Bosanskohercegovačka dijaspora od osnivanja, a ima tome i 15 godina, vlastima u zemlji isporučuje zahtjeve, ali od toga, tvrdi prvi predsjednik Svjetskog saveza dijaspore (SSD) BiH Namik Alimajstorović, nema previše koristi.&nbsp; 
- Tražimo donošenje zakona o dijaspori, formiranje ministarstva za dijasporu, zatim promjenu Izbornog zakona, uvođenje elektronskog glasanja, finansiranje dopunskih škola. Naš zahtjev bio je i jednostrana nostrifikacija diploma stečenih u inostranstvu za mlade koji se vraćaju u BiH, to nije političko pitanje, ali ni od toga ništa. Pa onda, regulisanje pitanja dvojnog državljanstva, kao i mogućiti da dijaspora bude zastupljena u Državnom parlamentu – podsjeća Alimajstorović.

Izborna godina 


Ističe da su ove zahtjeve ne zna sam ni koliko puta direktno ili pismeno upućivali domaćim vlastima, ali i međunarodnim zvaničnicima u BiH.


- Činjenica da zahtjevi bh. dijaspore nisu riješeni govori najviše o tome koliko i kako vlast u BiH uvažava sad već više os dva miliona svojih građana koji žive u dijaspori – navodi Alimajstorović.


Ističe i da je možda najviše potencirano pitanje nostrificiranje diploma, koje zbog nepostojanja ministarstva obrazovanja nije bilo moguće riješiti na državnom nivou. To pitanje rješava se u entitetima. 


Alimajstorović dodaje da bi nove, obrazovane mlade snage iz inozemstva u svakoj državi bile više nego dobrodošle. Kod nas, međutim, o više od dva miliona građana niko se ne brine. 


- Dva i po miliona ljudi u dijaspori više je nego jak signal da se moralo davno formirati ministarstvo za dijasporu. Teško je očekivati da će to biti i u ovoj, izbornoj godini. Mi nismo glasačka mašinerija, jer naših 25.000 glasova ništa ne može odlučiti. Istina, ponekad se osjećamo kao bankomati, jer svojim donacijama i doznakama čuvamo socijalni mir u zemlji - iskren je Alimajstorović. 


Važni faktori


Kaže da i u Velikoj Britaniji, gdje je već godinama, a zahvaljujući čestim posjetama i kontaktima s dijasporom širom svijeta, prepoznaje da je korupcija najveći problem ne samo u zemlji nego i za dijasporu. 


- Izdvojit ću sistem školovanja i zapošljavanja u BiH. I vrapci na grani znaju da se kod nas, i to za sitne pare, može kupiti fakultetsko, magistarsko, pa čak i doktorsko zvanje. Onda ti kadrovi uz pomoć stranaka ili kupovinom radnog mjesta postaju „važni faktori“, koji, kao, trebaju rješavati nagomilane probleme. Zbog neznanja i bojazni od stručnjaka koji mogu doći izvana, čine sve kako da zadrže postojeće stanje. Zamislite da dozvole mladima, nekorumpiranima, obrazovanima iz dijaspore da pokažu šta znaju - navodi Alimajstorović.


U Americi završila dva fakulteta, u Goraždu nekvalificirana 


- Znam za slučaj jedne djevojke iz Goražda koja se iz Amerike vratila u BiH. Tamo je završila dva fakulteta, a kako je bila visoka cijena nostrifikacije, ona to nije uradila i na birou za zapošljavanje bila je prijavljena kao nekvalifikovana radnica. Naravno da se ta djeca pred tim administrativnim preprekama povlače i vraćaju se odakle su i došli, u dijasporu – kaže Alimajstorović.

Bh. iseljenici upozoravaju na maćehinski odnos matične države: Ponekad se osjećamo kao bankomati

Iako od djetinjstva sa svojim porodicama žive u Njemačkoj, mladići i djevojke, njih oko 40, krajem prošle godine, tačnije od 22. do 26. decembra, u vrijeme trajanja zimskog raspusta, organizirali su veliko druženje, s ciljem upoznavanja, širenja poznansta bh.dijaspore, ali i očuvanja bosanskog jezika.
Druženje je organizirala mreža omladine iz BiH pod nazovimo Netzwerk Bosnischer Jugendlicher (NBJ).&nbsp;&nbsp;Iz cijele Njemačke Tokom trodnevnog druženja, kako navode Adbullah Novkinić i Denis Omerović, jedni od organizatora, zakupljena je ogromna planinska kuća u blizini Štutgarta, u mjestu Odenvaldu, a svojim prisustvom ga je uveličao i prof. Edin Tule, psiholog i trener liderstva i retorike.
- Ovom zanimljovom skupu odazvali su se mladići i djevojke između 12 i 25 godina. U ovom periodu mladi imaju školski raspust, te smo odlučili da u jednoj opuštenijoj atmosferi uz zajedničke šetnje, organizacione i edukativne radionice i pripremanje obroka jednostavno produbimo prijateljstva, a sve s ciljem očuvanja maternjeg, Bosanskog jezika. Ovakvim skupovima i druženjima pokazujemo da mi ne želimo da zaboravimo odakle smo i ko smo – kaže Novkinić.&nbsp;Navodi da su mladi se okupili iz cijele Njemačke, te pojašnjavaju da su ovu ideju prije desetak godina pokrenuli ljudi okupljeni oko humanitarne organizacije „Sadeke“ iz Minhena.
- Praktično tada djeca, a danas omladina nastavljaju sa ovom lijepom idejom. Cilj NBJ je spajanje bosanske omladine u smislu mreže koja će iz zajedničkog druženja da organizuje razne projekte vezane za našu domovinu - ističe Novkinić, te dodaje da je skup bio i više nego uspješan. 
Pripreme za Marš miraIstaknuo je i da je obilježvanje 11.jula , dana Srebrenice samo jadan od slijedećih projekata koji je u planu NBJ-a.&nbsp;&nbsp;- Već sada se uveliko priprema Marš mira u Štutgartu na kojem će, kako planiramo, prisustvovati Bosanci širom Njemačke – kaže Novkinić.

Trodnevno okupljanje omladine iz Njemačke: Kroz druženja nastojimo da očuvamo bosanski jezik

Amela Kahrimanović je lijepa i mlada Bosanka koja ima 22 godine. Rođena je u Švicarskoj, a vodi porijeklo iz Prijedora. Za vrijeme odmora često je u svom Prijedoru i Bihaću.
Mada je rođena u Švicarskoj, Amela odlično priča maternji jezik.
-Mislim da je jako tužno ako neko iz ovih ili onih razloga ne priča jezik države iz koje vuku korijene. U tuđini se je najlakše osamiti, odstraniti i zaboraviti na vlastito porijeklo. Mnogima se to i desilo, ali trudim se da ne budem te sudbine. Žalosno je da danas neko dijete i ne zna gdje je BiH, a da ne govorimo od toga u kojem gradu, selu, sokaku su odrasli njihovi roditelji. Shvatam da bilo gdje da si moraš se prilagoditi običajima i kulturi države u kojoj egzistiraš, ali roditelji igraju veliku ulogu u svemu tome. Imala sam tu sreću da su me roditelji od malih nogu učlanili u Kulturno umjetničko društvo „Kula“ u gradu Küssnachtu. Sa deset godina postala sma član društva. Tu su započela moja druženja sa našom djecom, našim običajima i kuturom. Ali, za sve to najviše je „kriv“ moj djed koji me odveo, prijavio, i u mene usadio tu dušu bosansku. Odgojena sam u muslimanskom duhu – priča nam Amela.
Na pitanje da li joj religija kojoj pripada na neki način smeta u gradnji karijere u Švicarskoj, Amela je rekla:

-Ne, a i zašto bi mi smetala?! Znam da je danas nad Bošnjacima to neko „zvono“. Moja religija je je nešto za što ja živim, ali isto tako i čuvam u sebi. Nikoga ne opterećujem sa tim. Ne pokazivam je nigdje, niti je javno obilježavam jer to je privatnost svake osobe. Od 100 radnika u firmi u kojoj radim, jedina sam muslimanka, a to već nešto znači. Ako me neko upita uvijek kažem koja je moja religija, to ne sakrivam i ne želim. Mada ima dosta ljudi koji to ne razumiju. Za mene je bitna ljubav i respekt, a sve ostalo je nebitno. Ako sam muslimanka ne moram se pokriti i ekstremno obilježavati. Inače, radim u jednoj farmaceutskoj firmi kao projekt menadžer za 39 veoma bitnih lijekova – priča Amela.
Ona pored svih njenih obaveza na poslu ima vremena i da vodi folklornu sekciju KUD „Kula“ iz Küsnnachta.

-Da, vremena je malo, ali uvijek nađem vrijeme za moje folkoraše. Klub postoji od 1992. godine i jedan je od najstarijih u Švicarskoj. Klub ima više od 300 članova, a foklorna sekcija broji oko 50 članova. Najmlađa članica je četvorogodišnja djevojčica, a najstarija ima 18 godina. Odrasla sam u tom klubu i tu sam provela najljepše vrijeme mog djetinjstva. Prije četiri godine koreograf koji nas je vodio napustio nas je, a niko drugi nije imao vremena da dalje to vodi. Nisam htjela prihvatiti da se ta priča tek tako završi i prihvatila sam da ja dalje to vodim. Predsjednik kluba je doveo jednog koreografa iz BiH koji je nas desetak naučio i obučio da budemo koreografi, a na kraju je ostalo na meni da vodim foklornu sekciju, a što činim sa velikim zadovoljstvom. Imam veliku podršku od roditelja i sve radim bez ikakve novčane nadoknade. Ako jednog dana moram da napustim klub bit će mi zaista teško. Uvijek kažem, knjiga mi je momak, klub mi je beba. Jer se i dalje školujem, pa sa te strane imam dosta obaveza – nastavlja Amela.
Ponosno prokazuje i istotovirani ljiljan na nozi. Babo joj je hadžija, ali i ona planira da uskoro ode na hadž.

Amela Kahrimanović, rođena u Švicarskoj, ponosna na istetovirani ljiljan

Članovi Sabah Centra u Čikagu i jevrejske zajednice Jeremiah u Northfieldu proveli su večeru na Badnjak u Velikoj sali crkve Rogers Park zajednice.&nbsp;U posljednje četiri godine članovi muslimanske i židovske zajednice volontirali su svaki mjesec.&nbsp;Njihova je privilegija bila da su se ponovo udružili za Badnju večer. 
Više od 100 susjeda iz zajednice Rogers Park i okolnih čikaških kvartova bili su dobrodošli u salu Overdier na trećem spratu za ukusnu večeru i osvježenje.Članovi zajednice, mladi i stari, uživali su u služenju. Vrata su bila otvorena u 4.30 i jela su se služila do 6.30 sati.

Primjer iz Čikaga za svaku pohvalu: Muslimani i Židovi se zajedno družili na Badnju večer

BHeart, volonterska organizacija koja okuplja žene, sa sjedištem u Vašingtonu, 10. decembra organizirala prodajnu izložbu i aukciju slika za prikupljanje novčanih sredstava za projekt "Marš u školu!".Izložba je bila u rezidenciji zamjenika švedskog ambasadora u Americi, Gorana Litela (Lithell).&nbsp; Umjetnica Selma Selman&nbsp;je nedavno dobila specijalnu godišnju nagradu umjetničke komisije muzeja Trieste Contemporanea kao najbolja mlada evropska umjetnica zemalja u regionu centralnoistočne Evrope. Ovaj događaj je sponzorirala Sarajka Amina Jažić Bašić, koja vodi najveću agenciju za nekretnine Keller Williams u Virdžiniji.

Održana prodajna izložba i aukcija slika u Americi

Da entuzijazam pojedinih ljudi često zna i san pretvoriti u stvarnost najbolji primjer su Škola mladih talenata iz Kalesije, klub koji egzistira već pet godina.&nbsp;&nbsp; U januaru, tačnije 19 i 20. januara ovi dječaci uzrasta 10-11 i od 13-14 godina učestvuju na internacionalnim turnirima u Njemackoj (Ulm-Munderkingen) tzv."EUROKUP" na kome će nastupiti sve sami giganti poput Bayerna iz Minhena, Dortmunda, Galatasaraja, Šalkea, Frankfurta, Dinama iz Zagreba..... 
ŠMT djeluje u sastavu "Children Unchained Ev" organizacije sa sjedištem u Njemačkoj i koja radi na promociji i što boljem imidžu bh. fudbala, a čiji je vlasnik biznismen, patriota i veliki entuzijasta Elvis Hodžić.
- Počelo je sasvim slučajno kad sam jedne prilike gledao turnir. Odem kod organizatora i kažem malo u šali - gdje je ovdje Bosna. Poceo je okolišiti, pa nemate djecu za ovako jake turnire, kako ovo itd. itd... Bio sam uporan i na kraju rekao je ok, - sljedeće godine dovedi ekipu. Krenuo sam sa ovom školom oformili klub, tražili igrače, nastupali i već pobrali simpatije, a uzeli i par pehara. Naš igrač je bio i najbolji na turniru (Hasanbegović iz Banovića), pa najgolman Edin Buzo igrali i u finalu ovako jakog turnira - priča nam Elvis.
Treneri koji rade u skoli fudbala Šefik Imamović i Asmir Omerović ove su godine pozivali na svoje kampove 55 igrača i odabrali one najbolje koji se spremaju za Njemačku. 
- Pokušat ćemo na ovome turniru što bolje prezentirati bh. fudbal, talenat naših dječaka. Naši rezultati su i angažmani naše djece u profi klubove kao Buže u Maribor, Dedića za FC Augsburg. Uz to očekujemo i dobar plasman sa razlogom jer smo se spremali i spremamo kao nikada do sada - kažu nam Omerović i Imamović. 
- Danas u svijetu nogometa postoje putevi gdje se stvara nešto ničega. Ova škola mladih talenata nudi nešto što su već dokazani trendovi u Evropi, oni uspješni jer kroz svoju organizaciju nude rješenja, a ne samo obećanja. 
Na kraju recimo da bi i NS BiH trebao imati sluha i podržati ovakve projekte, pogotovo finansijski jer je u pitanju promocija bh fudbala.

Škola mladih talenata među evropskim velikanima

U organizaciji Bosanskog kulturno umjetničkog društva "Ljiljan" iz Minhena ovog vikenda upriličeno je bosansko sijelo u Minhenu a sve povodom trogodišnjice osnivanja ovog jako uspješnog KUD-a.&nbsp;Dupke popunjena sala punih pet sati odisala je igrom i pjesnom, a okupljeni su tek iza ponoći otišli svojim domovima.&nbsp;Na samom početku programa predsjednik BKUD Mehmed Sadiković pozdravio je sve prisutne zaželivši im lijepo i ugodno večer te pozvao sve prisutne da svojom igrom, pjesmom i druženjem uljepšaju sebi ovo večer. Nakon toga, Generalni konzul BiH u Minhenu Ruzmira Tihić-Kadrić također je pozdravila posjetioce i zahvalila na pozivnici rekavši kako su ove manifestacije najljepše druženje i da se osjeća lijepo kad vidi bh građane kako se znaju veseliti i zaigrati. Također, podržala je i rad ovog KUD-a.
Nakon uvodnog govora nastupili su domaćini BKUD "Ljiljan" od najmlađih do najstarijih koji su svojim koreografijama mamili aplauze. KUD "Behar" iz Salcburga došao je da uveliča manifestaciju i svojim nastupom je uveliko doprinio ukupnom dojmu i manifestaciji. U pauzama je nastupila i estradna umjetnica "MONI".
- Ovo su manifestacije koje zbližavaju Bosance i Hercegovce. Večeras sam imao priliku upoznati mnoge naše zemljake iz Austrije, tačnije Salcburga. Bilo je lijepo i mislim da ovakvih manifestacija grad Minhen treba imati puno više - rekao nam je Mirsad Kurić, aktivni član BKUD.

KUD "Ljiljan": Bosansko sijelo u Minhenu

Prigodnim druženjem i razgovorom sa ambasadorom Bosne i Hercegovine u Kraljevini Norveškoj, doktorom Nedimom Makarevićem, u prostorijama Kvernevik bydelshus sale, brojni Bosanci i Hercegovci još jednom su se prisjetili Dana državnosti BiH. 
Održana je promocije romana Bankingen fra graven (Kucanje iz kabura) i AmaNet Mreža, književnika Enesa Topalovića. Prisutnima su se obratili imam za Zapadnu obalu Norveške Ibrahim efendija Šabić, kao i glavni imam Senaid efendija Kobilica. 
U svom obraćanju ambasador je naglasio važnost održavanja kontakta sa Bosnom i Hercegovinom te pozvao prisutne na saradnju s ambasadom BiH u Oslu u pogledu administrativno-pravnih pitanja. 
Stavanger se nalazi na zapadnom dijelu Norveške i slovi kao „grad nafte“. Na ovom područiju živi oko 250 porodica porijeklom iz BiH.

Ambasador Makarević govorio o važnosti saradnje, promovirani romani književnika Topalovića

Kulturno-umjetničko društvo „Mladi Biseri“ iz njemačkog grada Štuttgarta postoji od 2008. godine. I uvijek su imali su samo jedan cilj: da što više mladih ljudi okupe na jednom mjestu, da im pruže istinsko zadovoljstvo kroz igru i pjesmu. 
A, mladi Bosanci i Hercegovci i svi oni koji osjećaju potrebu da njeguju kulturnu baštinu iz zemlje porijekla, iskoristili su pruženu ruku „Mladih bisera“, pa tako danas ovaj KUD ima 70 aktivnih i 120 pasivnih članova.
Predsjednik „Mladih bisera“ je Sead Selmanović.
-Od osnivanja pa do danas sami se finansiramo. Sve ove godine nismo uspjeli da nađemo sponzora, ali zato su sponzori - roditelji naše djece koji su prepoznali značaj ovog kluba, kako za njih isto tako i za njihovu djecu. Sve smo stekli i ostvarili sami kroz naš rad i manifestacije koje smo organizirali, a radimo ih od tri do šest puta godišnje. Imamo vlastite narodne nošnje za različite koreografije i u koje smo uložili oko 30.000 eura. Radili smo i humanitarne akcije za pomoć BiH ili za ljude u BiH kojima je bila potrebna pomoć. Nijedan državni praznik BiH nije prošao da ga nismo obilježili na svečan i dostojan način jer želimo da našoj djeci, omladini koja je rođena u Njemačkoj pružimo osjećaj pripadnosti državi iz koje dolaze njihovi najbliži – kaže Selmanović i nastavlja:

-Dosta tih manifestacija organizirali smo u saradnji sa bosanskim školama, uz podršku nekadašnjeg generalnog konzula BiH u Štuttgartu Harisa Halilovića, a danas osnivača tih škola. Zahvaljujući našim igrama, našem postojanju i radu imali smo nastupe širom Evrope, ali i u BiH. Na našim manifestacijama bili smo domaćini folklornim sekcijama kako iz Njemačke, tako i Evrope, ali i BiH. Otvoreni smo za saradnju sa svim udruženjima i klubovima koji također imaju interesa da s nama sarađuju. Naredne godine tačnije 25. novembra 2018. godine na svečan način obilježit ćemo desetu godišnjicu našeg uspješnog postojanja i rada. Naš cilj je da našoj djeci i omladini u dijaspori pokažemo i dokažemo da Bosne i Hercegovine ima i da će je uvijek biti.
Članovi uprave KUD „Mladi Biseri“ iz Štuttgarta su: Sead Selmanović, Medina Berić, Aida Dedić, Sanela Ravnjak, Samela Krkušić i Dilara Karakaya.

KUD „Mladi Biseri“ iz Štuttgarta: Djeca i u Njemačkoj moraju znati da će uvijek biti BiH

Već peti put zaredom, svake godine u decembru, KUD „Sevdah“ iz švicarskog grada Oberentfeldena, organizira Internacionalnu folklorijadu. I ovaj put bilo je izuzetno veliko interesovanje, pa se tako prijavilo 17 folklornih sekcija iz Švicarske, Njemačke, Holandije, BiH i Slovenije.

Iz BiH ovaj put došle su folklorne sekcije KUD „Mladost“ iz Kladnja i KUD „Bukinje“ iz Tuzle, a iz Slovenije su došli članovi KUD „Behar“ iz Kopra.
Iz Holandije su bili članovi folklorne sekcije „BiHRO“ iz Roterdama. Pored njih kulturno-umjetničku baštinu BiH kroz igre i pjesmu predstavile su folklorne sekcije „Bosanski ljiljani“ iz Lucerna, „BiH“ iz njemačkog grada Hanau, iz njemačke su također došli „Mladi biseri“ iz Štuttgarta,KUD „Kolo Merak“ iz Göppingena, „Kula“ iz švicarskog grada Küssnacht, iz Basela „Bosna“, iz Berna „KUD „Safet Isović“, Albanska grupa „Šota“, a naravno pred više od 1.000 posjetilaca predstavili su se i domaćini kako folklornom sekcijom isto tako i dramskom sekcijom KUD „Sevdah“ iz Oberentfeldena.

U muzičkom dijelu programa učestvovali su popularni Ibro Bublin koji je kao i uvijek oduševio publiku, te mlado i staro podigao na noge, Almir Ibričić koji je došao iz Velike Kladuše, pa izvorna grupa „Mustafa i jarani“, a posebno zanimljiv nastup bio je mlade 16-godišnje Iman Pašić koja je došla za tu prigodu iz Sarajeva. Iman je inače učenica trećeg razreda gimnazije, kao i drugog razreda muzičke škole u Sarajevu, a došla je ispred “Utikus“, Udruženja za očuvanje bh. tradicije.

Posebno je bio srdačan susret između Iman i Ibre jer se poznaju iz škole, a Iman je publiku oduševila interpretirajući dvije sevdalinke „Mila majko šalji me na vodu“ i „Jutros mi je ruža procvjetala“.
Predsjednica KUD „Sevdah“ Sabina Rendić na kraju manifestacije, kratko nam je rekla:
-I ovaj put veliku zahvalnost dugujem mojim sevdalijama, kompletnim članovima društva KUD „Sevdah“ koji su „izgarali“ za ovu manifestaciju, da sve dobro funkcionira, da sve protekne bez problema i da svi, kako gosti isto tako posjetioci budu zadovoljni. Naša želja se i ostvarila, a već za slijedeću godinu planiramo novu folklorijadu koja će se održati 8. decembra 2018. godine.

Kako muški dio Sevdaha isto tako i žene dale su njihov kompletan doprinos, a to se moglo osjetiti u svakom uglu dvorane. 
Osim domaćih bh.kulinarskih specijaliteta, mogla se popiti i prava domaća kafa, pojesti dobar domaći kolač, a nasmijani članovi „Sevdaha“ samo su jos više doprinjeli dobroj zabavi.

U švicarskom Zoffingenu te večeri bila je Bosna i Hercegovina u malom.

KUD „Sevdah“ u Švicarskoj njeguje bh. tradiciju: Igra i uz pjesmu Ibre Bublina

U organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Generalnog konzulata BiH u Štutgartu, u subotu, 2. decembra 2017. godine, u prostorijama SV Bad Cannstat u Štutgartu održan je drugi sastanak za osnivanje „Reprezentativnog tijela iseljeništva BiH u Saveznoj Republici Njemačkoj“. 
Cilj je, kako su istakli organizatori i domaćini, predstavnici vlasti iz BiH – jačati kapacitete organizacija u iseljeništvu i uspostaviti mehanizam za predstavljanje iseljeništva u zemljama prijema i u Bosni i Hercegovini.

Sastanku u Štutgartu prisustvovalo je više od 30 građana BiH, predstavnika bh. asocijacija iz Njemačke, nekoliko uspješnih privrednika iz BiH u SR Njemačkoj, predstavnika humanitarnih i vjerskih organizacija i pojedinaca, te predstavnici vlasti iz BiH: Predrag Jović, zamjenik ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH, Kemo Sarač, savjetnik ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH, Isma Stanić, šefica Odsjeka Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Tugomir Čuljak, savjetnik za dijasporu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Dragana Čovića, Zvonko Mišković, generalni konzul i svi uposleni u GK BiH u Štutgartu, RuzmiraTihić-Kadrić, generalna konzulica BiH u Minhenu, Mitar Pavić i Almir Hasanović konzuli BiH u Frankfurtu, Zihnaida Sadiković, prvi sekretar u Ambasadi BiH u Berlinu i Alma Šunje, IOM BiH.
Predstavnici vlasti BiH su u Štutgartu, baš kao i na prvom sastanku u Minhenu, insistirali na nacionalnom ključu i tročlanom predsjedništvu budućeg tijela koje će predstavljati dijasporu BiH u SR Njemačkoj, o čemu su prisutni na sastanku imali različita mišljenja.

U vođenim diskusijama, većina prisutnih je bila protiv nametanja načina organizovanja i kriterija za izbor članova budućeg tijela, a mnogi su izražavali i nezadovoljstvo samim nazivom organizacije koja se osniva. Većini je smetao termin iseljeništvo, sa kojim se, kako su isticali, ne mogu poistovijetiti, jer mnogi od njih još uvijek imaju samo pasoše i mjesta prebivališta u BiH, a u Njemačku nisu došli svojom voljom, nego su protjerani ili su na to bili primorani iz drugih razloga.
Nađeno je kompromisno rješenje, te je, na prijedlog članova Saveza dopunskih škola BiH usvojena odluka da se umjesto predloženog imena „Reprezentativno tijelo iseljeništva BiH u Saveznoj Republici Njemačkoj“, isto zove „Reprezentativno tijelo dijaspore BiH u Saveznoj Republici Njemačkoj“.

Prema zaključcima sa sastanka, u narednih 90 dana, pri četiri DKP-a BiH u Njemačkoj (u Minhenu, Štutgartu, Frankfurtu i Berlinu) bit će organizovani regionalni centri – tijela koja će biti sastavljena od sedam članova. Po dva Bošnjaka, dva Hrvata, dva Srbina i jednog predstavnika ostalih, a koje će izabrati predstavnici bh. asocijacija koje djeluju na istom području, na sastancima koje će organizovati Generalni konzulati BiH u Minhenu, Štutgartu i Frankfurtu i Ambasada BiH u Berlinu.

Dosta pitanja odnosilo se i na pravni status buduće organizacije. Od toga, da li je to vladina ili nevladina organizacija, hoće li ista imati svoj ured i gdje i ko će finansirati njen rad.

Odgovore na ova pitanja od&nbsp; inicijatora i nosilaca aktivnosti osnivanja „Reprezentativnog tijela iseljeništva BiH u Saveznoj Republici Njemačkoj“ (Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine) očekuju se do narednog sastanka koji će se održati u Frankfurtu ili Berlinu.

Osniva se tijelo za predstavljanje dijaspore u Njemačkoj

Piše: Ismet BAJROVIĆ Članovi Lovačkog društva „Ćurevci“ iz Evereta, država Vašington, veliki su ljubitelji prirode, lova i ribolova u kojoj provode sate i sate šetajući i obilazeći prirodne ljepote Amerike.&nbsp;U svom osogodišnjem lovačkom i ribolovnom stažu u Americi stekli su veliki broj prijatelja lovaca i ribolovaca, a svojim vedrim duhom uvijek su rado viđeni gosti među sportskim lovcima i ribolovcima u Americi. Kada god se ukaže prilika i imaju slobodnog vremena, obuku svoja lovačka odijela, spreme sve što je potrebno i krenu u lov u kojem zaborave sve svakodnevne brige i probleme.&nbsp; Zamolili smo jednog od istaknutih lovaca, ljubitelja planina i jednog od aktivnih lovaca, Faima Habula, bivšeg matičara sa Tjentišta da nam ukratko objasni njihove ciljeve, iskustva, druženje u prirodi i planove.
- Od rane mladosti počeo sam se baviti ribolovom, a od prije osam godina bavim se i lovom u kojem sam stekao brojne prijatelje ljubitelje prirode i planina. Ništa nema ljepše od boravka u prirodi, a u lovu i ribolovu i lovačkih priča koje se dugo pamte - kaže Habul.&nbsp;On dodaje da su članovi LU „Ćurevci“ prije svega ekolozi, ljubitelji prirode i životinja, te često odlaze u planine i druženje u prirodi.&nbsp;- Sa sobom nosimo šatore i svu opremu za planinarenje i lijep ugođaj na čistom planinskom zraku. Sa sobom često nosimo i lovačke puške i lovimo srndaće, jelene, medvjede, vukove... Lovom se bavim od 2008. godine i član sam Rocky Moudation Elk Fondation. Znači. Nije lovačko udruženje, nego Lovačka Fondacija. Članarina je $35.00 godišnje. Fondacija broji 220 članova sa sjedištem u državi Kolorado - dodao je.
Oni svake godine pošalju svakom članu neki poklon, a ovaj lovac je ove godine dobio komplet noževa za kompletnu obradu, bilo to jeleni ili srndaći. Također, ponekada idu u lov u državu Vašington. U toku jedne sezone ovi lovci odstrijele od osam do 10 srndaća. Prije nekoliko dana ja sam odstrijelio velikog srndaća i bio sam presretan sa ulovom- rekao je Habul za Dnevni avaz.
U lovačkoj družini „Ćurevci“ su: Faim i Fahmin Habul, Nedžad, Ramiz i Mehmed Arnautović, Mehmed Merdanović, Sulejman Mešak, Amir Arslanagić i Ajdin Husić. Ova grupa lovaca nedavno je imala i bogat lov srndaća – četiri srndaća usrijelili su za jedan dan.&nbsp;Oni koji odlaze u prirodu i lov mogu uživati u odmoru i ljepoti prirode, mirisu cvijeća, cvrkutu ptica i žuboru rijeka. Ovdje je raj na zemlji za lovce i ribolovce. U planinama i pored rijeka i jezera lovci i ribari se lijepo druže uz bogatu trpezu i uživaju u čarima prirode. Svi lovci i ribolovci poštuju Američki zakon o lovstvu i ribolovu. Lovačko udruženje „Ćurevci“ iz Evereta je udruženje za ponos i primjer. U 2018. godini planiraju druženje u prirodi, očuvanju plemenite divljači, a planiraju i dolazak na godišnji odmor u svoju rodnu Bosnu.

Lovačko udruženje „Ćurevci“ zaljubljeni u prirodu i lov

Povodom Dana državnosti i ujedno proslavljajući mali jubilej - petogodišnjicu postojanja, &nbsp;KUD "Bosančica" iz Minhena organizirao je manifestaciju u ovom glavnom bavarskom gradu koja će se dugo pamtiti.Da je sala bila i duplo veća, bila bi pretijesna. Počelo je intoniranjem himne BiH, nakon čega se zaorio gromoglasan aplauz.Predsjednica kluba Husmira Tadžić obratila se prisutnima, čestitajući im veliki praznik i istaknuvši da je ovolika publika samo povod da KUD "Bosančica" nastavi raditi istim tempom.Govorila je i o osnivanju i radu samoga kluba.U ime generalnog konzulata Bosne i Hercegovine obratio se konzul Haris Baždarević, koji je prenio čestitke u svoje i konzulice Rusmire Tihić-Kadrić, te čestitajući Dan državnosti kazao da "Bosančica" treba biti primjer mnogim klubovima za svoj rad i trud koji čini u očuvanju kulturnih vrijednosti Bosne i Hercegovine.Nakon toga "Bosančica" je svojim raznovrsnim koreografijama zabavljala prisutne i za svaki nastup izmamljivala aplauze.U pauzama između nastupa nastupila je i učesnica "Zvezda Granda" Ajla Muminović, koja je izvela nekoliko pjesama.U muzičkom dijelu programa nastupio je Enes Begović, koji je puna tri sata držao publiku na nogama.&nbsp;Igralo se, pjevalo i veselilo do kasno iza ponoći.Na kraju samog programa uručene su i zahvalnice firmama i pojedincima koji su pomogli samu "Bosančicu", ali i ovu manifestaciju.- Presretni smo da smo zajedno proslavili jubilej i praznik i da smo našim građanima priuštili ovako lijepu večer uz muziku, igru a posebno druženje. Mi nastavljamo i dalje s našim folklornim aktivnostima, jer se broj članova povećava svakodnevno, što nas raduje. Kad se ovako veseli i pjeva ne žalimo naš trud i odricanja - rekli su nam na kraju članovi odbora Husmira Tadžić, Sabahudin Rekić, Ragib Mehić, Almir Botić, Aida Mehić i Senada Hadžić. Voditeljica programa bila je Delila Durmić, koja je na kraju i otpjevala za prisutne jednu sevdalinku.

KUD "Bosančica" u Minhenu organizirao manifestaciju za pamćenje

U gradiću Huizen kod Amsterdama u Holandiji, na svečan način obilježen je Dan državnosti BiH i Dan Sandžaka. 
Veliki broj Bosanaca i Hercegovaca kao i Sandžaklija okupio se da proslavi taj dan. Njih više od 1.000 bili su dio ove manifestacije na kojoj su u muzičkom dijelu programa učestvovali najpopularniji bh. pjevač mlađe generacije Ibro Bublin i najtraženija pjevačica u dijaspori Sanela Muminović. 
-Zaista je bila ovo noć za pamćenje. Svi koji su došli bili su kao jedan, lijepo se družili, uživali u zajedničkoj večeri protkanoj dobrom pjesmom. Moram da budem iskren da mi je ovo bio jedan od najdražih nastupa u Holandiji i sretan sam kada vidim naše ljude da se dobro zabavljaju, jednostavno da su sretni - rekao nam je Ibro Bublin.

{HOLANDIJA:} Ibro Bublin i Sanela Muminović pjesmom obilježili Dan državnosti BiH i Dan Sandžaka

Iako su daleko od svoje rodne grude i matične zemlje Bosanci i Hercegovci koji žive u Italiji svoje porijeklo nikada nisu zaboravili.&nbsp;Najbolji dokaz za to je osnivanje i inaugurisanje krovnog udruženja u Pjačenci, a čiji je glavni cilj okupljanje naše dijaspore iz 20 italijanskih regija.&nbsp; 
Veliki korakKako je kazao za „Avaz“, Medaga Hodžić, predsjednik Udruženja "BiH izvan granica" i koordinator bh. dijaspore u Italiji, imajući u vidu činjenicu da u Italiji trenutno boravi nešto više od 60.000 ljudi iz naše zemlje, osnivanje ovakvog udruženja svakako je veliki korak i prije svega veoma važna spona između BiH i Italije. 



To potvrđuje i prisustvo mnogobrojnih predstavnika diplomatskog kora BiH na svečanoj ceremoniji, kao i dolazak predstavnika Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, zvaničnika Italije te mnogih domaćih i inostranih medija.&nbsp; 
 

Na osnivačkoj skupštini usvojen je predložen statut s imenom Udruženja "Unija BiH udruženja u R. Italiji", zatim inaugurirano novo sjedište te upriličen kulturno-umjetnicki program KU “Bosna” iz Istre.
Evropski projekti

- Udruženje će se baviti unapređenjem položaja naših ljudi u Italiji, ali će isto tako raditi na evropskim projektima te organizirati brojne interkulturalne razmjene i stručne prakse. Također, bit će na raspolaganju stanovništvu u regulisanju konzularnih pitanja i boravišnih dozvola – kazao je Hodžić.&nbsp;&nbsp; 
 

Prema njegovim riječima, uz punu podršku Ambasade BiH u Rimu, generalnog Konzulata u Milanu, kao i Vlade FBiH očekuje se izuzetno uspješan rad udruženja, a više informacija o svim aktivnostima može se pročitati na zvaničnoj web stranici www.ucbi.it
.<h2>Za predsjednicu izabrana 
Mirjana Paunović iz Trsta&nbsp;</h2>&nbsp;

Na osnivačkoj sjednici izabrani su i članovi Upravnog odbora, kao i čelno rukovodstvo. Za predsjednicu je izabrana Mirjana Paunović iz Trsta, njena zamjenica je Fatima Neimarlija iz Rima.&nbsp;Sanel Muharemović iz Pjačence izabran je za sekretara, dok će blagajnik biti Nermin Fazlagić iz Verone.

Bosanci i Hercegovci ne zaboravljaju svoju rodnu grudu: U Pjačenci osnovano Udruženje koje će okupiti 60.000 ljudi

Ovogodišnji prijem Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj bio je pod osobitom "zvijezdom".Više od 150 gostiju iz diplomacije, politike i gospodarstva su se ovu srijedu, 22. novembra okupili u razvojnoj agenciji za rajnsku majnsku regiju FrankfurtRheinMain GmbH (FRM United).Ekonomska saradnjaUvodne riječi ovogodišnjeg prijema pripale su predsjedniku Hrvatskog gospodarskog saveza (KWVD) Mariju Šušku i En Flejšauer (Anne Fleischhauer) iz razvojne agencije FrankfurtRheinMain GmbH, dogradonačelniku grada Frankfurta Uve Bekeru (Uwe Becker), te ministru financija pokrajine Hesen Tomasu Šaferu (Thomas Schäfer).U samom uvodu bilo je riječi o ekonomskoj saradnji između Hrvatske i Njemačke koja je uz određene angažmane Hrvatskog gospodarskog saveza i njegovih saradnika sada već na poželjnom, ali i zavidnom nivou.Godišnji prijem označava važan dan za hrvatsko gospodarstvo u Njemačkoj, stoga su se odazvale i mnogobrojne njemačke institucije i komore, ali i gospodarstvenici i investitori. Nakon uvodnih riječi, prezentaciju "Predstavljanje investicijskog potencijala Republike Hrvatske" održao je Mario Prlić iz Agencije za investicije i konkurentnost.-&nbsp;U okviru našeg godišnjeg prijema okupili smo zanimljive osobe i predstavnike iz gospodarstva, politike i diplomacije. Naš cilj je da svake godine proširimo mrežu kontakata kako bismo unaprijedili poslovne odnose između njemačkog i hrvatskog gospodarstva. Nakon što smo potpisali ugovor o suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, nedavno smo potpisali i sporazum s udrugom Hrvatski izvoznici. Time želimo ukazati na to da ne obrađujemo samo individualne upite poduzeća, već u širem smislu vodimo brigu o ekonomsko-društvenim pitanjima povezanog evropskog gospodarskog prostora. Našim izgrađenim i etabliranim strukturama, našom širokom i funkcionalnom mrežom za mnoga smo poduzeća postali pouzdani izvor informacija, pokretač i ponekad "otvarač vrata" za nove poslovne odnose na njemačko-hrvatskom gospodarskom prostoru. No, za sve vrijedi sljedeće: to sve je bilo moguće samo uz Vašu podršku, uz pomoć članova Hrvatskog gospodarskog saveza koji predstavljaju temelj svih poslova našeg gospodarskog saveza - rekao je Šušak.Uve Beker, dogradonačelnik Frankfurta na Majni, rekao je kako Hrvati spadaju u grupu migranata koja se vrlo dobro integrirala u Frankfurtu, ali i u Njemačkoj općenito. Također je naglasio da na području IHK-a Frankfurt radi oko 900 poduzeća hrvatskog porijekla.Hrvatski gospodarski savez najrazličitijim akcijama, poput hrvatskih gospodarskih dana i informativnih događanja budi, između ostalog, zanimanje hrvatskih firmi za gospodarsko područje Njemačke, a osobito Frankfurt-Rajna-Majna.180 zemalja- Frankfurt je jedan od njemačkih međunarodnih gradova. Ljudi iz 180 zemalja žive i rade zajedno u Frankfurtu. Hrvatska zajednica ima posebno mjesto u Frankfurtu. Gotovo 16.000 ljudi s hrvatskim korijenima živi ovdje, a broj i dalje raste. Naročito Hrvati su primjereni integriranju i kombiniraju kultiviranja vlastite tradicije s aktivnim sudjelovanjem u društvenom životu našeg grada. Njemačka je također najjači trgovački partner u Hrvatskoj, a nijedna druga država nema više turista koji dolaze u Hrvatsku. Hrvatska trgovinska udruga ima značajan udio u međusobnoj razmjeni. Ona tvori most između naših zemalja i gradova putem osobnih kontakata i mreža. S njihovim ponudama za firme koje djeluju u njemačko-hrvatskom gospodarskom području, one međusobno povezuju ljude. Osobna je razmjena od posebne vrijednosti, a ta vrijednost stvara Hrvatsko poslovno udruženje - naglašava dogradonačelnik Beker. Govorio je i o učeničkoj praksi koju provodi Hrvatski gospodarski savez. Ove godine je ukupno 200 učenika iz Hrvatske, 80 nastavnika i 35 studenata dobilo ponudu za mogućnost obavljanja prakse u Njemačkoj. To je moguće samo dobrim umrežavanjem, kaže Beker.
Nakon njegovog obraćanja, uslijedio je govor ministra financija pokrajine Hesen Tomasa Šafera. -&nbsp;Danas se gledamo na desetogodišnji jubile Hrvatskog gospodarskog saveza. Čestitam vam na tome! No, isto tako treba gledati naprijed - jer postoji mnogo razloga da optimistično gledamo u budućnost hrvatsko-njemačkih gospodarskih odnosa.&nbsp;Nakon ekonomski i politički burne prve polovine 2017. na hrvatskoj strani, sada se nadamo da će se proces gospodarskog oporavka nastaviti. Kao najvažniji hrvatski politički i gospodarski partner, želimo dodatno ojačati veze dviju zemalja. U pozadini žalosnih glasova "Bregzita" želimo snažan hrvatski glas na evropskom koncertu! I uvjeravam vas: Mi iz Hesena ćemo i dalje intenzivno održavati razmjene s hrvatskim partnerima u politici i gospodarstvu. Radujem se i želim vam svima interesantnu razmjenu u kontekstu današnjeg godišnjeg prijema - kazao je Šafer.Potom je&nbsp;dodijeljena nagrada "Most" kojom Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj želi odati priznanje za angažman u njemačko-hrvatskim odnosima.Laudaciju i predaju nagrade preuzeo je Mario Šušak. Priznanje je zlatnik iskovan u Hrvatskoj koji predstavlja most kao simbol suradnje i angažmana u njemačko-hrvatskim gospodarskim odnosima.
Priznanje se dodjeljuje već šesti put. Biralo se kao i uvijek između mnogih poduzeća iz Njemačke i Hrvatske. Dosadašnji nositelj priznanja je filma AD Plastik (Split/Hrvatska), firma "König Metall" (Baden Württemberg) te firma "Bemes Industrie Services GmbH".Hrvatski gospodarski savez je i ove godine imao težak izbor.Važni su bili faktori poput angažmana u društvenim njemačko-hrvatskim projektima, broj zaposlenika, promet na njemačko-hrvatskom gospodarskom prostoru itd. Ovogodišnje priznanje je dodijeljeno firmi UHP Software GmbH.
Kratica UHP označava tri osnivačka imena Unzicker, Hartmann i Prodanović. UHP Software GmbH osnovana je 2014. godine. Iz Hesena su gradili "most" u Hrvatsku i osnovali dvije podružnice od koje jedna u Osijeku (2015.) a druga u Zagrebu (2017.).
22 zaposlenikaSjedište firme je u Darmštadu. U Hrvatskoj trenutno imaju 22 zaposlenika. Među klijentima UHP Software GmbH su farmaceutska firma CSL Behring, japanski proizvođač Tanita i stonoteniska Bundesliga.
UHP Software GmbH posebno se ističe kroz agilne procese, vrlo visoku kvalitetu i dobro razumijevanje zahtjeva kupaca. Sam po sebi, osnivački tim se uspio u prve tri godine udeseterostručiti - kvaliteta koju potvrđuje rast.
Težište poslovanja tvrtke UHP Software GmbH su industrijske montaže i izgradnja cjevovoda te koordinacijski radovi, kalkulacija i savjetovanje na velikim projektima.
-&nbsp;Poduzeća poput firme UHP Software GmbH Hrvatski gospodarski savez vidi kao "graditelja mostova njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa". "Know how" hrvatskih zaposlenika je na svjetskom nivou. To se može postići samo stalnim stručnim usavršavanjem i doškolovavanjem te certificiranjima - naveo je Mario Šušak pri dodjeljivanju nagrade.S obzirom na jubilarnu 10. godišnjicu Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj, sudionici su imali prilike sudjelovati u nagradnoj igri u kojoj su mogli osvojiti: vikend za dvoje u Hotelu Sheraton Zagreb u Zagrebu, tri noćenja za dvije osobe u Hotelu Croatia u Cavtatu, te četiri noćenja za dvije osobe u Grand Hotel Neum u Neumu. Čast izvlačenja dobitnika nagrada pripala je gospođi Bernadette Weyland, kandidatkinji za buduću gradonačelnicu grada Frankfurta.
U nastavku su gosti imali mogućnost razgovora do kasno u noć uz hrvatsko vino i hrvatske specijalitete.

Bh. iseljenici upozoravaju na maćehinski odnos matične države: Ponekad se osjećamo kao bankomati

Trodnevno okupljanje omladine iz Njemačke: Kroz druženja nastojimo da očuvamo bosanski jezik

Amela Kahrimanović, rođena u Švicarskoj, ponosna na istetovirani ljiljan

Primjer iz Čikaga za svaku pohvalu: Muslimani i Židovi se zajedno družili na Badnju večer

Održana prodajna izložba i aukcija slika u Americi

Škola mladih talenata među evropskim velikanima

KUD "Ljiljan": Bosansko sijelo u Minhenu

Ambasador Makarević govorio o važnosti saradnje, promovirani romani književnika Topalovića

KUD „Mladi Biseri“ iz Štuttgarta: Djeca i u Njemačkoj moraju znati da će uvijek biti BiH

KUD „Sevdah“ u Švicarskoj njeguje bh. tradiciju: Igra i uz pjesmu Ibre Bublina

Osniva se tijelo za predstavljanje dijaspore u Njemačkoj

Lovačko udruženje „Ćurevci“ zaljubljeni u prirodu i lov

KUD "Bosančica" u Minhenu organizirao manifestaciju za pamćenje

{HOLANDIJA:} Ibro Bublin i Sanela Muminović pjesmom obilježili Dan državnosti BiH i Dan Sandžaka

Bosanci i Hercegovci ne zaboravljaju svoju rodnu grudu: U Pjačenci osnovano Udruženje koje će okupiti 60.000 ljudi

U Frankfurtu održan godišnji prijem Hrvatskog gospodarskog saveza

Dijaspora

Bh. iseljenici upozoravaju na maćehinski odnos matične države: Ponekad se osjećamo kao bankomati

Trodnevno okupljanje omladine iz Njemačke: Kroz druženja nastojimo da očuvamo bosanski jezik

Amela Kahrimanović, rođena u Švicarskoj, ponosna na istetovirani ljiljan

Primjer iz Čikaga za svaku pohvalu: Muslimani i Židovi se zajedno družili na Badnju večer

Održana prodajna izložba i aukcija slika u Americi

Škola mladih talenata među evropskim velikanima

KUD "Ljiljan": Bosansko sijelo u Minhenu

Ambasador Makarević govorio o važnosti saradnje, promovirani romani književnika Topalovića

KUD „Mladi Biseri“ iz Štuttgarta: Djeca i u Njemačkoj moraju znati da će uvijek biti BiH

KUD „Sevdah“ u Švicarskoj njeguje bh. tradiciju: Igra i uz pjesmu Ibre Bublina

Osniva se tijelo za predstavljanje dijaspore u Njemačkoj

Lovačko udruženje „Ćurevci“ zaljubljeni u prirodu i lov

KUD "Bosančica" u Minhenu organizirao manifestaciju za pamćenje

{HOLANDIJA:} Ibro Bublin i Sanela Muminović pjesmom obilježili Dan državnosti BiH i Dan Sandžaka

Bosanci i Hercegovci ne zaboravljaju svoju rodnu grudu: U Pjačenci osnovano Udruženje koje će okupiti 60.000 ljudi

U Frankfurtu održan godišnji prijem Hrvatskog gospodarskog saveza