Iako turski autoritarni vođa Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) nije ostvario pobjedu u prvom krugu na izborima u nedjelju, opozicija je ostvarila najgori rezultat koji je mogla zamisliti. Činilo se da će izazivači krenuti na predsjedničke i parlamentarne izbore 14. maja u velikoj brzini. Ali do 10 ujutro sljedećeg dana, s više od 99 posto otvorenih glasačkih kutija, Kemal Kiličdarolu (Kilicdaroglu), kandidat Nacionalne alijanse, koalicije šest opozicionih stranaka, osigurao je samo 45 posto glasova na predsjedničkim izborima, prema zvaničnim rezultatima.

 Ispod očekivanja

To je dovoljno da Erdoana, koji je do tada dobio 49,4 posto, prisili na drugi krug. Ali to je znatno ispod onoga što su anketari, kao i sam Kiličdarolu, očekivali. Treći kandidat, nacionalista Sinan Ogan dobio je 5,2 posto glasova.

Alijansa Kiličdarolua, na čelu s njegovom Republikanskom narodnom strankom (CHP), imala je još lošije rezultate na parlamentarnim izborima, gdje je osvojila samo 35,1 posto, što bi kompleksni izborni sistem Turske trebao prevesti u oko 213 od 600 mjesta. Erdoanov blok, poznat kao Narodni savez, predvođen njegovom strankom Pravde i razvoja (AK) i krajnje desnom Strankom nacionalističkog pokreta (MHP), osvojio je, s 49,4 posto, dovoljno da zadrži ugodnu većinu (procijenjenu na 321 mjesto) u skupštini. Manji opozicioni savez, s glavnom kurdskom strankom u Turskoj - Narodnom demokratskom strankom (HDP) na čelu, dobio je 10,5 posto (oko 66 mjesta).

Nacionalistički kandidat Sinan Ogan sugerirao je da on i njegova stranka razmišljaju o ministarskim mjestima u zamjenu za podršku. Ogan je već zahtijevao da se opozicija još više distancira od HDP-a, koji većina Turaka, a posebno nacionalisti, vidi kao produžetak zabranjene kurdske pobunjeničke grupe.

Oganovi glasači

Ali rezultat Kiličdarolua u prvom krugu toliko je slab da bi morao pridobiti gotovo sve glasače Ogana kako bi imao šanse za pobjedu u drugom krugu. To se čini malo vjerovatnim. Prvi put u svojoj karijeri, Erdoan je izašao na izbore zaostajući za svojim glavnim suparnikom u anketama. Sada se čini jasnim favoritom za pobjedu u drugom krugu.

Brojne ankete objavljene nekoliko dana prije izbora pokazale su da Kiličdarolu ima nešto više od 50 posto glasova, što bi mu bilo dovoljno za direktnu pobjedu u prvom krugu. Dodatni vjetar u leđa davalo mu je odustajanje od utrke Muharema Inčea (Muharrem), čiji će glasovi, vjerovalo se, otići Kiličdaroluu. Ipak, čini se da je veliki broj tih glasova otišao Oganu.

Kiličdarolu je pao, ali nije sasvim ispao. Kako bi pobijedili u drugom krugu, on i ostatak opozicije morat će cijelu raspravu ponovo usmjeriti na ekonomiju. U suprotnom, pobjeda Erdoana čini se gotovo izvjesnom, s obzirom na to da mu, ako njegovi glasači iz prvog kruga ne promijene mišljenje, za pobjedu nedostaje još samo pola posto glasova.

Ključ uspjeha

Tajna uspjeha Erdoana u prvom krugu bio je taj što je uvjerio dovoljno birača da ključ izbora nije ekonomija, koju muči inflacija od 43 posto, nego stvari poput identiteta, nacionalnog ponosa i sigurnosti. Učinio je to pokazujući zbunjujući niz novih projekata, uključujući najveći turski ratni brod, prvi turski električni automobil i nuklearnu elektranu koju je izgradila Rusija, te izazivanjem straha među Turcima. Opozicija je, tvrdio je u jednom govoru tokom kampanje, saradnik Kurdistanske radničke stranke (PKK), zabranjene separatističke grupe te Gulenove zajednice, vjerske sekte koju Turska okrivljuje za nasilni pokušaj puča 2016.

Pobjeda demokratije

Turci nisu odustali od demokratije, pokazala je izlaznost na izborima. Više od 88 posto birača s pravom glasa izašlo je na izbore 14. maja, što je vrlo visok broj, prema svim standardima. Uprkos velikim napetostima, na dan izbora nije bilo nasilnih incidenata i nije bilo ozbiljnih optužbi za izbornu prevaru.