Visoki holesterol nema simptoma, stoga se savjetuje redovno ga provjeravati vađenjem krvi, a svakako jednom u pet godina.

Iako je opće poznato da zasićene masti podstiču više nivoe holesterola, može postojati još jedan krivac - šećer. U našoj svakodnevnoj ishrani mnogo je dodatog šećera, od zaslađene kafe i zaslađenog soka do namirnica s mnogo dodatog šećera.

Skriveni šećer

Skriveni šećer se nalazi i u hljebu i pekarskim proizvodima, umacima i čajevima, a također ga unosimo jedući med i druge prirodne ili vještačke zaslađivače.

Dodati šećeri i uopšteno slatka hrana, uz to što povećavaju rizik od debljine i dijabetesa, utiču i na jetru, koja proizvodi holesterol. Iako našem tijelu treba holesterol kako bi dobro funkcionisalo, postoji i holesterol koji šteti jetri. To je LDL holesterol (lipoproteini niske gustine) koji se nakuplja na zidovima arterija i može da ih začepi, što povećava rizik za moždani ili srčani udar. Ako jedemo previše šećera, Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje do maksimalno 50 grama dnevno, dok neka druga stručna društva kažu najviše 25 grama na dan (šest kašičica) - jetra proizvodi više LDL holesterola i istovremeno smanjuje količinu HDL holesterola.

Istraživanja pokazuju da konzumiranje velike količine šećera više nego utrostručuje rizik za pad nivoa HDL-a.

Poželjno je da HDL holesterola imamo što više jer on skuplja sav dodatni LDL iz krvotoka, odnosi ga nazad u jetru, koja ga zatim uklanja iz tijela, a uz to HDL smanjuje rizik za razvoj srčanih bolesti.

Dodatne kalorije

Dodatne kalorije iz slatke hrane također dovode do višeg nivoa triglicerida koji se pohranjuju u masne ćelije i oslobađaju između obroka kada tijelu treba više energije. Šećer blokira enzim koji tijelu treba da razgradi trigliceride i riješi ih se. A kada imate visok nivo triglicerida zajedno s visokim LDL-om i niskim HDL-om, dolazi do nakupljanja plaka u arterijama i povećava se rizik za fatalne bolesti srca i krvnih sudova.

Kada provjeriti holesterol

Visoki holesterol nema simptoma, stoga se savjetuje da ga redovno provjeravate vađenjem krvi, a svakako jednom u pet godina. Visoki nivoi holesterola mogu biti i naslijeđeni pa se savjetuje nivoe holesterola provjeriti i kod djece od šest ili sedam godina.

Ako imate visoki holesterol, ljekar će savjetovati promjenu ishrane i redovnu fizičku aktivnost ili će vam propisati lijek ako je ukupni holesterol viši od 8 mmol/l. Ukupni holesterol ne bi trebalo da prelazi 5 mmol/l, a LDL 3 mmol/l.

Manje šećera u ishrani

Šećer u ishrani možete da smanjite ako ograničite konzumaciju slatkiša, kolača i pekarskih proizvoda.

Uz to smanjite pijenje zaslađenih bezalkoholnih pića i sokova, izbjegavajte ugljikohidrate poput bijelog hljeba i tjestenine, pijete manje alkoholnih pića, zamijenite slatke žitarice za doručak voćem, zobenom kašom i jogurtom, birajte cjelovite namirnice i integralne žitarice, nemojte dodavati šećer u čaj i kafu i čitajte deklaracije na proizvodima.