Dana 16. decembra Olaf Šolc (Scholz), njemački kancelar, izgubio je parlamentarno glasanje o povjerenju, otvarajući put za izbore nekih sedam mjeseci ranije nego što je prvobitno planirano. Ako je kolaps njemačke nevoljene "semaforske" koalicije bio iznenadan, kraj Vlade bio je odavno na vidiku. Sada je put naprijed jasan. Frank Valter Štajnmajer (Walter-Steinmeier), predsjednik, ima 21 dan da raspusti parlament. Očekuje se da će to učiniti nakon Božića. Izbori se moraju održati u roku od 60 dana; stranke su već dogovorile 23. februar kao željeni datum.

Sklopiti koaliciju neće biti lako. Semaforska koalicija bila je prva njemačka trostranačka vlada u desetljećima. Uobičajeni parovi na državnom nivou, kao što su CDU/CSU i FDP, ili SPD i Zeleni, vjerovatno neće osvojiti 50 posto mjesta. Čak ni “velika koalicija” CDU/CSU i SPD-a možda neće biti dovoljna. S obzirom na to da sve glavne stranke podržavaju Brandmauer ("vatreni zid") protiv tvrdodesničarskog AfD-a, te da će gotovo sigurno isključiti i koalicije s BSW-om, postoji šansa da će se Njemačka suočiti s vladavinom druge potencijalno fraktivne trostruke koalicije.

Ovo su kandidati za kancelara na sljedećim izborima.

Kršćansko-demokratska unija (CDU) / Kršćansko-socijalna unija (CSU)

Politički dom Angele Merkel, kancelarke 16 godina do 2021., glavna njemačka sila desnog centra savez je CDU-a i njegove bavarske sestrinske stranke, CSU-a. CDU/CSU, koji se često naziva "Unija", daleko je ispred u anketama. Njen zajednički kandidat Fridrih Merc (Friedrich Merz), postao je šef CDU-a u svojoj trećoj kampanji za posao 2022. Merc bi kao kancelar zauzeo mnogo oštriji stav o Rusiji nego Šolc. Popularniji je od svog suparnika iz SPD-a, ali nepopularan je među ženama i mlađim glasačima.

 Socijaldemokratska partija (SPD)

Najveća stranka u Vladi, SPD lijevog centra, vjerovatno će izgubiti mnogo na ovim izborima. Bude li zaostajala za AfD-om, kao što pokazuju ankete, prvi put će biti degradirana u treću najveću stranku u Bundestagu. Uprkos svojoj nepopularnosti Olaf Šolc, kancelar, nominiran je da ponovno zastupa svoju stranku.

 Savez 90/Zeleni

Najmoćnija ekološka stranka na svijetu, njemački Zeleni, bore se da vrate bujnost kampanje 2021., kada su na trenutak gajili nade da će osvojiti mjesto kancelara. Sada su na gotovo deset posto glasova. Zeleni se bore za dekarbonizaciju, zalažu se za migracije, žele više javnih ulaganja i neprijateljski su raspoloženi prema Ukrajini. Robert Habek, ministar ekonomije, njihov je kancelarski kandidat.

Alis Vajdel: Alternativa za Njemačku (AfD)

Tvrdodesničarski AfD osnovan je 2013. Kao stranka osnovana da se suprotstavi spašavanju eurozone, u početku je imala malo uspjeha. Ali u maniri drugih evropskih populističkih desničarskih stranaka, AfD je stalno preusmjeravao fokus na imigraciju, a nakon njemačke migrantske krize 2015. - 2016. probio se na izborima 2017. Nadaju će se da će postati druga najveća stranka u Bundestagu, ali nemaju šanse pridružiti se sljedećoj njemačkoj vladi jer niti jedna stranka neće sarađivati s njima.

Sara Vagenkneht: Savez Sara Vagenkneht (BSW)

BSW je dobio ime po svojoj osnivačici Sari Vagenkneht (Sahra Wagenknecht), bivšoj sučelnici ljevice, stranke tvrde ljevice koja je sada na samrti. U januaru 2024. gospođa Vagenkneht napustila je ljevicu kako bi nastavila sama, na neortodoksnom planu suprotstavljanja njemačkoj potpori Ukrajini, skepticizmu prema imigraciji i žestokom antiradništvu. U septembru je BSW osvojio velike glasove u Brandenburgu, Thuringenu i Saskoj, tri pokrajine u istočnoj Njemačkoj. Koalicijski pregovori prekinuti su u Saskoj zbog ukrajinske politike, ali dobro napreduju u Brandenburgu. U Tiringiji su se CDU, SPD i BSW složili da će okupiti prvu njemačku "blackberry" koaliciju.

Kristijan Lindner:  Slobodna demokratska stranka (FDP)

Odluka Olafa Šolca da otpusti Kristijana Lindnera, šefa FDP-a, s mjesta svog ministra finansija pokrenula je imploziju semafor vlade. Često mlađi partner CDU/CSU-a ili SPD-a, pro-poslovni FDP ima i liberalne i populističke elemente. Ipak, prema trenutnim anketama, stranka će pasti ispod praga od pet posto potrebnog za ulazak u Bundestag, kao što je to bilo 2013. godine.