Vjerojatno vam je teško zamisliti da bi niske temperature, vjetar i snijeg mogli biti blagotvorni po zdravlje.

Potrošnja energije

Međutim, suprotno uvriježenom uvjerenju o štetnosti zime, stručnjaci ističu da od hladnoće imamo i mnogo koristi, samo što ih nismo svjesni. 

1. Tijelo po hladnoći troši više energije da bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu na približno 36,7 stepeni. Također, hladnoća sagorijeva stanice smeđih masnoća. To su masnoće koje rashlađeno tijelo troši da bi se zagrijalo. Hodanje po hladnom vremenu povećat će vam potrošnju energije i održati je visokom još satima poslije.

2. Trčanje po vrućem i vlažnom vremenu izrazito je naporno za organizam. Kad zahladi, lakše je i ugodnije trčati jer se smanjuje toplinski stres, koji nepovoljno djeluje na tijelo. Ako niste ljubitelj trčanja, i žustro hodanje će vam koristiti.

3. Hladnoća vam može pomoći da bolje spavate. Budući da ljudi koji pate od nesanice imaju povišenu tjelesnu temperaturu, blago rashlađena spavaća soba optimalna je za spavanje. Trošit ćete više kalorija, a usput ćete uštedjeti na računu za struju.

Jača imunitet

4. Želite li ojačati imunitet, iskoristite zimske uvjete jer izlazak na hladno čini vaš organizam otpornijim. Naime, kada izađete na hladno, stanice koje se bore protiv infekcije u tijelu se umnožavaju. Mnogi ozlijeđeni sportaši primjenjuju krioterapiju, tretman izuzetno niskom temperaturom za liječenje iscrpljenih mišića. 

Poboljšava pamćenje

Studije pokazuju da toplo i lijepo vrijeme ometa u donošenju složenih odluka, shvaćanju, pamćenju i prisjećanju. Na visokim temperaturama mozak pojačano troši glukozu, što nepovoljno utječe na kognitivne sposobnosti. Mozak radi bolje na umjereno niskoj temperaturi. Naučnici potvrđuju da je 17-18 stepeni Celzija optimalna temperatura za rad mozga. Istraživanje iz 1972. utvrdilo je da školska djeca ostvaruju najbolje rezultate u prostoriji s tom temperaturom.

Opasnosti

Niske temperature donose i rizik od bolesti i ozljede, a u najvećoj su opasnosti mala djeca, stariji i hronični bolesnici. Stručnjaci upozoravaju na sljedeće zimske prijetnje: 

- Hipotermija ili pothlađenost nastupa kada tjelesna temperatura padne na 35 stepeni Celzija ili niže. Može biti smrtonosna ako se brzo ne otkrije i liječi. Da biste spriječili hipotermiju, nosite toplu, višeslojnu odjeću, kapu, rukavice i toplu obuću.

- Ozeblinu uzrokuje duža izloženost hladnoći i oslabljeni krvotok, a najugroženiji su nos, uši, obrazi, podbradak i prsti. Pretrpite li ozeblinu, uđite čim prije u toplu prostoriju i uronite zahvaćena područja u toplu (ne vruću) vodu.

- Niska je temperatura jedan od faktora rizika. Uzrok je vjerojatno suženje krvnih žila i porast krvnog pritiska. Stoga se dobro odjenite kad izlazite na hladnoću i izbjegavajte veće tjelesne napore.