Ima nečeg truhlog na političkoj sceni BiH i u ljudima koje ona privlači. Čini se da ona privlači one najgore i da ovo “pravilo”, gotovo bez izuzetka, vlada među svim političkim opcijama. Proces smjene SDA s vlasti, koji je započeo nakon općih izbora 2022. godine, sasvim očekivano, prate vijesti o spektakularnim uhljebljenjima.I pored činjenice da im novca baš i ne fali, našlo se tu mnogo pozicija za familiju Isak, kao i za supruge, kćerke, sinove, rođake i prijatelje brojnih drugih političkih funkcionera koji su sada u prilici da uhljebljuju. O postavljanju i zapošljavanju stranačkog članstva, da ne govorimo. Nastavak je to stare dobre prakse u kojoj su SDA, HDZ i SNSD izgradili čitave familijarne političko-poslovne imperije zapošljavanjem na budžet.Doći do zaposlenja u državnom sektoru čini se da je postao svojevrsni sveti gral prosječnom stanovniku u BiH, zbog kojeg će, ako treba, prodati dušu, pogaziti sve principe, podići partijsku knjižicu, ako treba – i platiti. A stranke su postali svojevrsni biroi za zapošljavanje koji primaju i zapošljavaju u državni sektor one koje niko drugi nije htio.

Ako analizirate CV-e rukovodilaca političkih stranaka u BiH, ne samo da u njima nećete naći mnogo uspješnih poduzetnika, vrhunskih menadžera ili ozbiljnih intelektualaca, nego ćete uvidjeti da najviši procent njih čine upravo ljudi koji mimo budžeta u svojim životima nisu radili doslovno ništa, kamoli izgradili neku karijeru u privatnom sektoru.Kako je moguće i zašto se – čast rijetkim izuzecima – politikom ovdje bave uglavnom ljudi koji bi bez budžeta i partijske knjižice u realnom sektoru vjerovatno bili osuđeni na prevrtanje pljeskavica?Je li sposobni i uspješni ljudi generalno zaziru od politike, je li im ne daje niko priliku ili oni naprosto ne mogu doći do izražaja u stranačkim žabokrečinama u kojima haraju mediokriteti, neradnici i ulizice?Šta god da bio odgovor, teško je očekivati da vam puteve, mostove, digitalizaciju, pruge, stadione, obrazovanje, ekonomiju i zdravstvo kvalitetno izgrade ljudi koji u životu nisu napravili ni šibicu.

Zašto smo osuđeni na kadrove koji bi bez budžeta i partijske knjižice prevrtali pljeskavice

Vladavina uhljeba

Stameni stoper Njukasla Den Brn (Dan Burn) ispunio je životni san postigavši gol u Ligi prvaka za svoj dječački klub.Odrastao je navijajući za „Svrake“, a sudbina je htjela da on bude strijelac jednog od četiri gola protiv PSG-a (4:1) u prvoj utakmici Njukasla na Sent Džejms Parku po povratku u Ligu prvaka.Njukasl 20 godina nije igrao najjače evropsko klupsko takmičenje, a sada svi pričaju o „Svrakama“ i lokalnom dječaku. Rođen je u gradiću Blijt, odmah do Njukasla. U ovom klubu je i počeo trenirati fudbal, ali nije zadovoljio trenere, pa je dobio ispisnicu s 11 godina.Prošao je trnovit put do zvijezda. Igrao je za trećeligaše Jeovil, Vigan i Birmingem, da bi se prošlo ljeto iz Brajtona vratio u Njukasl.Prošle godine su fanovi saznali da je preživio nesreću u djetinjstvu kada je ostao bez prsta, no ni to ga nije spriječilo da se bavi onim što voli najviše – fudbalom.Idol mu je tokom cijele karijere bio Alan Širer (Shearer), a fudbal je počeo pratiti kada je Njukasl s klupe vodio legendarni Sir Bobi Robson (Bobby).- To je razlog zbog kojeg sam zavolio fudbal, ali i klub. To su bila slavna vremena, vremena u kojima su se igrale noći Lige prvaka - rekao je svojevremeno Brn.Često je div od dva metra bio ismijavan zbog nezgrapne građe, ali je on ispunio svoj san. Nastupio je za svoj Njukasl u Ligi prvaka pred domaćom publikom, a čak se upisao i u strijelce. Nije moglo bolje.

Odrastao navijajući za Njukasl, a protiv PSG-a je postigao gol

Brn: Sanjao je meč Lige prvaka u dresu omiljenog kluba

Den Brn: Div ispunio san

Bakir Izetbegović nedavno je, gostujući na jednoj arapskoj televiziji, kazao da je Stranku demokratske akcije (SDA) naslijedio od oca Alije.Pokazala je to bitka za novi/stari mandat predsjednika SDA, koji će, nakon što je ostao sam u utrci, ponovo rukovoditi partijom koja je pod njegovim vodstvom doživjela krah i koju su napustili skoro svi.A ostali su podobni, poslušni, rijetki koji u SDA imaju pravo na svoje mišljenje. SDA je, pod rukovodstvom Bakira Izetbegovića, brod koji tone. I to užurbano. Svi to vide, osim Bakira i Sebije Izetbegović, koja je ustvari predsjednica SDA iz sjene i koja vuče sve konce.I kako se bliži 14. oktobar, Kongres stranke, sve je manje-više poznato. Bitka će se voditi za potpredsjednike, jer je eliminacijom Šemsudina Mehmedovića iz utrke sve itekako poznato.Bakir će biti predsjednik, a Fadil Novalić i Asim Sarajlić, osuđenici i crnolistaši, potpredsjednici. I to je ta reforma za koju se Bakir zalaže i bori.Niti će se stranka reformirati niti poboljšati. Sve će ostati isto, kao što je Bakir i zamislio. “SDA, to sam ja”, mogao bi biti novi slogan stranke, uz šačicu uzbuđenih mladih kadrova poput Harisa Zahiragića ili, recimo, Muamera Zukića. Ako im se doda Salko Zildžić, to je onda i napredak.Mladost i iskustvo, Bakirova je ideja kako stranku podići iz pepela. Ako se tu dodaju politički penzioneri Šefik Džaferović i Halid Genjac, onda je uspjeh zagarantiran. Otići će i mladi i stari jer je SDA odavno politički mrtvac kojeg Bakir vuče na dno.Ovakva SDA, stara i raštimana, odgovara svima. Vlasti najviše. S Bakirom niko ne želi ni razgovarati, a kamoli koalirati.Upravo će 14. oktobra izborom Bakira za novog/starog predsjednika biti zakucan posljednji ekser u kovčeg nekada najjače bošnjačke partije.Svi to vide, osim bračnog para s Poljina. Njima je dosta da imaju Osmana Mehmedagića, osim ako i njega, budući da im više ne može pomagati, ne napucaju nogom u dupe.

Ovakva SDA, stara i raštimana, odgovara svima. Vlasti najviše. S Bakirom niko ne želi ni razgovarati, a kamoli koalirati

Svi Bakirovi ljudi

Došao je kao dugoročno rješenje, „novi Aleks Ferguson“, a ispostavlja se kao veliki promašaj, još jedan u nizu čelnika Mančester junajteda. Pogađate, riječ je o Eriku Ten Hagu, nizozemskom treneru koji s Junajtedom obara negativne rekorde, a previše je tvrdoglav da prizna svoju grešku.Mnogo je toga što navijači „Crvenih đavola“ zamjeraju Ten Hagu. Prvo je zakuhao s legendom kluba Kristijanom Ronaldom (Cristiano). Nije bilo ni Portugalčevo „maslo za ramazana“, ali je ostavio dubok trag na Old Trafordu, onakav kakav Ten Hag sigurno neće.Ronaldo je papire o otkazu „izboksovao“ šokantnim intervjuom na kojem je kritizirao upravu i trenera Junajteda. Nešto što nije trebao, nije to način, ali je bio u pravu za sve ono što je rekao. „Đavola“ se više niko ne boji, nisu više u vrhu evropskog i svjetskog fudbala. Od odlaska Fergusona krenuo je sunovrat koji nije uspio zaustaviti ni Žoze Murinjo (Jose Mourinho), a čini se da s Ten Hagom kola idu još brže nizbrdo.Zakuhao je i sa skupo plaćenim Džejdonom Sančom (Jadon Sancho), a vjerovatno jedini potez koji je naišao na odobravanje navijača je ostavljanje Herija Megvajera (Harry Maguire) na klupi.Nikada Junajted nije primio 3+ gola u uzastopnim utakmicama Lige prvaka, nikada nije primio sedam pogodaka na prva dva meča ovog takmičenja, nikada nije izgubio prva dva susreta... sve do Ten Haga, a tu je i najgori početak sezone u prvenstvu u posljednje 34 godine.Ten Hag sigurno nije neznalica, samo se treba adaptirati na razliku između Ajaksa i Junajteda, što je rekao i Zlatan Ibrahimović. U karijeri je vodio Go Ahed Iglse, drugi tim Bajern Minhena, Utreht i Ajaks, a u Junajtedu je od ljeta 2022. godine.

Klub obara negativne rekorde, a Nizozemac tvrdoglavo odbija priznati grešku

Erik Ten Hag: Kuda idu "Đavoli"

Daleko od očiju javnosti, Dino Mustafić snima novi film koji nosi naziv „Paviljon“. Ovo je prvi film bh. reditelja nakon punih 20 godina i ostvarenja „Remake“.Film se radi prema scenariju Viktora Ivančića, uz koscenaristu Emira Imamovića Pirkea.Bh. reditelj okupio je regionalnu glumačku elitu, a, kako je „Remake“ postigao veliki uspjeh, javnost s pravom ima velika očekivanja od ovog projekta.Mustafić se ubraja među vodeće teatarske reditelje u regionu, a „Paviljon“ će biti njegov drugi film u karijeri.Dino Mustafić rođen je u Sarajevu 6. juna 1969. godine. Diplomirao je režiju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a na Filozofskom fakultetu u Sarajevu opću književnost i bibliotekarstvo. Bio je direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS Sarajevo i upisao je u svoju biografiju brojne značajne kulturne projekte. Trenutno obavlja funkciju direktora Narodnog pozorišta Sarajevo.

Nakon 20 godina snima svoj drugi film – “Paviljon”

Dino Mustafić: Velika očekivanja

Statistički pokazatelji o turističkim dolascima i noćenjima iz mjeseca u mjesec su sve bolji. Izgledno je da će i špica turističke sezone, koja je prilično iza nas, prema svim prognozama, biti bolja nego lani. Međutim, to prebrojavanje i prikupljanje statističkih podataka, koje prilično kasni, u suštini ne govori baš puno.Turizam kao jednu od glavnih grana ekonomije važnije evropske i svjetske zemlje unapređuju, reguliraju propise i tržište.U zemlji kakva je Bosna i Hercegovina i gdje itekako imamo mogućnost brendirati turizam, mi smo, kao i u većini drugih stvari, skoro pa na počecima. Razvoj turizma i unapređenje tog sektora u najvećem dijelu zavisi od angažmana od kantona do kantona. Živimo u komadiću raja, okruženi netaknutom ljepotom prirode, fenomenima, spomenicima kulture, građevinama, festivalima.U Hercegovačko-neretvanskom kantonu razvoj i strategija turizma zavise od pojedinaca, od vizije koju neki uspijevaju realizirati, a drugi, obeshrabreni, odustanu.Da nabrojimo samo festivale, spomenike kulture, vinarije, prirodne fenomene – trebalo bi nekoliko stranica. Kanton Sarajevo je objavio da je vrhunac sezone u ovom kantonu – ljeto, i to zahvaljujući Sarajevo Film Festivalu.Može li se i koliko, čim, povećati i unaprijediti turistička sezona u Hercegovačko-neretvanskom kantonu? Ili Unsko-sanskom? Koristimo li i koliko kulturni turizam, naše festivale? Odgovor je dijelom pozitivan, ali sigurno ne u mjeri u kojoj pojedini lokaliteti i građevine to zaslužuju.Mi još velikim dijelom živimo u prošlosti i kada je u pitanju odnos prema kulturnim spomenicima. Jer dovoljno je podsjetiti na Partizansko groblje velikog Bogdana Bogdanovića u Mostaru, pogotovo zbog cjelokupne situacije u vezi s tim spomeničkim kompleksom. Kako se ophodimo prema baštini UNESCO-a, pitanje je koje zahtijeva dublju analizu.Od kantona do kantona, od ideje do ideje i od upornog do manje upornog pojedinca, a vizionare da ne spominjemo, od toga će zavisiti naš turizam. Šteta. U BiH se turizam “događa”, a naše vlasti vode evidenciju.

Razvoj turizma i unapređenje tog sektora u najvećem dijelu zavisi od angažmana od kantona do kantona

Prebrojavanje turista

Florentino Perez i Real Madrid ne kupuju tek tako. Kada stigne poziv Reala, znate da vrijedite. Onda kada pređete u Real, nosite se s velikim pritiskom, igrate u takvom klubu gdje navijači očekuju samo i samo pobjede, a konkurencija je prežestoka.No, bez obzira na sav pritisak i veliku konkurenciju, naš Džanan Musa briljira u bijelom dresu. Rođeni Bišćanin pruža dobre partije i odmah po dolasku u Madrid nametnuo se kao jedan od glavnih igrača. To se nije promijenilo ni na početku nove sezone.Predvodio je „Kraljeve“ do trofeja španskog Superkupa, a bio je i jedan od najboljih pojedinaca u prve tri utakmice španske ACB lige u kojoj su Madriđani prvi sa stopostotnim učinkom.Da ne pričamo uprazno, da ne hvalimo Musu eto onako, samo zato što je naš, Bosanac i Hercegovac, potvrdila je i nagrada ACB lige, koja je bh. reprezentativca proglasila za najboljeg igrača mjeseca u Španiji.Prosječno je bilježio 16 poena, tri skoka i tri asistencije te skoro dvije ukradene lopte i apsolutno zaslužio ovo vrijedno priznanje. Potvrda je to dobrog rada, a Musa i njegov Real će i ove godine jurišati na sve trofeje – ACB liga, španski Kup i odbranu titule u Euroligi. A BiH će pratiti partije i navijati za Musu, jednog od svojih najvećih ambasadora.

Zbog sjajnih partija dobio vrijedno priznanje ACB lige

Prosječno je bilježio 16 poena, tri skoka i tri asistencije

Džanan Musa: Najbolji u Španiji

Novo ubistvo policijskog službenika, ovoga puta u Bijeljini, šokiralo je bh. javnost. Ubijen je inspektor Nenad Marković ispred jednog kluba, s dva hica! Napadač i pomagač su uhapšeni.Ovo je u posljednjih godinu drugo ubistvo policijskog službenika. Lani je brutalno likvidiran načelnik Sektora kriminalističke policije u Prijedoru Radenko Bašić.I tada se digla kuka i motika, sve uz izjave da je napad na policajca napad na državu. Godinu kasnije sve je isto. Svi se zaklinju u pravdu, sistem, a sve je više mrtvih glava. I policajce ubijaju, zar ne?I tako je već dugo. Prije četiri godine ubijeni su sarajevski policajci Adis Šehović i Davor Vujinović dok su bili na radnom zadatku na Alipašinom Polju. I tada se država digla, nikada glasnija. Ali sve je samo gore.Policajci su postali glineni golubovi, nezaštićeni i loše opremljeni. Sjetimo se samo ubistva Mahira Begića, kojeg je prije nekoliko godina ubio pomahnitali Edin Gačić.Brutalno je ubijen 2012. godine i policajac PU Novi Grad Muhidin Pivodić. On je ubijen na dužnosti 31. decembra 2012. godine dok je osiguravao Hram svetog Nikolaja u Sarajevu. Njega je s više hitaca iz automatske puške izrešetao Anel Ćemo, koji je osuđen na 34 godine zatvora.U napadu na Stanicu javne bezbjednosti Zvornik 27. aprila 2015. godine ubijen je policajac Dragan Đurić, dok su njegove kolege Željko Gajić i Stevo Milovanović ranjeni.I kriminalistički inspektor SJB Foča Radenko Radović ubijen je iz puškomitraljeza 29. aprila 2000. godine u Foči. Iz iste puške ranjen je i policajac Marinko Božović. Na njih je pucao Željko Bošković zvani Vuk, koji je prethodno učestvovao u kafanskoj tuči.Nikada nije otkriveno ko je ubio uposlenika MUP-a RS Đorđa Milosavljevića iz Banje Luke, koji je likvidiran u sačekuši 16. marta 1998. ispred fiskulturne sale Osnovne škole "Vuk Stefanović Karadžić" u banjalučkom naselju Borik. Ubica ga je čekao u mraku.Ubijeni su i policajci Slađenko Tubin 2019. godine te Željko Marković. Ubijen je na zadatku i policajac Mahmut Trako kada je, tokom izlaska na teren, na njega i kolege bačena bomba.Trako je prvi policajac koji je poslije rata nastradao u Kantonu Sarajevo. Ukupno su ih petorica nastradala do danas na službenom zadatku.

Marković, Bašić, Šehović, Vujinović, Trako, Đurić, Pivodić, Radović, Milosavljević..., svi su oni likvidirani na dužnosti, ko je sljedeći…

I policajce ubijaju, zar ne?

Publika u Sarajevu već 63. put uživa u izvedbama na Internacionalnom teatarskom festivalu MESS. Praznik teatra otvorili su gosti iz Kijeva s predstavom „Caligula“. Koliko je trenutak održavanja ovog festivala važan i težak, istakao je direktor Nihad Kreševljaković.Govoreći o tome kako živimo u svijetu i vremenu karakterističnom po sukobima, ratovima, društvenim i prirodnim katastrofama, poručio je da MESS nudi spas.- Krenite s nama u ovu devetodnevnu plovidbu i uvjerite se da je MESS čamac za spašavanje ljudske duše - istakao je Kreševljaković.Umjetnost je odvajkada nudila spas i dostojanstvo u najtežim trenucima, a ljudi okupljeni oko MESS-a i Kreševljakovića trude se ovu misiju ispuniti na najbolji mogući način.Nihad M. Kreševljaković rođen je&nbsp;24. februara&nbsp;1973. godine u&nbsp;Sarajevu.Završio je&nbsp;Prvu gimnaziju u Sarajevu, a potom je diplomirao historiju na&nbsp;Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Poslije oca&nbsp;Muhameda Kreševljakovića&nbsp;i djeda&nbsp;Hamdije Kreševljakovića, treći je historičar u porodici Kreševljaković.

Umjetnost je odvajkada nudila spas i dostojanstvo u najtežim trenucima

Kreševljaković: Važan i težak trenutak

Nihad Kreševljaković: U umjetnosti je spas

Na listi Globalnog indeksa mira (GPI), koju svake godine objavljuje Institut za ekonomiju i mir iz Sidneja, Bosna i Hercegovina se nalazi na 61. mjestu od ukupno 163 države svijeta. Sve zemlje regiona nalaze se u boljoj situaciji od nas, osim Srbije koja je dvije pozicije iza. Crna Gora je na 45., Albanija na 40., Sjeverna Makedonija na 38., a Hrvatska na visokom 14. mjestu. Izvještaj, koji države rangira na osnovu istraživanja 23 indikatora, od domaćih i unutrašnjih sukoba, militarizacije, nivoa nasilja, do stanja u oblasti kriminala i terorizma, predstavlja najsveobuhvatniju analizu stanja sigurnosti u svijetu i posebno je aktuelan u vremenima kada se to stanje naglo pogoršava.Nakon još jednog jasnog pokazatelja gdje smo i kojem krugu pripadamo, a u lošijoj smo situaciji i od Laosa, Sijera Leonea, Bocvane ili Mongolije, zaključak je da bolje nismo mogli ni očekivati. Nastave li političari s dosadašnjom retorikom, svakodnevnim promoviranjem sile, nastave li prijetiti, ucjenjivati, otcjepljivati i granice postavljati tamo gdje ih nema i ne može biti, veliko je pitanje gdje će nam biti kraj kada je o miru i sigurnosti građana riječ.

U boljoj poziciji nismo ni kada je u pitanju ekonomija, ili socijalna sigurnost stanovnika, inflaciju čekamo da sama ode, kao ozebao sunce čekamo tu minimalnu radničku plaću, masovan odlazak iz države nije ni na dnevnom redu.Na pragu jeseni, dok se očekuje ocjena napretka na evropskom putu, dok smo na pragu još jedne teške i skupe zime, bit će zanimljivo vidjeti na koji će način i kakvim izvještajima političari opravdati nezasluženo visoke plaće. Očigledno je da u njih mogu upisati samo galamu, uvrede, krize i nesigurnost, a da ćemo narednu godinu dočekati siromašniji i malobrojniji.

U lošijoj smo situaciji po sigurnosti od Laosa, Sijera Leonea, Bocvane ili Mongolije

U boljoj poziciji nismo ni kada je u pitanju ekonomija, ili socijalna sigurnost stanovnika

Gdje idemo

S kalendarskom jeseni stiglo je i miholjsko ili bablje ljeto. Meteorološke prognoze su dobre, ali ne i ekonomske. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) revidirala je procjene ekonomskog rasta BiH na 1,5 posto, što je za 0,5 postotnih bodova manje u odnosu na prognozu iz maja.Visoka inflacija iz mjeseca u mjesec topi primanja građana, a problemi se samo množe.Uoči nove zime i grijne sezone brojni su prisiljeni posezati za kreditom kako bi nabavili ogrjev. Nemalo je i onih koji zbog kompletne teške ekonomske situacije refinansiraju postojeće kredite kako bi nadoknadili manjak prihoda.Usto, prisutan je i strah od poskupljenja energenata, ali i komunalnih usluga, čije su cijene u nekim gradovima već porasle.U cijeloj priči trošak hrane je najveća stavka u kućnim budžetima. I, dok su u tom dijelu vlasti, napokon, pokrenule i počele posredovati između njih i trgovaca, činjenica je da prostora za nove, snažnije mjere i modele kako pomoći građanima itekako ima.Vlasti bi mogle biti kudikamo ažurnije i kad je riječ o pomoći iz paketa Evropske unije za sve one koji su izloženi negativnim efektima poskupljenja energenata. A takvih je jako puno u ovoj zemlji.Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) su nedavno izvijestili da nastavljaju bilježiti nove rekordne prihode. Samo u avgustu su prikupili 979 miliona KM, što je, rekli su, najveći mjesečni prihod od uspostave te institucije. A državnu kasu napunili su građani u eri inflacije u kojoj, čini se, samo vlasti imaju razloga za zadovoljstvo.Dakle, jedini dobitnik inflacije je država, a ugroženih građana je sve više. Hoće li i dalje ignorirati njihove probleme?

Državnu kasu napunili su građani u eri inflacije u kojoj, čini se, samo vlasti imaju razloga za zadovoljstvo

U cijeloj priči trošak hrane je najveća stavka u kućnim budžetima

Uoči nove zime

Trojka, HDZ i SNSD su prije devet mjeseci potpisali sporazum o formiranju vlasti na državnom nivou. Promijenjena je struktura Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, što je bio zajednički interes i čime je država na jedan način „prodisala“.Puštena je u rad i kontakt tačka s EUROPOL-om, čime je napravljen veliki iskorak u aspektu sigurnosti. Kroz Vijeće ministara je prošlo pet evropskih zakona, no treba biti iskren i reći da je riječ o zakonima oko kojih nema velike polemike i koji se ne tiču famoznih „nacionalnih pitanja“.Ovo je bilo dovoljno za početni zamah i pohvale međunarodnih zvaničnika, no pravi izazovi za državnu vlast tek slijede.Prvi izazov će biti Izborni zakon BiH i ograničene promjene Ustava BiH u vezi s tim pitanjem. Za ovu tačku sporazuma je rečeno da će ona biti riješena u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima. S obzirom na to da je, krajem aprila, posljednja formirana Vlada FBiH, već je prošlo pet mjeseci od formiranja vlasti na svim nivoima.

Državna koalicija ima još mjesec roka da riješi ovo pitanje, a očito je da postoje različiti pogledi na to pitanje, prvenstveno između HDZ-a i trojke, dok je na drugoj strani SNSD saglasan sa svime što se dogovori u FBiH, dok ne žele da se dira u entitet RS. Ipak, ukoliko se žele provesti sve presude, kako domaćih tako i međunarodnih sudova, bit će potrebne i određene promjene u RS.Dodatni problem je to što, sve i da pronađu neki kompromis, a što će se vrlo teško desiti u naredni mjesec, potrebna je i dvotrećinska podrška za izmjene Ustava, čega neće biti bez podrške barem dijela opozicije. Ako uzmemo u obzir ponašanja opozicije u BiH, vrlo je moguće da ih, bez obzira na kvalitet rješenja, odbiju samo zato što je to vlast predložila.Jedna od stavki sporazuma je i reorganiziranje pravosudnih institucija i to je ono na čemu insistira SNSD. No, problem predstavlja to što SNSD u toj tački vidi eliminiranje stranih sudija u Ustavnom sudu, HDZ bi bio spreman na to, ali u nekoj budućnosti, dok su stranke s centralom u Sarajevu izričito protiv toga i u ovoj tački vide popravljanje efikasnosti pravosudnih institucija.Naredni mjesec će otkriti dosta toga – da li je državna vlast došla do zida ili će ova vlast napraviti iskorak i pokazati se najboljom od nezavisnosti BiH.

Državna vlast je uradila dovoljno za početni zamah i pohvale međunarodnih zvaničnika, ali pravi izazovi tek slijede

I kako dalje

S osamnaest godina Sarajka Mona Muhidinović spakovala je dva kofera, sjela na avion i otišla u Pariz. Pratila je svoje srce i želje.Sedam godina kasnije postala je magistar hemije na prestižnom Univerzitetu Sorbona u Parizu. Jedina iz naše Bosne i Hercegovine. Nadimak koji joj je prvenstveno majka Vilmana dala – bosanska Marija Kiri (Marie Curie) – tako joj dobro stoji.Zaljubljena u Pariz, ali ipak nije dozvolila da je sva njegova raskošna svjetlost i primamljivost odvuku na drugu stranu i da tako skrene s puta. Svjesna da oko sebe nema nikoga svog, marljivo je učila. I danas je ponosna na sebe, ponosna na svoju majku.Ima nešto u tome kada sam uspiješ, bez pomoći drugih. Pa makar bila riječ i o državi, domovini. Da, BiH joj nije pomogla, ni u kojem smislu.- Kada imate svoj cilj, radite naporno da ga i ostvarite - rekla nam je Muhidinović.Pariza se nije zasitila, no planira da se vrati u BiH i tu nastavi svoju karijeru. Nadamo se da se neće predomisliti, jer ovakvi ljudi zlata vrijede za našu BiH.Mona Muhidinović rođena je 18. decembra 1998. godine.

Bosanska Marija Kiri je magistar hemije na prestižnom Univerzitetu Sorbona u Parizu

Muhidinović: Ima nešto u tome kada sam uspiješ

Mona Muhidinović: Zlata vrijedna hemičarka

Dok većina detalja vezanih za teroristički napad, koji je u nedjelju izveden u selu Banjska na sjeveru Kosova, postepeno izlazi u javnost, nekoliko pitanja i dalje ostaje otvoreno. Do sada je poznato da su, nakon napada na patrolu policije, ubistva jednog i ranjavanja dvojice policajaca, kosovske specijalne i antiterorističke jedinice odgovorile munjevitom akcijom, a višesatni obračun okončan je razbijanjem dobro naoružane grupe. Javnosti su poznata i imena ubijenih, ko je bio vođa, koji su od članova povezani sa zvaničnicima Srbije, kuda su pobjegli, gdje se liječe ranjeni, a pred kamerama je izložen arsenal vojnog naoružanja, opreme i vozila korištenih u ovoj suludoj akciji.Ono što, uprkos svim teorijama, informacijama iz istrage, međusobnim optužbama Beograda i Prištine, ipak ostaje misterija je – šta je, ustvari, bio plan?! Jesu li napadači zaista vjerovali da će zasjedom na seoskoj cesti, a potom hitrim povlačenjem u zidine manastira uspjeti stvoriti entitet? Jesu li računali na „mobilizaciju“ istomišljenika kojima su pripremili gomilu naoružanja koje je na kraju završilo u magacinima policije Kosova? Ko je zakazao, ko je izdao, pa su ustanici na Kosovu izgledali tek kao blijeda kopija Wagnera?Ako je plan bio destabilizirati region, kako tvrde pojedini međunarodni zvaničnici, čini se da im to nije pošlo za rukom. Uostalom, pitanje je šta je uopće ostalo stabilno s ovakvim političarima i međunarodnim izaslanicima. Bez obzira na neuspjeh, mali rat na Kosovu šalje snažnu opomenu svim političarima, a posebno sigurnosnim agencijama i međunarodnim snagama u regionu. Uz nadu da je Balkan, ubijan, ranjavan, prognan, osiromašen ratovima, ipak naučio lekcije iz prošlosti, pa je sukob u nedjelju ostao izoliran unutar malog kosovskog sela.Drugo pitanje bez racionalnog objašnjenja je šta je ustvari bio motiv vlastima Srbije i RS da, nakon ovakvog kriminalnog čina, kukavičkog ubistva iz zasjede, proglase dan žalosti? Kakvu poruku sa zastavama na pola koplja za članove paravojne formacije, čiji postupak osuđuje cijeli svijet, oni šalju domaćoj, ali i međunarodnoj javnosti? Je li to ohrabrenje svima koji na ovakav način i ubuduće budu rješavali sporna pitanja i znak podrške oružju i ratu umjesto miru i dijalogu!?

Jesu li napadači zaista vjerovali da će zasjedom na seoskoj cesti, a potom hitrim povlačenjem u zidine manastira uspjeti stvoriti entitet

"Podrška ratu"

Ono što se mnogima čini nemogućim i na šta se nikada ne bi smjeli usuditi, za Ibrahima Kalesića iz Tuzle je svakodnevnost i hobi. Ovaj 90-godišnjak obara sve rekorde i predrasude, bavi se ekstremnim sportom i najstariji je aktivni padobranac u Evropi. Osim toga, Ibrahim je trostruki rekorder bivše Jugoslavije.Naime, jedan od Ibrahimovih rekorda bio je skok sa 5.500 metara uz 120 sekundi zadrške, što znači da je pune dvije minute bio u slobodnom padu, i to tačno u ponoć pri noćnom letenju. Kao mladić, Kalesić je prošao obuku u jednom letačkom centru u Srbiji, a danas je i instruktor skakanja. Budući da kod nas u BiH niko ne mari za ovaj sport, Ibrahim ide u Beograd na takmičenje svake godine i bilježi značajne rezultate.Iz Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije ove godine kupili su mu padobran od 8.000 eura za upotrebu bez ikakvih naknada. Ističe kako se ne osjeća staro te da bi volio da se još “barem 10 godina” bavi skakanjem i da uđe u Ginisovu knjigu rekorda.Ibrahim Kalesić, poznatiji kao Tuzlanski Vitez, rođen je 1935. godine, a aktivno se bavi ovim ekstremnim sportom od davne 1951. te je novinarima Reutersa kazao kako mu je ovo bio 1.487. skok u karijeri.

Ovaj 90-godišnjak zabilježio je 1.487. skok u karijeri

Ibrahim Kalesić: Ruši rekorde i predrasude

Kako sve vas koji sjedite na bilo kojoj funkciji na kojoj možete učiniti nešto, bilo šta, više nije stid? Kako se ne osjećate krivima barem malo? Kako spavate noću znajući da one koje su glasale za vas ni večeras neće spavati zbog straha od bivšeg, sadašnjeg ili potencijalnog partnera? Kakvi ste to ljudi kada ste svjesni koliko su zakonske procedure u našoj zemlji komplicirane, a vi imate moć da ih olakšate, pojednostavite, pa napokon uvrstite femicid kao krivično djelo, a – kakav šok! – ništa ne radite u vezi s tim?Region je ostao zgrožen brutalnim ubistvom Nizame. I tada su se svi oglašavali, saosjećali, govorili ''nijedna više''. Iskoristite barem ono osnovno obrazovanje pa izbrojte koliko žena je samo otad ubijeno, prebijeno, doživjelo prijetnje!Jer nama, ženama, ne trebaju vaša saosjećanja i empatija. Imamo je dovoljno u sebi. Trebaju nam zakoni, a u okviru njih zaštita i sigurnost.Treba nam da, uz sve dokaze o nasilju, počinilac, naš dželat, ne bude pušten na slobodu niti da ima mogućnost da je plati. Tako ćete nam pomoći. Meni, vama nepoznatoj, i hiljadama drugih, možda sutra i vašoj majci, kćerci, unuci.Samo hranite zvijeri nepoduzimanjem ničega.Klara iz Ljubuškog je bila primorana na to da medijima pošalje audiosnimak svog batinanja, preklinjanja da uzoran građanin, sportista, prestane da je udara. Dok joj uzvraća sve gnusnijim prijetnjama.Kako vas nije stid? Pitam opet.Hoćete da izazovete toliki bijes javnosti da na ulicama tražimo pravdu? Niste daleko od toga. Jer nijedan vaš izgovor više ne pije vode.Nikoga ne zanima kako ne možete, ne zanimaju nas prepreke, izabrani ste da rješavate probleme, pa, gospodo i gospođe, izvolite, riješite.Stidite se i vi koji još tastature koristite kako biste ponizili bilo koju ženu koja je sakupila snage pa se usprotivila zlostavljaču. Komentari poput „zaslužila je“, „nešto mu je morala uraditi“ moraju se drastično, također, kažnjavati. Ne samo da povređujete tu ženu kojoj to pišete već i svaku koja isto ili slično proživljava, pa se zbog vas nenormalnih (u najmanju ruku) predomisli i ostane u takvom odnosu. Modra, krvava, uplakana... Stidite se.

Vladavina uhljeba

Den Brn: Div ispunio san

Svi Bakirovi ljudi

Erik Ten Hag: Kuda idu "Đavoli"

Dino Mustafić: Velika očekivanja

Prebrojavanje turista

Džanan Musa: Najbolji u Španiji

I policajce ubijaju, zar ne?

Nihad Kreševljaković: U umjetnosti je spas

Gdje idemo

Uoči nove zime

I kako dalje

Mona Muhidinović: Zlata vrijedna hemičarka

"Podrška ratu"

Ibrahim Kalesić: Ruši rekorde i predrasude

Nećemo empatiju, hoćemo zakone

Kolumne

Vladavina uhljeba

Den Brn: Div ispunio san

Svi Bakirovi ljudi

Erik Ten Hag: Kuda idu "Đavoli"

Dino Mustafić: Velika očekivanja

Prebrojavanje turista

Džanan Musa: Najbolji u Španiji

I policajce ubijaju, zar ne?

Nihad Kreševljaković: U umjetnosti je spas

Gdje idemo

Uoči nove zime

I kako dalje

Mona Muhidinović: Zlata vrijedna hemičarka

"Podrška ratu"

Ibrahim Kalesić: Ruši rekorde i predrasude

Nećemo empatiju, hoćemo zakone