OBJAŠNJAVAJU NAUČNICI

Mirisu roštilja teško odlijevamo: Evo zbog čega više uživamo u toploj nego u hladnoj hrani

Naš mozak, željan kalorija, često gravitira ka konzumiranju toplog obroka koji bi potencijalno mogao pružiti više kalorija

Osnovno objašnjenje mogla bi biti veza između okusa i mirisa hrane. Facebook

E. Ag.

22.8.2023

Iako hladna jela mogu biti jednako ukusna, a često i praktičnija, postoji nešto posebno kod tople hrane što nas ispunjava.

Veza između okusa i mirisa

Nakon napornog dana svi žudimo za vrućom hranom, čak i kad lako možemo posegnuti za nečim bržim. U takvim trenucima maštamo o vrućoj hrani poput tople supe, velike pizze ili omiljene tjestenine prekrivene rastopljenim sirom.

Naučnici su otkrili više razloga zašto na prazan želudac toliko žudimo za nečim toplim. Osnovno objašnjenje mogla bi biti veza između okusa i mirisa hrane. Naučnici s Departmana za biološke nauke Univerziteta u Alabami sugerišu da nas miris više privlači toplim jelima u poređenju s hladnim ili sirovim obrocima, prenosi Index.hr.

Topla hrana proizvodi više molekula u zraku u poređenju s hladnom, a budući da miris igra veliku ulogu u čulu okusa, topla hrana nam je privlačnija.

Upravo je to razlog zašto je miris roštilja toliko primamljiv i potiče glad. I upravo zato hladne supe nisu tako primamljive kao one vruće. Isto tako, iako i hladna i topla supa mogu biti jednako hranjive, često se osjećamo sitije i zadovoljnije nakon tople.

Energija, varenje i uspomene

Međutim, miris nije jedini razlog koji nas tjera da žudimo za toplim obrokom.

Hladne supe nisu tako primamljive kao one vruće. Facebook


Kada konzumiramo hranu, ona oslobađa kalorije i hranjive materije. U slučaju sirove hrane, ove hranjive materije nisu jednako dostupne tijelu kao kod tople hrane. Zato naš mozak, željan kalorija, često gravitira ka konzumiranju toplog obroka koji bi potencijalno mogao pružiti više kalorija, posebno u trenucima kada osjećamo jaku glad.Ričard Vrangam (Richard), biološki antropolog na Harvardu, ističe da topla hrana vjerovatno pruža veću količinu iskoristive energije od hladne hrane. 

Naprimjer, škrob u toplom hljebu mijenja svoju strukturu kada se ohladi, što može utjecati na to kako se vari. Slično tome, masnoće u hrani koja je bogata lipidima lakše se vare kada su blizu svoje tačke topljenja.

Istraživači na Univerzitetu u Alabami ističu da žudimo za toplim obrokom jer ga je lakše svariti pa je iz njega lakše iskoristiti kalorije. Ipak, ističu da topla hrana ne mora nužno pružati više hranjivih materija u poređenju s hladnom.

Tako naša sklonost prema toplim jelima vjerovatno potječe iz prijatnih uspomena povezanih s mirisom i okusom toplih obroka, a koje smo podijelili sa porodicom i prijateljima.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.