Više od 1,4 miliona Nijemaca protestiralo je tokom vikenda protiv krajnje desničarske stranke AfD. Samo u nedjelju protesti su organizirani u oko 40 gradova.
Bodo Veber (Weber), politički analitičar, viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije (DPC) iz Berlina, pojašnjava da je širi kontekst jačanje ekstremne desnice posljednjih godina te ogroman rast AfD-a u Njemačkoj, koji, prema ispitivanju javnog mnijenja, trenutno ima podršku oko 22 posto građana.
Neonacistički pokret
Na izborima u tri pokrajine na istoku AfD je prvoplasirani i osvojio je između 30 i 36 posto glasova.
- Konkretan povod ovim protestima je taj što je jedan istraživački medij otkrio da je održan sastanak predstavnika AfD-a i drugih političara s jednim neonacističkim ideologom tzv. identitetskog pokreta Martinom Zelerom (Seller) iz Austrije, na kojem je navodno bilo riječi o tzv. reemigraciji, nečemu što već duže vrijeme zastupaju najekstremniji članovi AfD-a, ali ne stranka, barem ne javno, u cjelini. To na prvi pogled benigno zvuči, a u suštini znači protjerivanje migranata, čak i milionsko protjerivanje njemačkih građana s migrantskom biografijom - kaže Veber.
Zagovornici ideje, koja je izazvala revolt Nijemaca, pojašnjava Veber, ne prave razliku između migranata s istoka, kao i onih porijeklom s Balkana. Spontani protesti prerasli su u masovne, a očekuje se da oni traju i dalje.
Kaže da rast popularnosti krajnje desnice zaslužuje posebnu analizu, ali da je AfD imao rast nakon izbjegličke krize, tokom koje je Njemačka primila blizu milion izbjeglica, a onda je ponovo doživjela pad.
Globalna kriza
- Zbog raznih kriza, od klimatske, COVID-19 pandemije, do rata u Ukrajini, ima dosta nesigurnosti među građanima. Dio ljudi zaista iz uvjerenja podržava AfD, ali izgleda da većina njih glasa zbog nezadovoljstva. Oni bi htjeli neki idealan svijet u kojem se ništa ne mijenja, pa pristaju na lažna rješenja svjetskih kriza poput zatvaranja od migranata, kao da se možemo isključiti iz globalne krize, ili kao da posljedice rata u Ukrajini možemo zaustaviti na nacionalnim granicama. Građani žele miran i normalan život, što sigurno ne mogu dobiti s ekstremno desničarskim strankama - naglašava Bodo Veber.
Nemaju većinu
Postoji strah što se tiče istočnih pokrajina, ali građanske stranke su bile jasne da neće sarađivati s AfD-om i sličnim strankama i tako joj pomoći da dođe na vlast, navodi Veber.
- Koliko god da raste, sve dok nema apsolutnu većinu, a što ipak nije na vidiku, nema perspektivu da vlada. Međutim, u pokrajini Turingen, ako druge stranke ne dogovore većinu, najveća stranka bi mogla dobiti premijera, pa bi tako AfD u toj pokrajini mogao doći na vlast - dodaje Veber.
