Briga o vlastitom zdravlju doživotna je navika, kultura i način življenja. Procjenjuje se da se čak polovina hroničnih bolesti može spriječiti boljom brigom za zdravlje u svakom životnom dobu. Za dobre promjene nikada nije kasno pa zašto ne biste već danas donijeli neke zdrave odluke. Zdrav život podrazumijeva mnogo više od vježbanja i zdrave ishrane.

Tijelo trpi

Nije dobro biti gojazan, ali to znači da jeste dobro biti premršav. Na stranu to što je vizuelno neprivlačno, vaše tijelo trpi kad se izgladnjujete. Pronađite svoj indeks tjelesne mase, i saznajte da li ste u “normalnoj” kategoriji.

Naučnici su ustanovili da je idealan indeks tjelesne mase oko 24. To znači da žena visoka 163 centimetra treba da ima oko 63 kilograma. Dokazano je da mršavost smanjuje plodnost. Također se zna da žene s indeksom ispod 19 imaju veće izglede da obole od osteoporoze.

Veoma jednostavan način da se polako uvedete u režim zdravog života jeste šetnja. Nije vam neophodno trčanje, pa ni teretana za početak jednostavno šetajte. Ne samo da će vam se zategnuti mišići nogu i zadnjice, već ćete se osjećati bolje, i ubrzo ćete imati više energije. Jako je bitno da vodite računa o tome šta vašem organizmu prija.

Više hodajte

Ako ste potpuno van kondicije, počnite sa sporijom šetnjom pa polako povećavajte brzinu. Bitno je da uvijek imate u vidu da se svaki pokret računa pa nemojte da vas mrzi da odete do prodavnice ili do automata za kafu. Mnoga naučna istraživanja su se bavila šetnjom, i dokazano je da ne utječe samo na fizički izgled, već i na psihu.

Ne izbjegavajte ugljikohidrate

Jedna od najvećih zabluda o ishrani jeste da ugljikohidrate treba izbjegavati po svaku cijenu, te da su oni neprijatelji dobre figure. Naravno da ne treba pretjerivati s ugljikohidratima, a bijelo brašno i proste šećere treba u potpunosti izbaciti iz ishrane. Ali, ne zaboravite da cijele žitarice i voće predstavljaju dragocjene izvore zdravih ugljikohidrata, bez kojih tijelo nema energije, a mozak ne može normalno da funkcionira.

”Studija milion žena” je pokazala da rađanje djece pre tridesete za sedam posto smanjuje rizik od raka dojke. Zaključeno je da ako bi žene imale u prosjeku dva i po djeteta i dojile svako dijete 12 mjeseci duže nego danas, godišnje bi se spriječilo 11 posto karcinoma dojke, 50.000 slučajeva.

Smanjenje izloženosti estrogenu je vjerovatno ključni faktor pošto trudnoća i dojenje smanjuju količinu estrogena, hormona kojim se “hrani” rak. Što duže dojite, to je taj rizik manji. Dojenje, također, smanjuje bolesti žuči za sedam posto. Nedavna švedska studija je pokazala da dojenje jedne bebe najmanje 13 mjeseci može da prepolovi oboljevanje od reumatoidnog artritisa.