LIJEKOVI

Tri brojke koje otkrivaju da ste fit i zdravi

Ništa nije važnije od zdravlja, to je činjenica koju u stresnom i užurbanom modernom ritmu života prečesto zanemarimo

Avaz.ba

21.12.2017

Ukoliko kontrolirate ove brojeve korak ste bliže zdravom životu. Donosimo vam tri brojke na koje trebate obratiti pažnju, a na koje upozoravaju specijalisti.


 1. Krvni pritisak

Povišeni krvni pritisak bolest je današnjice, a upravo održavanje njegovih normalnim vrijednosti može spriječiti brojne incidente od srčanog do moždanog udara.

Kako biste bili sigurni da ne spadate u rizičnu skupinu provjerite svoj pritisak i usporedite ga s ovim vrijednostima.


- Normalni krvni pritisak je 120/80.

- pritisak između 120/80 i 139/89 nazivamo 'pre-hipertenzijom'.

- Visoki krvni pritisak je 140/90 i više.

Hipertenzija (visoki krvni pritisak) povećava rizik od moždanog udara, infarkta, aneurizma arterija i hroničnih bolesti bubrega. Hipertenzija nema nikakvih simptoma, a upravo zbog toga se visoki pritisak zove i tihi ubojica.

2. Obim struka


Pogledajte svoj struk i znat ćete jeste li zdravi, kažu neki stručnjaci. Naime, visceralne masti (salo na trbuhu), koje se obavilo oko unutarnjih organa šalje toksine u cijelo tijelo.

Svakih 5 centimetara obujma struka više povećava rizik od smrti za 9 posto, upozoravaju neka istraživanja. I dok nam indeks tjelesne težine (BMI) govori koliko kilograma imamo viška, ne otkriva nam informaciju o tome gdje je masno tkivo raspoređeno. A jako je važno je li salo nataloženo na struku. 

Istraživanja pokazuju kako struk čiji je opseg kod žena iznad 88 centimetara i kod muškaraca iznad 102 centimetra, može povećati šanse oboljenja od hroničnih bolesti poput dijabetesa i bolesti srca.

Obim struka kod žena treba biti do 80 centimetara, a kod muškaraca 93.

 3. Nivo holesterola 

Holesterol je najpoznatija masnoća u organizmu i prisutan je u svakoj živoj stanici, a razlikujemo dobri HDL holesterol od LDL lošeg holesterola čiji povećan nivo u krvi uzrokuje moguće bolesti srca i krvnih žila, srčani i moždani udar.

Količina ne ovisi samo o unosu putem hrane već se stvara i u tijelu. Smatra se da je oko 20 posto ukupnog holesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko 80 posto se sintetizira u jetri.

Holesterol iskazujemo s internacionalnom jedinicom mjere mmol/l (milimol na litru) . Nekad se zdravom smatrala vrijednost do 7 mmol/l, a danas su preporučene vrijednosti holesterola za odrasle do 5 mmol/l.


Povišen LDL (loši) holesterol izaziva postepeno taloženje masnoća unutar kapilara i arterija, pa time postepeno izaziva arteriosklerozu i time srčani kao i moždani udar. Stoga je definirana njegova najviša preporučena vrijednost, a trebalo bi biti niži od 3,0 mmol/l.

Kako biste znali nivo holesterola nužno je posjetiti svog liječnika, a nakon odgovarajućih pretraga znat ćete trebate li i kako sniziti holesterol u organizmu.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.