Nakon što je njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) razriješio ministra finansija Kristijana Lindnera (Christian), došlo je do raspada vladajuće koalicije, a time i pada njemačke vlade. Detalje problema koji su doveli do pada vlade kancelara Šolca za „Avaz“ pojašnjava poslanik u Bundestagu Josip Juratović, koji kaže da su problemi počeli s insistiranjem ministra finansija da se Njemačka dodatno ne zadužuje.

Pukla koalicija

- Njemačkoj nedostaju sredstva za budžet za iduću godinu, pa se postavilo pitanje odakle ćemo uzeti novac za privredu i infrastrukturu, a socijalni sistem dodatna rezanja ne bi mogao podnijeti. Nakon diskusije iza zatvorenih vrata ministar finansija je njemačkom „Bild Zeitungu“ dao izvještaj o temama o kojima se razgovaralo. „Bild“ je poznat kao sklon skandalima, kancelar se obratio predsjedniku da se ministar razriješi dužnosti, pa je pukla koalicija - kaže Juratović.

Iako je bilo planirano da aktuelna vlada radi do Nove godine, da se povjerenje Šolcu uskrati polovinom januara, a izbori organiziraju u martu, nakon što se u sve umiješala i CDU, postoji mogućnost da se već iduće sedmice Šolc razriješi, a da izbori budu održani u februaru. U samom Bundestagu svi prijedlozi zakona su povučeni s dnevnog reda, na kojem su ostale samo uopćene rasprave, poput one o rezultatima izbora u SAD.

Nakon američkih izbora Juratović ističe da je problematično što je Republikanska stranka dobila većinu na svim nivoima vlasti, pa i Evropa mora biti spremna za posljedice Trampove politike, trampističkog pokreta i njegovog projekta 2025.

Ozbiljna priča

- To je ozbiljna priča i za Evropu. Dva stuba EU su Francuska i Njemačka, a rajferšlus Evrope je Rajna. Na to se mora paziti. Ne smijemo nasjesti na priče, jer Tramp i trampistička ideologija, kao Putinova, Erdoanova, Orbanova, razumije samo poziciju moći. Nijemci s Francuzima, Italijom, Španijom, Poljskom i drugim zemljama treba da krenu ka ujedinjenju, uz zajedničku vanjsku i fiskalnu politiku, ekonomsku strategiju i da budu u istoj razini očiju sa SAD i ostalim zemljama. EU predstavlja samo šest posto svjetskog stanovništva, da naše vrijednosti dijeli samo 10 posto svjetskog stanovništva i da će nas, ako ne budemo složni i čvrsti, rasturiti kao zapadni Balkan - kaže Juratović.

Most prema EU

Obrat u SAD i oprez u Evropi otvaraju mogućnost za ubrzavanje evropskog puta BiH i zapadnog Balkana, ali pod uvjetom jačeg institucionalnog povezivanja demokratskih snaga u regionu.

- U formatu „6 + 2“, šest zemalja zapadnog Balkana plus Hrvatska i Slovenija, kao most prema EU. Da se kroz parlamentarne strukture stvori temelj i politička strategija koja će te zemlje voditi u EU, a gdje će i njih EU morati ozbiljno shvatiti. EU se karitativno ponaša prema zapadnom Balkanu, jer su raštrkani i jedni protiv drugih. Ovo do sada je prazna priča. U Odboru za evropska pitanja sam rekao - nakon 20 godina “perspektive”, nakon što je osam puta promijenila Ustav, Sjevernu Makedoniju smo stavili na sporedni kolosijek, Albaniju smo stavili na led, Crnu Goru guramo svom snagom u EU, Kosovu nudimo dijalog, BiH rezolucije, a Srbiji dajemo pare - ističe Juratović.