Ranije se fizičko zdravlje odvajalo od mentalnog i profesionalci su se uglavnom bavili liječenjem mentalne bolesti. Ipak, naučna istraživanja su dokazala da su mentalno i fizičko zdravlje u stalnoj cirkularnoj vezi i neodvojivi jedno od drugog. To znači, ukoliko nam fizičko zdravlje nije dobro, neće biti ni mentalno zdravlje dobro, i obrnuto, kaže mr. sci. Nermina Vehabović-Rudež, psihologinja.

Psihološka kriza

- Tokom perioda COVID-19 pandemije pokušali smo ukazati na važnost zaštite mentalnog zdravlja kako bi se čuvalo i fizičko zdravlje. Pandemija je dovela do velike psihološke krize jer su se iznenadno promijenile okolnosti u kojima smo živjeli, a, osim toga, prijetila je i prijeti velika opasnost za živote ljudi. Zbog toga su svi ljudi na neki način osjetili psihološke posljedice. Psihološke posljedice su normalne reakcije na svaku iznenadnu promjenu i kod nekih ljudi se javljaju neznatno, dok su kod drugih jače - rekla je dr. Vehabović-Rudež.

Kakve će posljedice ljudi osjetiti na svoje mentalno zdravlje, zavisi od niza faktora, same osobnosti, načina suočavanja s poteškoćama, godina života, ekonomske stabilnosti, socijalne mreže, eventualnih ranijih traumatskih iskustva, hronične bolesti...

Teorije zavjere

- Prateći ponašanje ljudi kroz direktan psihološki i psihoterapijski rad, ali i svakodnevne kontakte, može se primijetiti da su se, osim straha od bolesti, javili anksioznost, panični napadi, ljutnja zbog ograničenosti kretanja i zaustavljanja realizacije planova, ogorčenost i očaj zbog životnih komplikacija (posebno kod mladih), strah od gubitka posla te psihološke posljedice zbog gubitka posla, povećan broj nasilja u porodičnim i partnerskim vezama, problemi s koncentracijom i gubitkom motivacije kod djece i adolescenata, povećan broj konfliktnih situacija na radnom mjestu i stres na radnom mjestu… - kazala je Vehabović-Rudež.

Treba naglasiti, dodaje, da je u svijetu do pojave koronavirusa došlo do velikog napretka tehnologije koja je doprinijela brzim načinima komunikacije i jednostavnim načinima putovanja s jednog kraja svijeta na drugi, što se s pojavom pandemije i mjera socijalne distance umnogome promijenilo. Upravo ovo je kod mnogih ljudi izazvalo osjećaje frustracije, tjeskobe i straha.

- Osim toga, negativne posljedice na mentalno zdravlje društva nastale su i zbog lake dostupnosti različitih informacija. Kao posljedica toga, javilo se i širenje dodatnog straha i panike, ali i stvaranje lažnih uvjerenja te brojne teorije zavjere, što sve može biti okidač za razne psihološke poremećaje. Upravo takva psihosocijalna problematika dugoročno može donijeti više štetnih posljedica po ljudsko zdravlje nego sam virus - istakla je Vehabović-Rudež. 

Osjetila se promjena

Vehabović-Rudež dodaje kako gotovo da nema područja života gdje se nije osjetila promjena, ali nisu svi ljudi osjetili negativne posljedice pandemije na psihičko zdravlje, neki ljudi su osjetili i pozitivne promjene koje su se očitovale kroz jačanje odnosa s djecom, uspostavljanje novih partnerskih veza, jačanje partnerskih veza, promjenu životnih prioriteta, bolji uvid u lična očekivanja, efikasnije korištenje vremena, bolju dostupnost kvalitetnog online educiranja iz svih dijelova svijeta...

Kako sačuvati mentalno zdravlje u ovo vrijeme

Iako su posljedice pandemije značajno utjecale kako na fizičko tako i psihičko zdravlje, ipak se treba nastaviti s ulaganjem u zaštitu mentalnog zdravlja kako bismo bili mentalno i fizički otporniji. Fokusirajte se na sadašnjost, ne na prošlost i ne na budućnost, savjetuje Vehabović-Rudež.

- Uvedite rutinu, naprimjer, ustajanje u isto vrijeme, doručak, čišćenje kuće, druženje s porodicom, čitanje, tjelovježbe i slično. Ako radite od kuće, pokušajte organizirati neki dio stana/prostorije koji će biti isključivo namijenjen za rad, da se obučete u radnu odjeću, a po završetku radnog vremena možete se presvući u kućnu odjeću. Naprskajte se omiljenim parfemom kako biste se osjećali bolje - kaže Vehabović-Rudež.

Savjetuje da održavate strukturu, to je posebno važno za djecu. Uz školske obaveze, roditelji trebaju planirati i vrijeme za druženje s vršnjacima (online), članovima porodice, za igru, učestvovanje u kućnim poslovima, odnosno druge aktivnosti primjerene dobi djece. Važno je balansirati između online druženja i ograničavanja vremena koje dijete provede ispred ekrana.

- Napravite listu aktivnosti koje biste željeli napraviti dok ste kod kuće: dovršiti dugo odgađane popravke, kućanske poslove, pročitati neku knjigu, pogledati filmove, započeti ili ponovo se vratiti nekom hobiju, naučiti neku novu vještinu, redovno vježbati… Planirajte ugodne aktivnosti tokom dana, to pomaže da fokus ne bude neprestano na temi koronavirusa. Pjevajte, plešite, smijati se - dodaje Vehabović-Rudež.