Demencija je bolest u kojoj se stanje pacijenta vremenom pogoršava. Danas je neizlječivo, ali postoje tretmani koji ublažavaju simptome bolesti, ovisno o stadiju.
NAŠA TEMA
Pacijentima koji pate od blage do umjerene Alzheimerove bolesti savjetuje se da započnu liječenje lijekovima iz grupe inhibitora acetilholinesteraze
Može se usporiti pogoršanje kognitivnih funkcija. Ilustracija
Demencija je bolest u kojoj se stanje pacijenta vremenom pogoršava. Danas je neizlječivo, ali postoje tretmani koji ublažavaju simptome bolesti, ovisno o stadiju.
Prema riječima neuropsihijatra Slobodana Noge, načelnika Centra za mentalno zdravlje u Istočnom Sarajevu, minimalno kognitivno oštećenje umjereno je stanje u kojem se pacijent žali na kognitivne poteškoće, ali nema znakova kliničke demencije.
- U samo oko 10-15 posto ljudi u ovom stanju pogoršava se u roku od godine do stanja kliničke demencije. U ovom slučaju propisuje se samo preventivno liječenje, koje uključuje dobru ravnotežu faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, kao i fizičku i mentalnu aktivnost. Liječenje osobe kojoj je dijagnosticirana demencija započet će prema obliku demencije i stadiju bolesti. Da biste to učinili, možete se posavjetovati sa psihijatrom - kaže dr. Nogo.
Dr. Nogo: Faktori rizika. Avaz
Važno je shvatiti, dodaje, da se demencija ne može izliječiti i da se pogoršanje stanja pacijenta ne može zaustaviti na duže vrijeme.
- Pacijentima koji pate od blage do umjerene Alzheimerove bolesti savjetuje se da započnu liječenje lijekovima iz grupe inhibitora acetilholinesteraze, koji mogu stabilizirati stanje pacijenta ili usporiti pogoršanje kognitivnih funkcija, oštećenje sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti i funkcioniranje u ponašanju. Također, uspostavljena je veza između kvaliteta života pacijenta i osobe koja se o njemu brine odlaganjem potrebe za hospitalizacijom pacijenta u posebnoj zdravstvenoj ustanovi - navodi dr. Nogo.
Značajan dio pacijenata koji boluju od demencije mogu tokom bolesti patiti i od drugih mentalnih simptoma, izraženih takvim poremećajima u ponašanju kao što su halucinacije, anksioznost, agresija, teški poremećaji u ciklusu spavanja i budnosti, nemogućnost trezvenog prosuđivanja, depresija, itd.
- Ovi poremećaji izazivaju veliku nevolju za bolesne i za ljude koji se o njima brinu. Ovi simptomi su jedan od glavnih faktora koji određuju potrebu hospitalizacije pacijenta u posebnoj zdravstvenoj ustanovi ili potrebu za stručnom pomoći psihijatra - govori dr. Nogo.
Poremećaje kod oboljelih osoba treba liječiti ljekar specijaliziran za liječenje pacijenata s demencijom, u saradnji s porodičnim ljekarom, uzimajući u obzir medicinske faktore, faktore okoline i kvalitet života pacijenta i ljudi uključenih u njegovo liječenje.
Važno je, dodaje dr. Nogo, isključiti druge bolesti koje mogu uzrokovati akutnu konfuziju i poremećaje u ponašanju.
NAKON SUSRETA U ZAGREBU
"DAKLE, TO STE HTJELI"
IMALA SAMO 24 GODINE