Novo istraživanje otkriva kako hladan zrak utječe na nos i imunološki sistem. Čim temperatura postanu niže, dolazi do, čini se, neizbježnog gripe ili prehlade.

Uništavanje virusa

Iako postoji mogućnost da te bolesti dobijemo i u drugo godišnje doba, naučnici su konačno shvatili zašto je zimi sve puno gore. Prema rezultatima nove spomenute studije, razlog je relativno jednostavan sezonski hladan zrak oštećuje imunološki sistem nosa.

Možda niste toga bili svjesni ali kada padna temperatura vani, ona je niža i u nosu, a oko 50 posto stanica koje se bore protiv virusa i bakterija, a koje se nalaze u njemu neće preživjeti. Što znači da je hladan zrak povezan s više infekcija upravo jer ste izgubili pola imuniteta samo radi pada temperatura, pojasnio je otorinolaringolog Benjamin Bleier, profesor na univerzitetu Harvard.

Jednom kad respiratorni virus ili bakterija uđu u nos, prednji dio nosa je toga svjestan. Nakon što nos postane svjestan “nametnika”, stanice u nosu krenu proizvoditi bilijune izvanstaničnih vezikula (EV) koje se ne mogu dijeliti kao stanice ali su dizajnirane da uništavaju virus. Tako da kad virus uđe u nos, zalijepi se na njih umjesto na stanice.

Smanjena mogućnost

Kopije tih stanica nastaju u sluzi koja će zarobiti viruse i neće im dati da se množe i upravo je to jedan od načina na koji se organizam bori da virusi i bakterije ne uđu dublje u tijelo. Iako su naučnici otkrili da će se proizvodnja EV-a povećati za 160 posto kada je nos napadnut, hladno vrijeme će ipak smanjiti njihovu mogućnost da se bore protiv virusa što znači da je teško prevenirati gripu ili prehladu. 

Opći simptomi

Obična prehlada jest virusna upala sluznice nosa i prednjeg dijela ždrijela karakterizirana izrazitom hunjavicom, kihanjem, osjećajem začepljenosti nosa i ušiju, suhoćom, stezanjem i laganim bolom u ždrijelu. Obično nisu prisutni opći simptomi.

Bolest počinje nakon inkubacije od 1 do 3 dana i najčešće traje oko sedam dana, nakon čega dolazi do potpunog ozdravljenja.