<p>Sukobe unutar sebe Trojka više ne pokušava ni kriti. Naravno, na desetke je primjera njihovih neslaganja, razmimoilaženja, međusobnih ukopavanja, podvaljivanja, svađa, prozivki, sujeta, no posljednji događaji dovode do međusobne frontalne paljbe. </p><p>Nakon što je ministrica pravde KS (Darja Softić-Kadenić) odbila (s pravom) potpisati nelegalno rješenje o promjeni uprave u Fudbalskom savezu KS i tako osujetila ambiciju ministra kulture i sporta KS Kenana Magode da zasjedne i u upravu Nogometnog saveza, od ministra, sve uz blagoslov i podršku njegove stranke, uslijedila je rafalna paljba po ministrici. </p><p>Uzvratio je Peđa Kojović, koji je Magodu više puta nazvao nasilnikom, na šta je SDP potkačio NS s uhapšenim ministrom Bošnjakom i pozvao Kojovića da konačno preuzme odgovornost i zamijeni ga na čelu Ministarstva prostornog uređenja. Ponovo je uzvratila Naša stranka saopćenjem u kojem je poručila da su tu poziciju spremni prepustiti svojim partnerima ako ih već optužuju za skriveni interes, ali, i mnogo ozbiljnije, pozvali na pregovore o novom sazivu Vlade KS...</p><p>Ko je ovdje u krivu, ko je ovdje u pravu, prosudite sami. Ono što je svakako mnogo bitnije jeste ukupni epilog, a to je da stvari ne funkcionišu. Trojka je već bezmalo pet godina na vlasti u Kantonu Sarajevu, a dvije u Federaciji.</p><p>Neki pomaci u glavnom gradu jesu napravljeni, no... Tanko je to. Sarajevo nije postalo, kako nam je upravo Kojović nekoć najavljivao, metropola od kasabe. I dalje je to jedan zagađeni, prljavi, zapušteni, haotični i u večernjim satima potpuno pusti grad. A tek na nivou Federacije i države svjedočimo potpunoj izgubljenosti, nesnalaženju i nespremnosti da se uhvati u koštac s ključnim izazovima.</p><p>Utisak koji se stiče jeste da Trojka tek sada pomalo shvata da je vlast nešto mnogo teže, kompleksnije, izazovnije, napornije i ozbiljnije nego što su to zamišljali u svojim opozicionim glavama. A kada shvatite da ste nedorasli zadatku, tad u pravilu kreće međusobno optuživanje i prebacivanje krivice. I tako do ponovne opozicije.&nbsp;&nbsp;</p>

Kada shvatite da ste nedorasli zadatku, tad u pravilu kreće međusobno optuživanje i prebacivanje krivice

Sukobe unutar sebe Trojka više ne pokušava ni kriti

Zar je važno ko je kriv

<p>Pored činjenice da je dobar dio grada kontinuirano iskopan radi asfaltiranje i popravljanja vodovodne mreže, u Sarajevu već mjesecima postoji problem s funkcioniranjem semafora.</p><p>Neki semafori prestaju raditi bez objašnjenja, pa prorade, neki ne rade danima, kod nekih semafora rade samo pojedina svjetla, pa ni vozačima niti pješacima nije jasno ko i kada se treba zaustaviti ili krenuti.</p><p>Sve to praćeno&nbsp; kolapsom u saobraćaju kojem građani svakodnevno svjedoče.</p><p>Danas semafori nisu uradili u strogom centru Sarajeva, na potezu od Katedrale do Centralne banke. Šta je razlog, ne zna se.</p><p>No, ono što se zna je da gotovo godinu dana Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo nije u stanju riješiti problem (ne)održavanja semafora na gradskim ulicama.</p><p>Što se savršeno uklapa u ukupni ugođaj nefunkcionalnosti grada zajedno s smogom, maglom, smećem, nepropisno parkiranim automobilima i raskopanim ulicama u kojima se rokovi za završetak radova sedmicama probijaju.</p><p><br></p>

Sarajevo već mjesecima ima problem s funckioniranjem semafora

U centru Sarajeva danas nisu radili semafori

<p>Dana 16. decembra Olaf Šolc (Scholz), njemački kancelar, izgubio je parlamentarno glasanje o povjerenju, otvarajući put za izbore nekih sedam mjeseci ranije nego što je prvobitno planirano. Ako je kolaps njemačke nevoljene "semaforske" koalicije bio iznenadan, kraj Vlade bio je odavno na vidiku. Sada je put naprijed jasan. Frank Valter Štajnmajer (Walter-Steinmeier), predsjednik, ima 21 dan da raspusti parlament. Očekuje se da će to učiniti nakon Božića. Izbori se moraju održati u roku od 60 dana; stranke su već dogovorile 23. februar kao željeni datum.</p><p>Sklopiti koaliciju neće biti lako. Semaforska koalicija bila je prva njemačka trostranačka vlada u desetljećima. Uobičajeni parovi na državnom nivou, kao što su CDU/CSU i FDP, ili SPD i Zeleni, vjerovatno neće osvojiti 50 posto mjesta. Čak ni “velika koalicija” CDU/CSU i SPD-a možda neće biti dovoljna. S obzirom na to da sve glavne stranke podržavaju Brandmauer ("vatreni zid") protiv tvrdodesničarskog AfD-a, te da će gotovo sigurno isključiti i koalicije s BSW-om, postoji šansa da će se Njemačka suočiti s vladavinom druge potencijalno fraktivne trostruke koalicije.</p><p>Ovo su  kandidati za kancelara na sljedećim izborima.</p><h2>Kršćansko-demokratska unija (CDU) / Kršćansko-socijalna unija (CSU)</h2>

<p>Politički dom Angele Merkel, kancelarke 16 godina do 2021., glavna njemačka sila desnog centra savez je CDU-a i njegove bavarske sestrinske stranke, CSU-a. CDU/CSU, koji se često naziva "Unija", daleko je ispred u anketama. Njen zajednički kandidat Fridrih Merc (Friedrich Merz), postao je šef CDU-a u svojoj trećoj kampanji za posao 2022. Merc bi kao kancelar zauzeo mnogo oštriji stav o Rusiji nego Šolc. Popularniji je od svog suparnika iz SPD-a, ali nepopularan je među ženama i mlađim glasačima.</p><h2><br>&nbsp;Socijaldemokratska partija (SPD)</h2>

<p>Najveća stranka u Vladi, SPD lijevog centra, vjerovatno će izgubiti mnogo na ovim izborima. Bude li zaostajala za AfD-om, kao što pokazuju ankete, prvi put će biti degradirana u treću najveću stranku u Bundestagu. Uprkos svojoj nepopularnosti Olaf Šolc, kancelar, nominiran je da ponovno zastupa svoju stranku.</p><h2>&nbsp;Savez 90/Zeleni</h2><p><br></p>

<p>Najmoćnija ekološka stranka na svijetu, njemački Zeleni, bore se da vrate bujnost kampanje 2021., kada su na trenutak gajili nade da će osvojiti mjesto kancelara. Sada su na gotovo deset posto glasova. Zeleni se bore za dekarbonizaciju, zalažu se za migracije, žele više javnih ulaganja i neprijateljski su raspoloženi prema Ukrajini. Robert Habek, ministar ekonomije, njihov je kancelarski kandidat.</p><p><br></p><h2>Alis Vajdel: Alternativa za Njemačku (AfD)</h2><p><br></p>

<p><br></p><p>Tvrdodesničarski AfD osnovan je 2013. Kao stranka osnovana da se suprotstavi spašavanju eurozone, u početku je imala malo uspjeha. Ali u maniri drugih evropskih populističkih desničarskih stranaka, AfD je stalno preusmjeravao fokus na imigraciju, a nakon njemačke migrantske krize 2015. - 2016. probio se na izborima 2017. Nadaju će se da će postati druga najveća stranka u Bundestagu, ali nemaju šanse pridružiti se sljedećoj njemačkoj vladi jer niti jedna stranka neće sarađivati s njima.</p><h2>Sara Vagenkneht: Savez Sara Vagenkneht (BSW)</h2><p><br></p>

<p><br></p><p>BSW je dobio ime po svojoj osnivačici Sari Vagenkneht (Sahra Wagenknecht), bivšoj sučelnici ljevice, stranke tvrde ljevice koja je sada na samrti. U januaru 2024. gospođa Vagenkneht napustila je ljevicu kako bi nastavila sama, na neortodoksnom planu suprotstavljanja njemačkoj potpori Ukrajini, skepticizmu prema imigraciji i žestokom antiradništvu. U septembru je BSW osvojio velike glasove u Brandenburgu, Thuringenu i Saskoj, tri pokrajine u istočnoj Njemačkoj. Koalicijski pregovori prekinuti su u Saskoj zbog ukrajinske politike, ali dobro napreduju u Brandenburgu. U Tiringiji su se CDU, SPD i BSW složili da će okupiti prvu njemačku "blackberry" koaliciju.</p><h2><br>Kristijan Lindner:&nbsp; Slobodna demokratska stranka (FDP)</h2><p><br></p>

<p>Odluka Olafa Šolca da otpusti Kristijana Lindnera, šefa FDP-a, s mjesta svog ministra finansija pokrenula je imploziju semafor vlade. Često mlađi partner CDU/CSU-a ili SPD-a, pro-poslovni FDP ima i liberalne i populističke elemente. Ipak, prema trenutnim anketama, stranka će pasti ispod praga od pet posto potrebnog za ulazak u Bundestag, kao što je to bilo 2013. godine.</p>

= Stranke su već dogovorile 23. februar 2025. kao željeni datum za održavanje njemačkih izbora

Ko će biti novi kancelar Njemačke

<p>Problem crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda u BiH je već dobro poznat. Šverceri imaju brojne kanale putem kojih dolaze do zarade, pa je tako ilegalan duhan moguće pronaći i na pijacama, posredstvom privatnih kontakata, ali i online platformi, što nanosi ozbiljnu štetu budžetu, jer se izbjegavaju plaćanja PDV-a i akciza, a time ispaštaju svi građani.</p><p>Upravo zbog toga je u našoj zemlji neophodno, kroz kontinuirane akcije, nastaviti s borbom protiv crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda, a agencije za provođenje zakona, prema uzoru na susjedne zemlje, treba da jačaju vlastite kapacitete kako bi u ovom poslu bile još uspješnije.</p><h2>Brojne akcije</h2><p>Prema procjenama, ilegalna trgovina duhanskim proizvodima u BiH čini značajan dio ukupnog tržišta, s godišnjim gubicima za budžet koji se mjere u desecima miliona KM.</p><p>Agencije za provedbu zakona (SIPA, UIO i Granična policija BiH) kontinuirano rade na otkrivanju lanca švercera i njihovog hapšenja. Dokaz za to su dvije recentne akcije koje jasno oslikavaju stanje na terenu, odnosno plastično prikazuju šta se dešava u ilegalnim tokovima duhanskih proizvoda. Naravno, sve to povlači za sobom i druge vrste kriminalnih radnji.</p><p>Kako to izgleda u praksi, pokazala je i nedavna akcija “Market”, koju je provela UIO BiH i sastojala se od dvije ključne faze usmjerene na suzbijanje ilegalne trgovine duhanom i duhanskim proizvodima bez akciznih markica.</p><p>U fazi jedan, početkom novembra 2024. godine, u pitanju su bile tri lokacije: Živinice, Bijeljina i Doboj, te je zaplijenjeno 5.035 paklica cigareta, 143 kilograma sitno rezanog duhana i 2.963 paklice ručno motanih cigareta. Vrijednost zaplijenjene robe procijenjena je na blizu 80.000 KM, a izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu 16.000 KM za počinioce utvrđenih nezakonitosti.</p><p>U fazi dva, sredinom istog mjeseca, zabilježena je zapljena u regiji Mostara, kada su aktivnosti usmjerene na dvije lokacije, te je zaplijenjeno 4.838 kilograma duhana u listu pripremljenog za rezanje, 395 kilograma rezanog duhana, mašina za rezanje duhana, dvije digitalne vage, te gotovo 900 vrećica za pakovanje. Vrijednost zaplijenjene robe bila je više od milion KM, a protiv počinilaca utvrđenih nezakonitosti preduzete su zakonom propisane mjere i radnje.</p><p>U odgovoru za „Dnevni avaz“ iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) navode da su njihova ovlaštena lica u 2024. godini izvršila ukupno 27 oduzimanja duhana i duhanskih prerađevina.</p><p>- Oduzeto je 2.354 paklica cigareta, 608,1 kilograma rezanog duhana, 23692 komada ručno punjenih cigareta te 4.838 kilograma duhana u listu pripremljenog za rezanje. Vrijednost oduzete robe iznosi cca. 1.111.120,50 KM. Osim navedenih oduzetih količina duhana i duhanskih prerađevina, u novembru je oduzeta i mašina za rezanje duhana procijenjene vrijednosti cca. 20.000,00 KM – navode iz UIO-a.</p><p>Ove dvije faze operacije “Market”, kao i ostvareni rezultati demonstriraju veliku posvećenost UIO-a BiH u borbi protiv ilegalne trgovine duhanom, čime se štiti budžet i obezbjeđuje poštovanje zakonskih propisa.</p><p>No, jasno je da je potreban još intenzivniji rad na suzbijanju crnog tržišta i šverca duhana. U tom smislu kao dobar primjer može poslužiti Hrvatska. Naši susjedi kontinuirano ulažu napore u suzbijanje crnog tržišta, posebno u segmentu ilegalne trgovine duhanskim proizvodima.</p><h2>Primjer Hrvatske</h2><p>Prema podacima iz 2023. godine, udio ilegalnih cigareta u ukupnoj potrošnji iznosio je 3,4 posto, što predstavlja godišnji pad od 16 posto. Također, potrošnja neoporezovanog rezanog duhana u 2024. smanjena je za 33,8 posto na godišnjem nivou.</p><p>Ovi pozitivni trendovi rezultat su koordiniranog pristupa hrvatskih institucija, uključujući Ministarstvo finansija, Carinsku upravu i Ministarstvo unutrašnjih poslova. Mjere koje su doprinijele smanjenju ilegalne trgovine obuhvataju, između ostalog, i racionalnu akciznu politiku, što podrazumijeva prilagođavanje poreskih opterećenja kako bi se smanjila podsticajna razlika između legalnih i ilegalnih proizvoda.</p><p>Tu spada i uvođenje sistema sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda, odnosno omogućavanje praćenja kretanja proizvoda od proizvođača do krajnjeg potrošača radi sprečavanja nezakonitih aktivnosti.</p><p>Neke od mjera iz Hrvatske su i ograničenje unosa duhanskih proizvoda iz trećih zemalja, odnosno postavljanje kvota i ograničenja za unos proizvoda izvan Evropske unije, gdje su cijene često niže, kao i jačanje nadzora i zapljena, odnosno povećanje aktivnosti nadležnih institucija u otkrivanju i zapljeni ilegalnih proizvoda.</p><p>Carinska uprava je, naprimjer, u 2023. godini oduzela više od 8,3 miliona komada cigareta i 66,1 tonu duhanskih proizvoda. U devet mjeseci 2024. zaplijenjeno je 5,63 miliona komada cigareta i 22 tone duhana.</p><p>Dodatno, ulaganja u tehničke i operativne kapacitete, poput osnivanja Centra za obuku carinskih i policijskih službenika te obuku službenih pasa za detekciju, doprinose efikasnijoj borbi protiv ilegalne trgovine. Ovi napori rezultirali su povećanjem prihoda državnog budžeta od akciza i poreza na duhanske proizvode, koji su u periodu od 2020. do 2023. porasli za 33,2 posto, premašivši 890 miliona eura. Trend rasta nastavljen je i u 2024. godini, s godišnjim prihodima koji su premašili milijardu eura.</p><p>Dakle, Hrvatska se, zahvaljujući ovim mjerama, ističe kao primjer uspješne borbe protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima u regiji. Hoćemo li i mi preuzeti dobre prakse, pitali smo UIO BiH i dobili odgovor da je za potrebe unapređenja saradnje, potpisan „Memorandum o saglasnosti između Ministarstva finansija Republike Hrvatske, Carinske uprave i UIO o međusobnoj razmjeni podataka i informacija“.</p><p>- Za potrebe unapređenja saradnje, potpisan je „Memorandum o saglasnosti između Ministarstva finansija Republike Hrvatske, Carinske uprave i UIO o međusobnoj razmjeni podataka i informacija“. Kroz ovu vrstu saradnje se preuzimaju iskustva i razmjenjuju primjeri dobre prakse u suzbijanju prekogranične nezakonite trgovine i borbe protiv krijumčarenja, te u smislu zaštite i sigurnosti društva i građana u obje zemlje, a između ostalog odvija se i saradnja na planu borbe protiv nelegalne trgovine duhanom i duhanskim prerađevinama.</p><p>Osim navedenog, planirana je obuka službenika UIO-a u novouspostavljenom školskom centru na Bregani  - naveli su u odgovoru za „Dnevni avaz“ iz UIO-a.</p><p>S tim u vezi, UIO napominje da je u tekućoj godini ostvarila značajne rezultate u borbi protiv crnog tržišta duhana, o čemu svjedoče i podaci o vrijednosti oduzetog duhana i duhanskih prerađevina u periodu od 2022. godine do novembra 2024. godine. Tako je vrijednost oduzete robe u 2022. iznosila 1,78 miliona KM, u 2023. 1,63 miliona, dok je ove godine vrijednost već dosegla 2,54 miliona KM.</p><p>Na osnovu navedenog, evidentno je da su rezultati ostvareni u 11 mjeseci 2024. godine daleko veći u odnosu na cijelu 2023., odnosno 2022. godinu, što je rezultat intenziviranja aktivnosti na suzbijanju nelegalnog prometovanja ove robe. Očekuje se da se navedene aktivnosti i pozitivni rezultati u suzbijanju crnog tržišta nastave i narednih godina.</p><h2>&nbsp;Jačanje svijesti</h2><p>Ne treba zanemariti ni potrebu jačanja svijesti građana o negativnim posljedicama kupovine nelegalnog duhana. Konzumiranje nelegalnih cigareta predstavlja dodatni rizik za zdravlje, jer se radi o cigaretama čije su porijeklo i sastav apsolutno nepoznati. Iz tog razloga, UIO posljednjih pet godina provodi akciju „Stop švercu“ i bilježi sve veći broj poziva građana koji prijavljuju nelegalnu prodaju.&nbsp;</p>

Za UIO 2024. bila je daleko uspješnija od 2022. i 2023.

Sve bolji rezultati državnih agencija na suzbijanju šverca: Država mora dobiti bitku 
protiv crnog tržišta duhana

<p>Ured za borbu protiv korupcije KS raspisao je konkurs za prijem stručnog savjetnika za postupanje po prijavama korupcije te stručnog saradnika za informaciono-dokumentacione poslove iz oblasti upravljanja kvalitetom.</p><h2>Čudni kriteriji</h2><p>No, zanimljivo kakve se kvalifikacije traže od radnika.</p><p>Naime, u uvjetima konkursa za prvu poziciju, Stručni savjetnik za postupanje po prijavama korupcije, navodi se da kandidati moraju imati „završen Pravni fakultet ili Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije ili Fakultet političkih nauka ili Ekonomski fakultet ili Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju“, te tri godine radnog staža u struci.</p>

<p>Za drugo radno mjesto, Stručni saradnik za informaciono-dokumentacione poslove iz oblasti upravljanja kvalitetom, uvjet je jedna godina radnog staža u struci i „završen Pravni fakultet ili Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije ili Fakultet sporta i tjelesnog odgoja ili Fakultet političkih nauka ili Ekonomski fakultet ili Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju ili Filozofski fakultet ili Elektrotehnički fakultet ili Prirodno-matematički fakultet“.</p><h2>Fakultet za sve</h2><p>Ostaje, međutim, poprilično nejasno po kojim kriterijima stručno zvanje za savjetovanje u pogledu borbe protiv korupcije ili informaciono-dokumentacione poslove su stekle osobe koje su završile Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Koji položeni predmeti i koje stečeno na ovom fakultetu može imati veze sa, recimo, stručnim savjetovanjem za postupanje po prijavama korupcije, osim, eventualno, ako u opis posla ne ulazi trčanje i fizičko savladavanje osumnjičenog, što se ne navodi u opisu posla.</p><p>Istini za volju, posljednjih godina svjedočimo upravo činjenici da je Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, u narodu poznatiji kao DIF, bio rasadnik najvećeg broja državnih funkcionera za sve moguće funkcije, od vanjskih poslova preko kulture, predsjedavanja skupštinama do načelničkih pozicija.</p><p>Očigledno da se i cijeli sistem počinje tome prilagođavati, pa Fakultet sporta i tjelesnog odgoja postaje džoker ulaznica za obnašanje doslovno svih javnih funkcija u državi.</p><h2>Solidne plate</h2><p>Inače, za poziciju Stručni savjetnik za postupanje po prijavama korupcije pripadajuća osnovna neto plaća je 1.578,50 KM, dok za poziciju Stručni saradnik za informaciono-dokumentacione poslove iz oblasti upravljanja kvalitetom osnovna neto plaća iznosi 1.424,50 KM.</p>

Nisu naveli da u opis posla ulazi trčanje i fizičko savladavanje osumnjičenog

Ured za borbu protiv korupcije objavio konkurs: Za stručnog savjetnika za borbu protiv korupcije može i s DIF-om

<p>Sredinom novembra ove godine, Švedski zavod za javno zdravstvo objavio je da je Švedska ostvarila historijski podvig. Naime, Švedska je ove godine postala prva zemlja na svijetu koja je prema međunarodnim standardima dosegnula status zemlje bez pušačkog dima (Smoke Free), što znači da ima manje od 5 posto pušača u odrasloj populaciji. Prema posljednjim službenim podacima Švedskog zavoda za javno zdravstvo, u skandinavskoj zemlji puši svega 4,5 posto odraslog stanovništva.</p><h2>Alternativni pristup</h2><p>Ovaj uspjeh Švedske nije puki statistički podatak s obzirom na to da iza švedskog rezultata stoji i aktivna državna i društvena politika koja je mudro i aktivno radila na dostizanju ovog rezultata.</p><p>Tako je, između ostalog, Švedska poznata i po svom alternativnom pristupu smanjenju pušenja poticanjem prelaska pušača na bezdimne proizvode. Upravo primjer Švedske potvrđuje da je u pitanju dobra praksa koju bi trebale proučiti i slijediti i ostale EU zemlje, žele li doseći zacrtan EU cilj od 5 posto pušača u populaciji do 2040. godine. Naime, prosječna stopa pušenja unutar EU je kontinuirano visoka i trenutno iznosi čak 24 posto. Povrh svega, trend kretanja stope pušenja je statičan, bez značajnijih promjena u javnim politikama. Podaci Eurobarometra koje je analizirala stručna mreža We are Innovation, ukazuju da EU neće doseći taj cilj prije 2100. godine, daleko od željene 2040.</p><p>No, šta tačno podrazumijeva švedska strategija? Strategija koju Švedska primjenjuje kako bi smanjila štetne efekte pušenja i praktično spašavala živote počiva na dva stuba, zabrani pušenja u određenim prostorima i prihvaćanju bezdimnih nikotinskih i duhanskih proizvoda kao manje štetnih zamjena za cigarete. Dakle, švedski pristup kombinuje metode kontrole duhana s javnozdravstvenom strategijom smanjenja štete. Ovo je objavljeno i u izvještaju „Švedsko iskustvo: put ka društvu bez duhanskog dima“.</p><p>Neki od zaključaka izvještaja i prijedloga za provedbu u drugim zemljama kako bi što uspješnije usvojile švedski model su:</p><p>- Prepoznati alternativne proizvode kao manje štetne koji predstavljaju znatno manji rizik od pušenja te potaknuti pušače da prijeđu s cigareta na manje štetne alternative.</p><p>- Pružiti informacije zasnovane na činjenicama. Jasno je da ne postoje bezrizični duhanski ili nikotinski proizvodi, no brojna znanstvena istraživanja (uostalom to je posljednje potvrdila i globalna naučna mreža Cochrane) pokazuju da su e-cigarete, naprimjer, višestruko učinkovitije u odvikavanju od pušenja od standardnih postojećih terapija, ali i čak do 95 posto manje štetne od cigareta.</p><p>Regulativa mora biti konstruisana na način da alternative bez dima učini dostupnijima od cigareta.</p><p>Švedski model kombinuje preporuke Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO FCTC), uključujući smanjenje ponude i potražnje duhana, zabranu pušenja na određenim mjestima, ali dodaje važan element: prihvatanje alternativnih proizvoda bez dima kao manje štetne alternative.</p><p>Procjenjuje se da bi usvajanje švedskog modela u cijeloj Evropskoj uniji moglo spasiti do 3,5 miliona života u sljedećih deset godina.</p><h2>Bh. kontekst</h2><p>Dr. Delon Human, jedan od autora izvještaja o švedskom uspjehu, istaknuo je da stroga, prohibicionistička politika različitih evropskih država ograničava pušačima pristup sigurnijim nikotinskim alternativama. Kako navodi, regresivne mjere tjeraju pušače od manje štetnih bezdimnih alternativa koje bi im mogle spasiti živote, ali i usporavaju javno zdravstveni napredak prema smanjenju štete od pušenja. Zbog toga poziva sve zemlje da preispitaju svoje strategije borbe protiv pušenja i potaknu prelazak pušača na bezdimne proizvode.</p><p>Primijenjeno na bh. kontekst, prema naučno utemeljenim dokazima Cochrane, broj pušača u našoj zemlji, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete, ako se aktivno podstiču na prelazak s cigareta na e-cigarete, iznosi 80.400.</p><p>To je trostruko više od procijenjenog broja pušača koji samostalno ili uz dostupne terapije prestaju pušiti svake godine u Bosni i Hercegovini. Takvo veliko povećanje prestanka pušenja u samo nekoliko godina značajno bi unaprijedilo javno zdravstvenu statistiku naše države.</p><p>Prema riječima dr. Ognjena Brborovića, profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Balkan u tom pogledu prati svjetske trendove i svi oni idu u istom smjeru.</p><p>- Postoje svjetski trendovi, evropski trendovi pa ako hoćete i balkanski trendovi, i svi do jednog zapravo idu u istom smjeru, a to je da se pušenje gleda kao štetna navika i da se treba smanjiti broj pušača te broj prostora u kojima se puši. Kada pogledate Švedsku, koja je trenutno na 5 posto pušača, i što praktično znači da ih uopće nema u zemlji pa do pojedinih južnih dijelova Evrope gdje ih ima otprilike 20–30 posto, čini se da je, bar na nivou svijesti, kristalno jasno da se može prestati pušiti. Naravno, sam proces nije nimalo jednostavan – mišljenje je dr. Brborovića.</p>

<p>Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u BiH žive 1,3 miliona pušača ili nešto više od 40 posto odrasle populacije. Dr. Branislav Lolić, pedijatar i pulmolog, navodi kako upravo Švedska može poslužiti kao primjer kako pomoću alternativnih proizvoda pomoći pušačima da ostave svoju lošu naviku.</p><p>- Ključ ove borbe i uspjeha je prelazak pušača sa cigareta na potencijalno manje štetne alternativne proizvode od duvana i nikotina. Činjenica je da smo mi društvo koje puno puši, a istovremeno se ne edukuje o novim proizvodima, poput e-cigareta ili nikotinskih vrećica, za koje je dokazano da su manje štetne od tradicionalnih cigareta. Na taj način se demotivišu da pređu u aktivno djelovanje i prestanu pušiti oni kojima su ti proizvodi namijenjeni i kojima mogu pomoći, a to su odrasli pušači. Dakle, trebamo racionalno i govoriti o tim proizvodima i regulisati ih, i to na način da ih ne izjednačavamo s cigaretama nego da prihvatimo njihovu manju štetnost za pušače te potaknemo pušače da cigarete zamijene tim proizvodima, a mlade da držimo što dalje od svih duvanskih i nikotinskih proizvoda – navodi Lolić.</p>

<h2>Značaj bezdimnih proizvoda</h2><p>Veliku ulogu bezdimnih proizvoda u švedskom uspjehu najbolje pokazuje podatak da u Švedskoj i dalje gotovo jedna od četiri odrasle osobe svakodnevno konzumira nikotin. Ta je brojka slična kao i u ostalim zemljama Evrope, no ono što Švedsku razlikuje od ostatka kontinenta su zdravstveni ishodi takve navike. Švedska je zahvaljujući svom pristupu smanjila stopu pušenja u razdoblju od 2008. do 2024. godine za 65 posto, istovremeno bilježeći 21,2 posto manje smrti od bolesti povezanih s pušenjem u odnosu na prosjek EU, 31,3 posto manje smrti od različitih tumora i čak 36 posto manje smrti od tumora pluća.</p>

Švedska je poznata po svom alternativnom pristupu smanjenju pušenja poticanjem prelaska pušača na bezdimne proizvode 

Šta nas primjer Švedske može naučiti u borbi protiv pušenja: Može li i BiH postati zemlja bez dima?

<p>Izgradnja tramvajske pruge do Hrasnice odvija se u skladu s planiranom dinamikom.</p><p>Različite vrste radova izvode se dužinom cijele trase. Do sada su u okviru projekta izvršena uklanjanja humusa, kao i iskopi prvog i drugog sloja.&nbsp;</p>

<p>Izvršeno je betoniranje osam platformi budućih tramvajskih stajališta, jučer su počeli radovi i na devetom stajalištu, a u narednom periodu počinju arhitektonski radovi na stajalištima. Ukupan broj stajališta bit će 20.</p><h2>Prva raskrsnica</h2><p>Jučer su započeti radovi na prvoj raskrsnici Ilidže do Hrasnice i to na raskrsnici kod Termalne rivijere.&nbsp;</p><p>Na tramvajskoj pruzi od Ilidže do Hrasnice bit će 13 semaforiziranih raskrsnica, te će na svakoj biti primijenjen sistem prioriteta tramvajskog saobraćaja. Više od polovine radova završeno je na ugradnji prvog sloja nasipa i geotekstila.&nbsp;</p><p><br></p>

<p>Kada je riječ o odvodnji, radi se na ugradnji cijevi, revizionih okana i filterskog materijala za drenažni rov, kao i na ugradnji geomembrane i drugog tamponskog sloja. Uskoro će tri kilometra pruge biti spremna za početak radova na izgradnji armirano-betonskih ploča. Podsjećamo, tramvajska pruga do Hrasnice je prvo širenje tramvajske pruge od 1962. godine, a isporuka prvih kilometara šina iz Austrije počela je prošle sedmice.</p><h2>Direktno u Sarajevo</h2><p>Pruga će biti duga 12,9 kilometara.</p><p>Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo obećalo je da će stanovnici spomenutih naselja od sljedeće godine tramvajem direktno putovati u Sarajevo, bez presjedanja iz autobusa u tramvaj.</p>

<p>Podsjećamo, projekt tramvajske pruge od Ilidže do Hrasnice ozvaničen je ujesen prošle godine, a radovi su počeli krajem februara ove godine. Rok za završetak radova je godinu i po.</p><h2>Izabran konzorcij</h2><p>Za izvođača radova ranije je izabran konzorcij turskih kompanija „Yapi Merkezi Insaat ve Sanayi A.S.“ i „Yapiray Demiryolu Insaat Sistemleri ve Ticaret“, dok vrijednost ovog projekta iznosi 26.201.054,52 eura bez PDV-a, a novac je osiguran kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).</p>

Pruga će biti duga 12,9 kilometara. Projekt tramvajske pruge od Ilidže do Hrasnice ozvaničen je ujesen prošle godine

Jučer započeli radovi na prvoj raskrsnici: Izgradnja tramvajske pruge do Hrasnice ide punom parom

<p>Draško Stanivuković od nedjelje je i zvanično na čelu PDP-a. Bio je to i logičan potez nakon što je na izborima 2020. najprije uspio srušiti SNSD u Banjoj Luci nakon dvocecenijske vladavine, a onda svoj trijumf još jednom uvjerljivom potvrditi na nedavnim izborima.</p><h2>Popularan među narodom</h2><p>Prije nego što je zasjeo na čelo drugog najvećeg grada u Bosni i Hercegovini, Stanivuković se proslavio kao šoumen, snimajući vlastiti "reality sadržaj" na društvenim mrežama u kojem je ukazivao na nezakonistosti i propuste vlasti u RS. Pored toga bio je aktivan i na protestima, gombao se s policijom, kupio batine, spavao po ćelijama i skupljao kazne. No, sve to skupa učinilo ga je vrlo popularnim među narodnim masama, posebno mlađom populacijom te učinilo najprepoznatljivijom opozicionom facom. Naravno, ništa od navedenog ne bi bilo moguće da Stanivuković nije imao ono što je neophodno za ovakvo robusno i skupo dugogodišnje brendiranje – finansijsku zaleđinu, tačnije oca Dragana, jednog od nbogatijih ljudi u RS koji nije štedio na sinu i njegovoj političkoj karijeri.</p><p>Po zasjedanju u gradonačelničku stolicu Stanivuković je, kako to po tradiciji biva u RS biva, sve više počeo pokazivati ono drugo, nacionalno ili, ako hoćete, nacionalističko lice. Slikanje ispred četničkih zastava, plivanje „za krst časni“, ćirilični parkovi, litijašenje po Crnoj Gori i slični „performansi“ postali su sastavni dio populističko-političkog folklora Draška Stanivukovića.</p><p>Istovremeno, nestalo je oštrih riječi i gnjeva prema Miloradu Dodiku, a predsjednik RS i gradonačelnik Banje Luke postali preko noći poželjni partneri. Zbog ovakvih politika mnogi su zamjerali Stanivukoviću, uključujući i pojedine članove samog PDP-a poput Milka Grmuše i Igora Crnatka.</p><h2>Potvrda dominacije</h2><p>Ipak, na posljednjim izborima Stanivuković je potvrdio liderstvo. U Banjoj Luci je otpuhao nimalo naivne konkurente u likovima Jelene Trivić i Nikole Šobota.</p><p>Vladavina najvećim gradom u RS predstavlja sjajnu bazu za dalji politički razvoj i pravljenje snažne organizacije.</p><p>Bivši predsjednik PDP-a Branislav Borenović, ljetos mi se na jednom političkom seminaru na moje opaske da je Stanivuković postao „Dodikov čovjek“, kleo kako je „Draško veći PDP-ovac od mene“, a njegovu saradnju s vlastima u RS objašnjavao je političkom mudrošću i pragmatizmom kako bi za Banju Luku obezbijedio neophodne projekte.&nbsp;</p><p>„Veliki intelektualci“ i alternativci sad mrze Draška, ali bake, policajci, prodavačice, obični ljudi, koji su većina, su oduševljeni njim. "On jedini od nas može Dodiku da parira“ – objašnjavao mi je Borenović tada.</p><p>Stanivuković nije završio fakultet, generalno nije pretjerano učen, sujetan je, egoističan i vječiti populist. No, uz sve navedeno on je trenutno jedina osoba u RS koja može izazvati veće uzbuđenje kod narodnih masa i opoziciju u RS konačno okupiti u malo ozbiljniju organizaciju. S njim konačno dobivaju ono što im je godinama falilo – vođu.</p><h2>Kraj "ljubavi"</h2><p>I dobri odnosi Dodika i Stanivukovića prema svemu sudeći su došli svom kraju, pa je na zakon o drugačijoj raspodjeli javnih prihoda kojim se Banjoj Luci oduzima nekoliko miliona KM godišnje Stanivuković uzvratio povratkom u šoumenske dane – reagirao je nesvakidašnje - isključivanjem struje i pretvaranjem prostora oko Vlade RS u pješačku zonu – šokirajući i vlasti u RS i cijeli region.</p>

Vladavina najvećim gradom u RS predstavlja sjajnu bazu za dalji politički razvoj i pravljenje snažne organizacije

Šta će donijeti promjena na čelu PDP-a

<p>Prema izmjenama Zakona o radu&nbsp;koje planira Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku, pauza trebala biti uključena u radno vrijeme, čime se radnicima omogućava da vrijeme provedeno na odmoru bude uračunato u osam sati radnog dana. Mninistar za rad i socijalnu&nbsp;politiku&nbsp;Adnan Delić&nbsp;kazao je da su u ovom&nbsp;Nacrtu već uvrstili pauzu u radno vrijeme.&nbsp;&nbsp;</p><p>- To znači da radnici koji rade najmanje šest sati dnevno imaju pravo na pauzu od najmanje trideset minuta, a to vrijeme će se ubrajati u osam sati radnog vremena – pojasnio je Delić.</p><h2>Poboljšanje uslova</h2><p>Član 104 regulira&nbsp;pitanje pauze&nbsp;i podrazumijeva da radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (pauzu) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, a vrijeme&nbsp;odmora&nbsp;ubrajat će se u radno vrijeme. &nbsp;</p><p>Iz Ministarstva navode da ova promjena ima za cilj poboljšanje uslova rada, posebno u kontekstu modernizacije radnog zakonodavstva.&nbsp;</p>

<p>Ipak, protiv predloženne izmjene pobunili su se poslodavci. Iz Udruženja poslodavaca upozoravaju da bi ovakva odredba mogla dodatno pogoršati produktivnost radnika u BiH koja je svakako među najnižim u Evropi.</p><p>- Bosna i Hercegovina je sigurno po produktivnosti posljednja zemlja koja tako olako treba procjenjivati i donositi ovako složene odluke koje u konačnici povećaju troškove poslovanja, utječu na produktivnosti i stvaraju nerealne obaveze između socijalnih partnera - navedeno je u reakciji. </p><h2>Pitanje produktivnosti</h2><p>Žale se i da njihovi zahtjevi u cijelom procesu nisu uvaženi te podsjećaju i na konvenciju Međunarodne organizacije rada, kojom se zahtijeva osiguranje tripartitne konsultacije, odnosno konsultacije između vlade, poslodavaca i sindikata, prije nego što se donesu zakonodavne promjene koje se odnose na radne uslove, zapošljavanje, radnu zaštitu i druge slične oblasti. </p><p>Kazali su da u vrijeme kada usklađujemo interese vezano za fiskalne i parafiskalne obaveze, povećanje minimalne i drugih plaća radnika te stvaranje boljeg poslovnog ambijenta generalno, nije dobro populističkim izjavama dodatno komplicirati situaciju i zbunjivati javnost. </p><p>- Zahtijevamo da se ispoštuju međunarodne konvencije, domaći propisi i dogovorene metodologije rada te da izjave za javnost imamo nakon što socijalni partneri usuglase moguća rješenja i prednacrt zakona – naglasili su poslodavci.</p><p>Vlada FBiH u posljednje vrijeme odlučila se pozabaviti sa ekonomskim zakona u FBiH, a nakon zabrane rada nedjeljom i prijedloga o uredbi kojom se povećala minimalna plata, jasno je da je u planu još jedno rješenje koje će dovesti do brojnih oprečnih mišljenja i sukobljavanja u Federaciji.</p><h2>Brojne promjene</h2><p>Odredba o pauzi na poslu samo je jedna od promjena koje se očekuju u Zakonu o radu.</p><p>- Vijeme je za prilagođavanje Zakona promjenama na tržištu. Kako se sve više poslova seli u online sferu moramo prilagoditi zakon i novim oblicima rada, poput freelancera i radnika na digitalnim platformama. Novi Zakon o radu treba uzeti u obzir i dinamičnost modernog života, pa ćemo se fokusirati i na konciznije regulisanje privremenih i povremenih poslova – naveo je Delić.</p>

Poslodavci zahtijevaju da se izmjene usaglase s njima

Pauza kao dio radnog vremena: Da li će olakšati radnicima?

Šta donose pripremane izmjene Zakona o radu: Planirano da se pauza računa u radno vrijeme, poslodavci protiv

<p>Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojen je još 2022. godine. Više od dvije godine radilo se na izradi zakonskih akata, a ugostiteljima je dat period za prilagođavanje i usklađivanje. Novi pravilnik o zabrani pušenja u FBiH, koji detaljno propisuje uslove za posebne prostore i prostorije za pušenje, stupio je na snagu 13. juna ove godine, a nakon šest mjeseci perioda za prilagođavanje, inspektori su spremni za izlazak na teren 13. decembra.</p><p><b>Zakon se mora poštovati</b></p><p>No, kakvu će situaciju zateći u ugostiteljskim objektima. U razgovoru za „Dnevni avaz“, Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH navodi da većina ugostitelja nije u potpunosti spremna za zakonske prilagodbe.</p><p>- Jako  malo ih je  spremno i većina prati razvoj situacije. Također, odredbe o ventilacijskim sistemima koji moraju biti instalirani u odvojene prostorije u kojima bi bilo dozvoljeno pušenje vrlo su komplikovane i nametnule su veliki trošak ugostiteljima. No, Zakon je sad tu i mora se poštovati – navodi Hadžić.</p>

<h2>Postoje izuzeci</h2><p>No, kako će se ovaj Zakon primjenjivati u praksi i koje kategorije proizvoda će biti zabranjene i kako? Iz Federalnog ministarstva zdravstva u odgovoru za “Dnevni avaz” pojašnjavaju da je pušenje, uključujući upotrebu elektronskih cigareta i nargila, zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestima rada i javnom prijevozu.</p><p>- Prema novom Pravilniku o zabrani pušenja u Federaciji BiH pušenje je zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, uključujući kafiće, restorane, sredstva javnog prevoza, institucije, itd. – navode u iz Federalnog ministarstva zdravstva.</p><p>Međutim, zabrana nije totalna, jer omogućava određene izuzetke za ugostiteljske objekte. To uključuje:</p><p>Posebne prostorije za pušenje: Vlasnici ugostiteljskih objekata mogu odrediti posebne prostorije za pušenje koje moraju biti fizički odvojene od ostatka objekta i opremljene odgovarajućim ventilacijskim sistemima koji sprječavaju širenje duhanskog dima u nepušačke dijelove. Prostorija za pušenje ne smije biti manja od 10 m2. U ovim prostorijama nije dozvoljeno konzumiranje hrane.</p><p>U ugostiteljskim objektima koji isključivo poslužuju piće i čija površina ne prelazi 50 kvadratnih metara, vlasnik može odlučiti da cijeli prostor bude namijenjen za pušače, pod uslovom da je to jasno označeno i da se poštuju ostali propisi vezani za zaštitu zdravlja.</p><p>Dakle, uslovi za pušenje u zatvorenom prostoru su da on zadovoljava tehničke standarde ventilacije i i da odluka o proglašenju prostora za pušače bude jasno istaknuta.</p><p><br></p>

<h2>Bezdimni proizvodi dozvoljeni</h2><p>Također, kada je u pitanju pušenje u zatvorenim prostorijama, postojat će izuzetak za određenu vrstu proizvoda. Zakon dozvoljana upotrebu grijanih duhanskih proizvoda, jer ne uključuju postupak izgaranja. Prema karakteristikama iz Zakona, ovi proizvodi spadaju u bezdimne, odnosno grijane duhanske proizvode, te se nesagorijevajući duhan ne može nazvati radnjom pušenja. Samim tim se zabrana na njih ne može odnositi. U ovakve proizvode spadaju primjerice glo i IQOS. Ovi uređaji su usmjereni na smanjenje izloženosti štetnim tvarima koje nastaju prilikom sagorijevanja duhana.</p>

Inspekcija 13. izlazi na teren, pušenje duhanskih proizvoda je zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima

Pušenje u kafićima je definitivno zabranjeno, no bezdimne alternative su dozvoljene

<p>Bašar al-Asad (Bashar al-Assad) jedini je arapski diktator starog kova koji je uspio preživjeti arapsko proljeće. Ili barem se tako činilo. Naime, za razliku od drugih arapskih lidera koji su se ili povukli poput Mubaraka ili u relativno kratkom roku bili krvavo svrgnuti poput Gadafija, Al-Asad je na proteste odlučio odgovoriti brutalnom silom, a onda ući u dugogodišnji rat sa širokom koalicijom opozicionih snaga.</p><p>Nakon početnih neuspjeha, uz otvorenu podršku Rusije i Irana, s jedne, te pomalo dizanje ruku Sjedinjenih Država, s druge strane, Asad je uspio vratiti kontrolu nad većim dijelom zemlje. A onda – čudo neviđeno.</p><p>Rat koji traje skoro 10 godina, a na koji smo pomalo bili zaboravili, u jeku klaonice u Gazi i Ukrajine, okončao se u svega desetak dana, munjevitom akcijom pobunjenika i ulaskom u Damask.</p><p>Njihova pobjeda došla je u najboljem mogućem trenutku za Evropu i zapadni svijet. Naime, padom Asada, Iran i Rusija gube važnog saveznika i faktora destabilizacije u regionu, a njihovi sateliti Hamas i Hezbolah ostaju potpuno izolirani.</p><p>Mnogi strahuju da će Sirijom sada zavladati islamisti i Asadov teror zamijeniti vlastitim vjerskim. Lideri pobunjenika, s druge strane, među kojima i bivši članovi Al-Kaide, najavljuju izgradnju institucija, izbore te umjerene politike. Daj Bože da to stvarno bude tako, a sirijski narod dočeka dugo čekanu slobodu.</p><p>No, šta će izabrati, to je sada odgovornost samih Sirijaca. Pokušaji Zapada da izvozi demokratiju na Bliski i Srednji istok završio je fatalnim neuspjehom. Ako oni žele živjeti u islamskoj državi, njihova stvar, sve dok svoje probleme i ideologiju ne počnu izvoziti van granica.</p><p>Iz era izvoza demokratije i izvoza vrijednosti polako ali sigurno prelazimo u eru zaštite vlastitih država, kultura i njihovih interesa. A u takvom svijetu za početak će biti dovoljno da druge civilizacije svoje probleme zadrže unutar svojih granica.</p>

Ako oni požele živjeti u islamskoj državi, njihova stvar, sve dok svoje probleme i ideologiju ne počnu izvoziti van granica

Sirijci neka odluče

<p>Sve veći broj građana iz Sarajeva nekretnine kupuje u Istočnom Sarajevu. U konkretnom slučaju biznis i ekonomski interes pobjeđuju sve etničke i entitetske podjele.</p><p>Kako ističe u razgovoru za „Dnevni avaz“ vlasnik agencije za nekretnine Spaho Ljajić, glavni motiv za kupovinu nekretnina u Istočnom Sarajevu su „cijena, cijena i opet cijena“.</p><h2>Lakše do dozvole</h2><p>- Ja sam naglašavao i prije petnaest godina da smo imali situacije gdje stanovnici u Sarajevu prodaju stanove za neku cijenu, a onda odu samo petsto metara dalje preko Vraca ili na Dobrinju i kupe stan koji je duplo jeftiniji. U Istočnom Sarajevu se mnogo gradi. Urbanizan je jako dobar, vrlo korektne su gradnje i povoljne, od 2.400 do 2.800 KM po kvadratu možete kupiti stan koji, recimo, u Federaciji košta 7-8 hiljada maraka po kvadratu na lokaciji poput centra grada – navodi Ljajić.</p>

<p>Prema njegovim riječima, u Istočnom Sarajevu je daleko lakša procedura za investiranje i dobivanje svih potrebnih dozvola, što dodatno podstiče gradnju.</p><p>- Mi tamo u ovom trenutku imamo aktivnih pedesetak građevina. Mnogo jednostavnije se dobivaju građevinske dozvole i tamo dominira jedna vrlo kvalitetna arhitektonska škola. Tamo nemamo nebodera, ne postoje zgrade od po 12 ili 15 spratova, sve je linijski. Imamo vrlo pristojne bulevare, jako mnogo parking-mjesta. Sve u svemu, jedna jako lijepa arhitektura, lijepo upakovana – kaže Ljaljić.</p><h2>Prilika se ne koristi</h2><p>Ljajić smatra da Sarajevo ima veliku priliku za stanogradnju cjenovno povoljnijih stanova, ali to komplicirane procedure, kao i ciljanje na klijente dubljeg džepa, ograničavaju.</p>

<p>- Mi imamo Sarajevsko polje, dio prema Butilama i Bojniku te povoljne stanove za neku socijalnu kategoriju. U izgradnji je možda nekih 3.000 stambenih jedinica od Mercatora preko Koreje do lokacije bivše mljekare, ali to opet neće kupiti neko ko može da plati dvije ili tri hiljade maraka za kvadrat stana. To će opet kupiti oni daleko veće platežne moći, jer se ti stanovi u fazi gradnje već sada prodaju po cijeni od pet hiljada KM – objašnjava Ljajić.</p><p>Odlukom da žive u Istočnom Sarajevu građani štede najmanje 40.000 KM, a kao rezultat dobivaju mogućnost življenja u novi stambenim jedinicama, gdje imaju uređene parkove, odlične kafiće, besplatan javni parking, vještačko jezero i niže cijene korištenja takvih stanova. Prilika koju sve veći broj građana koristi.</p><h2>Kupovina radi biznisa</h2><p>Ljajić, ipak, smatra kako relativno mali broj građana iz Federacije BiH kupuje stanove u Istočnom Sarajevu radi dugoročnog življenja, a da se mnogo češće radi o kupovini nekretnine kao vidu investicije ili štednje.</p><p>- Uglavnom ih kupuju ljudi radi biznisa, iznajmljivanja stanova ili kao jednu uštedu, jer novac gubi na vrijednosti i onda mnogi iskoriste priliku da kupe nekretninu po povoljnijoj cijeni koju mogu iznajmiti na duže staze i prodati te tako sebi obezbijediti ušteđevinu – objašnjava Ljajić.</p>

Kvadrat u Istočnom Sarajevu će vas koštati približno 2.500 KM, a u centru Sarajeva i do 8.000 KM

Istočno Sarajevo: Trenutno prisutno pedesetak gradilišta

Sve veći broj ljudi iz Sarajeva kupuje stanove u Istočnom Sarajevu: Nova zgrada, parking, parkovi, odlični kafići, a još i uštedite

<p>Većina Bošnjaka entuzijastično je dočekala pobjedu Džoa Bajdena (Joe Biden) na predsjedničkim izborima 2020. godine. Iako je entuzijazam prema njemu i njegovoj stranci splasnuo, prije svega zbog odnosa prema zločinima Izraela u Gazi, ono što je generalno označavalo bošnjačku politiku, a zajedno s njom i većinsko raspoloženje naroda, su simpatije prema Demokratskoj stranci u koju se uzdalo (ne posve utemeljeno) kao u pouzdanog zaštitnika BiH.</p><p>Oni rijetki i sirotinjski lobistički napori i veze koji su pravljeni u i prema Americi ciljali su uglavnom na Demokratsku stranku, dok se na republikance gledalo s mnogo većom skepsom i pesimizmom.</p><h2>Preoblikovanje politike</h2><p>No, Tramp (Trump) je sa svojim nacionalizmom i sloganom „America First“ iz temelja preoblikovao i Republikansku stranku i kompletnu politiku SAD. S obzirom na njegove veze s populističkim desničarima u Evropi, kojima se nastoji prikačiti i Dodik, politiku generalnog izolacionizma i nemiješanja u tuđe poslove te tretiranje SAD u vanjskoj politici kao države koja treba nastupati samostalno, gledajući isključivo vlastite interese, a ne kao predstavnika zapadne alijanse, mnogi strahuju da bi s Trampom Bosna i Hercegovina mogla izgubiti svog najvećeg zaštitnika, a predsjednik RS dobiti odriješene ruke da krene putem dugo najavljivane nezavisnosti.</p><p>Naravno, ovakvom scenariju se nada upravo i sam Dodik koji je više puta ponovio da će za proglašenje nezavisnosti sačekati pobjedu Trampa, koju je u Banjoj Luci slavio uz koktel i pečenje.</p><p>No, da li su ovakve nade, tj. strahovi opravdani?</p><p>Ono što se često previđa kada se govori o američkoj politici u BiH i na Balkanu je da je era aktivnog američkog intervencionizma završila još prije više od petnaest godina.</p><p>Pad Berlinskog zida i kraj komunizma ostavio je Sjedinjene Države i zapadnu alijansu kao jedinog hegemona u svijetu. Američki politolog Frencis Fukujama (Francis Fukuyama) tada je optimistično predviđao da je došlo do „kraja historije“, tj. da je liberalna demokratija oblik vladavine koji će dugoročno zavladati cijelim svijetom.</p><h2>Era intervencionizma</h2><p>Pozicija hegemona u tom periodu osjetila se uveliko i u Bosni i Hercegovini. Sjedinjene Države najprije su svojom vojnom i diplomatskom inicijativom uspjele zaustaviti rat u BiH, kreirati njeno sadašnje uređenje, a onda u prvim poratnim godinama aktivno učestvovati u izgradnji njenih institucija. Nisu se popuštali pritisci da provode reforme ili rješenja koja će voditi ka jačanju centralne države. Ako bi se političari u BiH i usprotivili, prvenstveno oni u RS, tu je bio visoki predstavnik da nametne zakone.</p><p>Sve to je trebalo imati vrhunac s Aprilskim paketom ustavnih promjena koji je, između ostalog, trebao uvesti predsjednika BiH koji bi se birao iz Državnog parlamenta, Dom naroda svesti na odlučivanje isključivo o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, entitetsko glasanje svesti na trećinu glasova, proširiti ovlasti Vijeća ministara...</p><p>Stranci za BiH Harisa Silajdžića to je bilo malo, a Božo Ljubić sa svojim tek osnovanim HDZ-om 1990. smatrao je da ova rješenja, prvenstveno zbog Doma naroda, slabe poziciju hrvatskog naroda, te su zajedničkim snagama uz dvojicu preletača spriječili da navedena ustavna reforma dobije potrebnu entitetsku većinu.</p><p>Dvije godine kasnije i Kosovo je proglasilo nezavisnost, te smo na Balkanu dobili novo žarište, a zajedno s njim i pad entuzijazma SAD da dalje pokušava vršiti pritisak za „nation buildingom“ u Bosni i Hercegovini.</p><p>Taj neuspjeh u BiH pratio je i sličan proces u ostatku svijeta. Liberalna demokratija kojoj je Fukujama predviđao prevlast, uspjela se uglavnom proširiti na samo istočnu Evropu, dok su pokušaji „izvoza demokratije“ u zemlje poput Iraka i Afganistana završile epskim neuspjehom.</p><h2>A gdje je ta BiH?</h2><p>Petnaest godina kasnije živimo u multipolarnom svijetu u kojem su SAD i dalje najmoćniji, ali, u konačnici, samo jedan od velikih globalnih aktera koji imaju podijeljene sfere utjecaja.</p><p>Od projekta izgradnje države preko okeana, popularnih u vrijeme Klintona (Clinton) i Buša mlađeg (Bush), još se u vrijeme Baraka Obame (Barack) najvećim dijelom odustalo.</p><p>Sada je raspoloženje američkih glasača otišlo i korak dalje, u pravcu izbora Trampa, koji ne krije da ga miješanje u tuđe poslove previše ne interesira.</p><p>Da li to znači da će Tramp sutra reći nešto tipa: „Pa dobro, gdje je uopće ta Bosna i Hercegovina? Ako se ne mogu dogovoriti, neka se raziđu, šta se mene to tiče.“</p><p>Moguće, ali ne i vjerovatno, posebno kad se uzme u obzir da će se vanjskom politikom baviti Stejt department na čelu s Markom Rubijom (Marco) koji ima bitno intervencionističkiji stav u svijetu te da SAD zasigurno ne treba novo sigurnosno žarište u svijetu i otvaranje Pandorine kutije jednostranih otcjepljenja.</p><p>No, s druge strane su jednako male šanse da će BiH ikad više doživjeti sličan stepen intervencionizma Sjedinjenih Država u BiH kakav je bilježio poratni period te da će doći neki američki mesija da svojim autoritetom i čvrstom rukom uredi sve ključne odnose u ovoj zemlji.</p><p>Oni koji se nadaju tom scenariju sanjaju puste snove, jer svijet polako ali sigurno klizi u zaokruživanje globalnih političkih blokova i tipu svijeta u kojem države prvenstveno gledaju vlastite interese.</p><p>A vlastiti interes u tom smislu za BiH i Bošnjake je nastojati naći minimalni unutrašnji kompromis kako se postaviti zajednički prema takvim izazovima i stvoriti sebi što jaču poziciju.</p><h2>Približiti se Trampu</h2><p>Dosadašnja praksa da se nastoje koristiti vanjski saveznici za pobjedu nad domaćim protivnicima vjerovatno neće više davati rezultate, ako je davala ikakve i dosad.</p><p>A svakako ne bi bilo zgoreg pokušati se i približiti Trampovoj administraciji. Ako je Tramp i po čemu poznat, onda je svakako to da je čovjek pragmatik.</p><p>Možda je vrijeme prestati se oslanjati na idealističko uvjerenje da je zbog historijske nepravde neko dužan skrbiti u BiH i veću energiju početi trošiti upravo u navedeni pragmatizam.</p>

Hoće li Tramp sutra reći nešto tipa: „Pa dobro, gdje je uopće ta Bosna i Hercegovina? Ako se ne mogu dogovoriti, neka se raziđu, šta se mene to tiče“

Šta promjena na čelu Sjedinjenih Država znači za BiH: Da li će Tramp dati zeleno svjetlo za otcjepljenje RS

<p>Ministrica pravde KS Darja Softić-Kadenić postupila je jedino što je bilo moguće i na kraju zakonito – naime, odbila je izvršiti upis promjene u Registru udruženja koja se odnosi na Fudbalski savez Kantona Sarajevo.</p><p>Razlog je što nisu ispunjeni formalno-pravni uvjeti za upis promjena u Registar udruženja koje se odnose na Fudbalski savez Kantona Sarajevo, a glavni razlog se odnosi na činjenicu da zahtjev i obrasci za upis promjena u Registar nisu potpisani od strane lica ovlaštenog za zastupanje i predstavljanje, kako to nalažu propisi koji uređuju postupak upisa, a na šta je „Dnevni avaz“ već ranije upozoravao.</p><p>Da je ministrica Softić-Kadenić potpisala ovakvo rješenje i sama bi potencijalno napravilo krivično.</p><p>No, sve je to nije razumljivo ministru kulture i sporta KS Kenanu Magodi. Ministar u kojem očito proradi nasilnički gen kada mu se neka žena suprotstavi, ministrici je uputio niz uvreda i teških optužbi jer mu nije htjela dati potpis da mimo zakona i procedura ovlada Fudbalskim savezom KS.</p><p>Da stvar bude gora, ministrica ni na koji način nije ulazila u opravdanost zahtjeva ni negirala da su u sarajevskom fudbalu potrebne veze, samo je, što joj je i obaveza, navela da nisu ispunjene zakonske proceduru.</p><p>Stoga, krajnje je žalosno da u Vladi KS na najvišim funkcijama sjede osobe koje misle da se zakoni mogu zaobilaziti i da njihova sila treba biti zakon.</p><p>No, istovremeno ohrabruje vidjeti da unutar vlasti postoje osobe koje shvataju da zakoni i pravila nisu tek mrtvo slovo na papiru te da ozbiljna država upravo na njima počiva.</p>

Softić-Kadenić shvata da zakoni nisu tek mrtvo slovo na papiru

Softić-Kadenić: Nije popustila pod pritiscima

Darja Softić-Kadenić, ministrica pravde KS: Zakon prije svega

<p>Javnost u Bosni i Hercegovini sledio je slučaj stravičnog ubistva Ines Žmiro (39), koja je preminula nakon što ju je njen partner Đenan Đozlić (46) upucao u predjelu trbuha.</p><p>Nesretna žena je, podsjetimo, nakon što su policiju i Hitnu pomoć u ponedjeljak, u 18.40 sati, alarmirale komšije s adrese Bulevar narodne revolucije br. 13, dovezena s teškim povredama u predjelu trbuha u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar. Uprkos silnim naporima ljekara koji su je odmah podvrgnuli operativnom zahvatu ona je, nažalost, u 20.50 sati podlegla.</p><h2>"Ona je imala novac, on nije imao ništa"</h2><p>Redakciji „Avaza“ javila se majka ubijene Ines, Nataša Žmiro, koja je u bolnoj ispovijesti kazala kako je njenu kćerku Đozlić godinama i materijalno iskorištavao.</p><p>-	Posebno me groze komentari da su zajedno uzimali kokain ili da je ona s njim bila zbog novca. On je bila situirana, imala je dva stana u Danskoj. On je nju zapravo iskorištavao. Moja Ines nije zaslužila ovakvu sudbinu. Ko god je njega znao, zna kakav je čovjek bio, a moju Ines su znali samo po dobru. Moja Ines je imala novac, on nije imao ništa – kroz suze je ispričala Nataša.</p><p>Ispričala je i šta se desilo tog kobnog dana. Kaže da je nakon što je upucao Ines, Đozlić pozvao nju na telefon.</p><p>-	Ona nije konzumirala taj dan niti bilo kad droge, ona je bila veliki protivnik toga, a je li on njoj taj dan stavio nešto u milk shakeove koje je pila, to ne mogu reći. On je mene nazvao, nije nazvao ni hitnu, moje je dijete je meni skoro na rukama umrlo, on nije bio u stanju ni Hitnu da nazove dok je ona ranjena umirala. Vidjela ste kako je moja Ines lijepa bila. Mi smo svi bili protiv te veze. Nikom nije jasno šta je ona u njemu vidjela – kazala je majka u ispovijesti za "Avaz".</p><h2>Ranije osuđivan</h2><p>Đozlić je, podsjetimo, pravomoćno osuđivan zbog nasilja u porodici, kada je 2016. godine ispalio nekoliko hitaca prema svojoj tadašnjoj supruzi J. Đ. koju je, srećom, promašio. Đozlić je, podsjetimo, preksinoć ispitan u Tužilaštvu HNK te su mu određena dodatna 24 sata za zadržavanje u policijskim prostorijama, nakon čega je predložen jednomjesečni pritvor. On je na kriminalističkoj obradi iznosio da se njegova partnerica Ines Žmiro (39) sama upucala iz pištolja.</p>

 Mi smo svi bili protiv te veze. Nikom nije jasno šta je ona u njemu vidjela – kazala je majka ubijene

Majka ubijene Ines Žmiro za "Avaz": Dijete mi je na rukama umiralo, on nije bio u stanju ni Hitnu da pozove

<p>Da političari računaju na to da građani imaju pamćenje zlatnih ribica i da ih neće pretjerano zapitkivati za brojna obećanja koja tokom predizbornih kampanja vole davati, dobro je znano. Ipak, i za bh. prilike teško da je iko uspio nadmašiti Benjaminu Karić koja je prije jedva nešto više od mjesec, tokom predizborne kampanje najavljivala da će zatvoriti Vilsonovo šetalište za vozila i ozeleniti ga, da bi danas podržavala gradnju džinovskog poslovno-stambenog kompleksa Svjetskog trgovinskog centra (WTC), dok ljudi oko nje plasiraju i ideju o prolasku saobraćajnice preko šetališta koja bi povezala Prvu transverzalu i Južnu longitudinalu, što je bio plan još od prije rata, koji je u međuvremenu napušten.</p><h2>Presijecanje šetališta</h2><p>Ako bi se navedeno realiziralo, saobraćajnica bi prelazila preko zelene površine između Zemaljskog muzeja, Historijskog muzeja i budućeg Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi. </p><p>Političke stranke, kada je riječ o ovom pitanju, su podijeljene. Za sada je poznato da NiP i SDP podržavaju gradnju stambenih zgrada u Kvadrantu C, dok je Naša stranka prilično podijeljena glede ovoga, do mjere da su ova neslaganja dovela i do unutrašnjih sukoba unutar stranke. Gradnji se protivi SDA, čiji je predsjednik Kantonalnog odbora Faruk Kapidžić i jedan od najglasnijih protivnika gradnje WTC-a.</p><h2>Zamajavanje javnosti</h2><p>Sve ovo najavljuje burnu političku i građansku borbu u gradu oko sudbine Kvadranta C, ali istovremeno i šalje poruku Benjamini Karić da je vrijeme dvostrukih igara i populističkog zamajavanja javnosti koje je uporno upražnjavala kao gradonačelnica gotovo. Kao načelnica će ipak morati donositi puno konkretnije odluke bez retoričkog zavitlavanja i preuzimati odgovornost za njih.</p><h2>Posljednji potez</h2><p>U posljednjim danima gradonačelničkog mandata, Karić je, po hitnom postupku, od Gradskog vijeća zatražila poništenje odluke koja se odnosi na ograničavanje buduće gradnje na području općine Novo Sarajevo, što je, u konačnici, i usvojeno, a što je, zapravo, bila priprema terena za davanje dozvola za masovnu gradnju u ovoj općini. Ovo je ponovo skrenulo pažnju na procedure usvajanja regulacionih planova Kvadrant C – Marindvor i Novo Sarajevo – Centar.&nbsp;</p>

Zar je važno ko je kriv

U centru Sarajeva danas nisu radili semafori

Ko će biti novi kancelar Njemačke

Sve bolji rezultati državnih agencija na suzbijanju šverca: Država mora dobiti bitku protiv crnog tržišta duhana

Ured za borbu protiv korupcije objavio konkurs: Za stručnog savjetnika za borbu protiv korupcije može i s DIF-om

Šta nas primjer Švedske može naučiti u borbi protiv pušenja: Može li i BiH postati zemlja bez dima?

Jučer započeli radovi na prvoj raskrsnici: Izgradnja tramvajske pruge do Hrasnice ide punom parom

Šta će donijeti promjena na čelu PDP-a

Šta donose pripremane izmjene Zakona o radu: Planirano da se pauza računa u radno vrijeme, poslodavci protiv

Pušenje u kafićima je definitivno zabranjeno, no bezdimne alternative su dozvoljene

Sirijci neka odluče

Sve veći broj ljudi iz Sarajeva kupuje stanove u Istočnom Sarajevu: Nova zgrada, parking, parkovi, odlični kafići, a još i uštedite

Šta promjena na čelu Sjedinjenih Država znači za BiH: Da li će Tramp dati zeleno svjetlo za otcjepljenje RS

Darja Softić-Kadenić, ministrica pravde KS: Zakon prije svega

Majka ubijene Ines Žmiro za "Avaz": Dijete mi je na rukama umiralo, on nije bio u stanju ni Hitnu da pozove

Izborno obećanje koje je bilo aktuelno manje od mjesec: Benjamina obećavala zeleno Vilsonovo, a sada želi megagrađevine

Zar je važno ko je kriv

U centru Sarajeva danas nisu radili semafori

Ko će biti novi kancelar Njemačke

Sve bolji rezultati državnih agencija na suzbijanju šverca: Država mora dobiti bitku protiv crnog tržišta duhana

Ured za borbu protiv korupcije objavio konkurs: Za stručnog savjetnika za borbu protiv korupcije može i s DIF-om

Šta nas primjer Švedske može naučiti u borbi protiv pušenja: Može li i BiH postati zemlja bez dima?

Jučer započeli radovi na prvoj raskrsnici: Izgradnja tramvajske pruge do Hrasnice ide punom parom

Šta će donijeti promjena na čelu PDP-a

Šta donose pripremane izmjene Zakona o radu: Planirano da se pauza računa u radno vrijeme, poslodavci protiv

Pušenje u kafićima je definitivno zabranjeno, no bezdimne alternative su dozvoljene

Sirijci neka odluče

Sve veći broj ljudi iz Sarajeva kupuje stanove u Istočnom Sarajevu: Nova zgrada, parking, parkovi, odlični kafići, a još i uštedite

Šta promjena na čelu Sjedinjenih Država znači za BiH: Da li će Tramp dati zeleno svjetlo za otcjepljenje RS

Darja Softić-Kadenić, ministrica pravde KS: Zakon prije svega

Majka ubijene Ines Žmiro za "Avaz": Dijete mi je na rukama umiralo, on nije bio u stanju ni Hitnu da pozove

Izborno obećanje koje je bilo aktuelno manje od mjesec: Benjamina obećavala zeleno Vilsonovo, a sada želi megagrađevine