Najosjetljiviji na utjecaj topline u prvom redu su ljudi s oslabljenom snagom srca, naprimjer, osobe s hroničnim srčanim popuštanjem, ili oštećenim srčanim mišićem nakon infarkta miokarda. Oslabljeno srce, navodi dr. Adnan Delić, ne može ispumpavati povećanu količinu krvi kroz kožu, što je glavni način hlađenja tijela.

- Osobe s bolestima krvnih žila, naročito dijabetičari i osobe s povišenim masnoćama, imaju otežano širenje krvnih žila kože, koje je, također, neophodno za efikasno hlađenje. Dijabetičari te osobe koje su preboljele moždani udar imaju oslabljen centar za reguliranje tjelesne temperature, smješten u hipotalamusu, što dovodi do neadekvatnog odgovora na povišenu temperaturu tijela - kaže dr. Delić.

Povišena temperatura, navodi dr. Delić, predstavlja stres za organizam te dolazi do lučenja hormona koji mogu negativno utjecati na kardiovaskularni sistem. Povećan je i rizik od gubitka elektrolita (kalija, natrija, magnezija).

- I neki lijekovi koji srčani bolesnici često koriste utječu na regulaciju tjelesne temperature. Naprimjer, beta-blokatori usporavaju puls i ograničavaju sposobnost srca da poveća prokrvljenost kože. Diuretici (lijekovi za izmokravanje) mogu pogoršati gubitak tečnosti, jer se tečnost iz organizma gubi i znojenjem i mokrenjem. Neki antidepresivi mogu smanjivati sposobnost znojenja - ističe dr. Delić.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju, jer predstavljaju mogući znak iscrpljenosti toplotom su: mučnina i povraćanje, jak osjećaj žeđi, umor, glavobolja, ubrzan puls i disanje, pad koncentracije, mišićni grčevi. Ukoliko je tjelesna temperature 38 Celzijevih stepeni ili viša, to je razlog za zabrinutost.