Analgetici su lijekovi za suzbijanje bolova (nazvani od starogrčkog algos = bol). Bol možemo definirati kao individualno, neugodno osjetno i emocionalno iskustvo povezano sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva.

Dvije vrste

Za liječenje boli najčešće se koristi farmakološka terapija (analgetici i nesteroidni protuupalni lijekovi, opioidi i drugi pomoćni lijekovi najčešće iz skupine antikonvulziva i antidepresiva). Bol možemo liječiti ili liječenje nadopuniti nefarmakološkim metodama liječenja boli (razgovorom s bolesnikom, psihološkom podrškom, metodama fizikalne terapije, akupunkturom, aromaterapijom, autogenim treningom i dr.).

Dvije su glavne grupe analgetika: neopioidni i opioidni. Neopioidne dijelimo na nesteroidne protuupalne lijekove (nesteroidni antireumatici, NSAR), te na druge neopioidne analgetike, u koje ubrajamo paracetamol. Paracetamol i NSAR uglavnom su efikasni u liječenju blage do srednje jake boli.

Mnoge analgetike (uglavnom blaže) nalazimo u slobodnoj prodaji, kao acetilsalicilnu kiselinu, ibuprofen, ketoprofen, naproksen i paracetamol. Prihvatljivo su neškodljivi uzimamo li ih ciljano i kraće vrijeme. Svi nabrojani, osim paracetamola, suzbijaju i upalu pa se svrstavaju u nesteroidne antireumatike (NSAR). 

U uputama za korištenje kod većine tih lijekova stoji upozorenje da ih se u analgetske svrhe ne treba uzimati duže od 7 do 10 dana. Ako se simptomi (uglavnom bol) ne poboljšavaju ili se čak pogoršavaju, savjetujemo javiti se svom obiteljskom liječniku.

Acetilsalicilna kiselina

Acetilsalicilna kiselina (andol, aspirin, ASKA, cardiopirin) najstariji je i najjeftiniji analgetik koji se može kupiti bez recepta. Djeluje tako što spušta prag percepcije boli, mijenja promjer krvnih žila, snižava tjelesnu temperaturu, ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi (sprječava zgrušavanje).

Često lijekovi koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu uzrokuju probavne smetnje u vidu žgaravica, ponekad mogu dovesti do krvarenja, nastanka peptičkog vrijeda (rane na sluznici želuca), itd. Kako bi se takav efekat izbjegao ili umanjio postoje i preparati koji sadrže zaštitnu ovojnicu koja se razgrađuju tek u tankom crijevu. No, takvi preparati pogoduju neravnomjernoj i nepredvidljivoj apsorpciji.

Sve navedene lijekove treba uzimati u dogovoru s liječnikom jer istovremeno uzimanje s drugim lijekovima ili u određenim zdravstvenim stanjima može uzrokovati komplikacije i po život opasna stanja. Osim toga, valja voditi brigu o alergijama i potencijalnim alergijskim reakcijama. Alergija na aspirin manifestira se najčešće osipom ili teškim smetnjama disanja, a velike doze uzrokuju zujanje u ušima (tinitus).

Nesteroidni antireumatici

U skupinu nesteroidnih antireumatika spadaju ibuprofen (Brufen, Rapidol), ketoprofen (Ketonal, Knavon), naproksen (Nalgesin), diklofenak (Diclac, Voltaren), deksketoprofen (Dexomen), indometacin i drugi. Imaju trostruki efekat, djeluju protuupalno, antipiretski (snižavaju tjelesnu temperaturu) i analgetski (smanjuju bol). Dostupni su preko recepta, ali se mogu kupiti i bez njih.

Pri kupnji ovih lijekova bez preporuke liječnika, bitno je čitati uputstva o lijeku i strogo se držati preporučenih dnevnih i maksimalnih doza.

Najčešće nuspojave koje nesteroidni antireumatici izazivaju su probavne smetnje. Mogu dovesti do mučnina, povraćanja, žgaravice i ulkusnih bolesti. Rjeđe nuspojave su i pospanost, omaglica, zujanje u ušima, smetnje vida, zadržavanje tekućine i otežano disanje. 

I s ovom vrstom lijekova treba voditi računa o kombiniranju s drugim lijekovima (kao i s namirnicama i pićima) i svakako se konsultirati s porodičnim liječnikom.

Osobe koje su alergične na acetilsalicilnu kiselinu nerijetko su alergične i na ibuprofen, ketoprofen i naproksen. U slučaju pojave osipa, svrbeža ili otežanog disanja treba se što prije javiti liječniku ili na hitnu službu.

Paracetamol (acetaminofen)

Suzbija bol i snižava povišenu tjelesnu temperaturu. Budući da paracetamol gotovo da nema želučanih nuspojava, bolesnici koji ne podnose acetilsalicilnu kiselinu ni druge NSAR, na njega često povoljno reagiraju. Uzimanje većih doza u dužem vremenskom periodu nosi određene rizike, uključujući nefrotoksičnost (oštećenje bubrega). 

Maksimalno dopuštena dnevna doza paracetamola je 4 g. Predoziranjem, odnosno unosom više od 15 grama paracetamola, dolazi do teškog oštećenje jetre (hepatoskičnosti).

Mnogi pripravci namijenjeni smirivanju bolova i simptoma prehlade, alergije, kašlja, gripe i sinusnih tegoba koje možemo nabaviti u slobodnoj prodaji, sadrže i paracetamol. Zato treba paziti da se istodobno ne uzima više pripravaka koji ga sadrže.

Opioidni analgetici

Opioidni analgetici prirodne su ili sintetske tvari koje se vežu za specifične opioidne receptore u središnjem nervnom sistemu. Korisni su za liječenje jake ili hronične boli. Kod uzimanja opioidnih anlagetika često se javlja fizička ovisnost, psihička rjeđe. Kod dugotrajne primjene koriste se oralni ili transdermalni pripravci (flasteri).

Najčešće nuspojave opioida su ovisnost, stvaranje tolerancije, depresija disanja (usporavanje disanja, moguće i prestanak disanja), sedacija (smanjena svjesnost), opstipacija (zatvor), mučnina i povraćanje.

U liječenju boli primjenjuju se i antiepileptici (najčešće se primjenjuju za liječenje neuropatske boli koja je nastala oštećenjem nerava), antidepresivi, anksiolitici, kortikosteroidi i lokalni anestetici.

Ovi lijekovi ne mogu se dobiti bez recepta. Najčešće korišteni opioidni analgetici su mješavina tramadola i paracetamola (Doreta, Zaldiar, Zaracet, Zotramid, itd.)

Izbor lijeka

Kod odluke o primjeni lijeka važno je u obzir uzeti niz faktora: vrstu i intenzitet boli, zdravstveno stanje, dob, interakciju lijekova i dr. Kombinirana upotreba analgetika s različitim mehanizmima djelovanja može rezultirati sinergističkim efektom koji može rezultirati boljom učinkovitošću, primjenom nižih doza i rjeđom pojavom štetnih događaja povezanih s dozom. 

Najčešće propisivane, na tržištu (na recept) dostupne kombinacije su kombinacije paracetamol + tramadol, tramadol+ deksketoprofen (Skudexa).

Važno zapamtiti

Djeci analgetike treba davati s posebnim oprezom.

Aspirin se ne smije davati djeci mlađoj od 16 godina.

Obavezno čitati uputstva o lijeku i pridržavati ih se.

U dane mjesečnice treba izbjegavati analgetike s acetilsalicilnom kiselinom (andol, aspirin).

Budući da većina analgetika može izazvati želučane tegobe ne preporuča ih se uzimati za vrijeme trajanja nekih gastrointestinalnih smetnji (npr. bol u trbuhu). Najbolje je za savjet upitati liječnika.

Doživljaj boli je individualan (svaka osoba na svoj način podnosi i doživljava bol).

Ne podnosimo svi jednako sve analgetike (niti sve lijekove).

Moguće su alergijske reakcije (i vrlo opasne).

Ne savjetuje se uzimanje analgetika (pogotovo opiodnih) bez konzultacija s porodičnim liječnikom.