Saša Marić, ombudsmen za zaštitu potrošača BiH, izjavio je u razgovoru za „Dnevni avaz“ kako je potpuno netačno to da su poskupljenja hrane, ali i drugih roba u BiH rezultat povećanja cijena na globalnom tržištu. Institucija ombudsmena je uradila temeljitu analizu, kaže, na osnovu koje se došlo do jednostavnih podataka o tome da se cijene hrane kakve su kod nas ne repliciraju na svjetskim berzama.
Bez pokrića
- U zaključku smo konstatirali da cijene mesa, mlijeka i njihovih prerađevina, žitarica, ulja i šećera jesu više na globalnoj razini, između 20 i 30 posto nego prije 10 godina, ali je realnost kod nas da se radi o povećanjima od 100, 200, pa i više posto, a što je, zapravo, uzrokovano neopravdanim divljanjem trgovačkih marži, bez pokrića u rastu globalnih cijena. Jer, veliki trgovci koji su kupovali na svjetskoj burzi prodaju svoju robu za 10 posto više, drugi koji kupuju za regiju Balkana isto tako, treći za BiH dodaju još 10 posto marže i onda posljednja dva ili tri u cijelom lancu, također, svoje marže, što je lančano proizvelo ogromne razlike u cijeni - objašnjava nam Marić.
U analizi su se dotakli cijena uglja koje su u poređenju sa 2022. i 2023. godinom zabilježile pad od, čak, 200 posto, dok su cijene nafte i naftnih prerađevina danas u zlatnoj sredini kada se posmatra period od 2012. do 2020. godine i koje su, zapravo, minimalno 10 posto niže nego u posljednje dvije godine.
- Nama je potreban, uvjetno rečeno, bojkot od potrošača. U različitim trgovačkim lancima litar ulja ili kilogram margarina ili tabla jaja imaju dosta različite cijene. Pa, onda skuplje treba kažnjavati i ne trošiti svoje pare kod njih, ali to je do svijesti potrošača. Jer, da to primijene, onda bi i trgovci vodili računa mogu li baš takve marže staviti, a dok god vide da im to prolazi, tako će se i ponašati - ističe Marić.
Sekundarne stvari
Ipak, ukazuje da su u vezi s cijenama sve to sekundarne stvari, jer su primarne to što se nedovoljno ulaže u razvoj domaćih kapaciteta već 30 godina. Svi naši poticaji, kaže, bez obzira na to jesu li pravilno formirani ili nisu, volumenski, količinski u novcu, prema njegovom mišljenju, nisu dovoljni u razvoju domaće proizvodnje.
- Postoje statistički podaci da mi hektolitre i hektolitre vode za piće uvozimo. A u BiH imamo toliko prirodnih zdravih izvora vode da bismo mi mogli izvoziti tri puta više. Ali to je, zapravo, taj odnos što mi u vlastite proizvodne kapacitete hrane, pa i tekstila, drvne industrije i ostalog ne ulažemo dovoljno. Nemamo, očito, pravilne načine stimulacije zapošljavanja ljudi i pomoći gospodarstvenicima, kako bi mogli zadovoljiti i domaće potrebe i dodatno izvoziti. I onda kada ovisimo o svjetskim burzama, lako je naći opravdanje zašto nam cijene rastu, jer samo se pozovemo na globalne trendove - „pa pije ili ne pije vode“ - zaključuje Marić.
Rekordan broj žalbi
Institucija je lani zaprilima rekordnih 1.400 žalbi. Potrošači su se, kako kaže, u 2024. godini, slično kao i do sada, žalili na robu široke potrošnje kao što su tehnički uređaji, odjeća i obuća te reklamacije, ali i na isporuku komunalnih usluga, pogotovo grijanja, odvoza smeća i vodoopskrbu, cijene hrane, online kupovinu...
