Na početku pandemije stvari su bile vrlo jasne, svi smo čekali vakcinu i nadali se kako će to biti kraj noćne more zvane koronavirus.
ISTRAŽIVANJA
SAVJETI STRUČNJAKA
Kod mnogih je i prisutan stalan strah od zaraze, makar bili vakcinisani te briga za starije bližnje koja ne prestaje već gotovo dvije godine
Čuvajte psihu. Ilustracija
Na početku pandemije stvari su bile vrlo jasne, svi smo čekali vakcinu i nadali se kako će to biti kraj noćne more zvane koronavirus.
Međutim, stvari se ne razvijaju kako se većina nadala. Vakcina je stigla, maske su i dalje obavezne, zaraza koronavirusom je i dalje vrlo česta, a testiranje postalo je svakodnevica.
Jasno je da su mnogi okrenuli ploču i prebacili se s dugoročnog na kratkoročno planiranje. No, je li to dobro za naše psihičko zdravlje?
- Živjeti u stanju privremene situacije može stvoriti osjećaj tjeskobe i nelagode. Može biti krajnje uznemirujuće kada se ništa ne osjeća trajno, a stvari su prolazne - kaže psihoterapeutkinja Džejni Golden (Jaynee).
Kod mnogih je i prisutan stalan strah od zaraze, makar bili vakcinisani te briga za starije bližnje koja ne prestaje već gotovo dvije godine. Sve to dovodi do sklopa da živimo dan za danom.
Psihologinja Sabrina Romanof (Romanoff) upozorava kako su ljudi u protekle dvije godine postavili ciljeve i očekivanja koja su se brzinom munje rasplinula neočekivanim razvojem događaja.
- Postavljajući kratkoročne ciljeve, veća je vjerovatnost da će se oni i ostvariti i zauzvrat jača osjećaj nade, postignuća i napretka - kaže ova psihologinja.
Romanof ovu promjenu pripisuje našoj otpornosti i sposobnosti da pronalazimo radost u nepredvidljivosti.
Doktor Džulijan Legoj (Julian Lagoy), psihijatar, upozorava kako ima puno ljudi koji su anksiozni i koji se fokusiraju na daleku budućnost i najgore moguće scenarije. On navodi kako svojim pacijentima savjetuje da ne brinu toliko o budućnosti i da se umjesto toga fokusiraju na sadašnjost i ono što mogu postići svakodnevno, i to je općenito korisno za njihovo mentalno zdravlje. Takvu promjenu u razmišljanju preporučuje svima koji se osjećaju loše i bezvoljno.
Ako ne znate kako pretvoriti dugoročne ciljeve u kratkoročne, psihoterapeutkinja Golden ima nekoliko savjeta:
- Fokusirajte se na ono što možete kontrolirati, a ne na ono što ne možete - to će vam pomoći da se osjećate snažno i manje anksiozno.
- Usredotočite se kroz vježbe svjesnosti kao što su disanje ili meditacija.
- Usredotočite se na sadašnjost. Živjeli u pandemiji ili ne, jedino jamstvo u životu je upravo ovaj trenutak, „sada“.
- Zapamtite da pandemija nije vaša prva teškoća, čak i ako je najduža, i razmislite o tome što vam je pomoglo u prethodnim izazovima.
- Vježbajte zahvalnost. Kada dolazimo s mjesta dovoljno obilja i uvažavanja, možemo se osjećati opušteno, vidjeti priliku i osjećati nadu.
- Iznimno je važno zapamtiti da niste sami ako osjećate da vam je ova pandemija beskrajna i preplavljujuća. Bit će dobrih i loših dana. Budite pozitivni i oslonite se na svoje bližnje dok prolazimo kroz ovo teško vrijeme – navela je Golden.
U VEČERNJIM SASTIMA
U KRUGU NAJBLIŽIH
SKANDAL U NOVOM SADU
RAZLIČITI AFINITETI