U Narodnom pozorištu Mostar večeras je svečano otvoreno 22. izdanje Festivala komedije "Mostarska liska", svojevrsnog zaštitnog znaka ove najstarije teatarske ustanove u Hercegovini.Direktor Narodnog pozorišta Mostar, Emir Spahić je u kratkom obraćanju tokom svečanosti otvorenja kazao da se na ovogodišnji Festival prijavilo skoro 40 predstava te da vjeruje kako su to ponajbolja regionalna ostvarenja koja će mostarska publika imati priliku vidjeti u takmičarskom dijelu. - Nadam se da ćemo ponijeti pozitivna iskustva i da ćemo "Lisku" pamtiti i ove godine po smijehu, dobroj atmosferi i dobrim predstavama - rekao je Spahić. Čast da Festival proglasi otvorenim ove godine je pripala predsjedavajućem Kantonalne skupštine, Džaferu Aliću.On je kazao kako je važno podsjetiti na neprocjenjivu ulogu Narodnog pozorišta Mostar, kao institucije koja već godinama čuva i razvija kulturni život ovog grada i kao domaćin ovog Festivala. -Kao simbol istrajnosti i otvorenosti i stvaralačke energije ovo pozorište predstavlja skup umjetničkog izraza u Hercegovini - kazao je, između ostalog, Alić. Tako je "Mostarska liska", a ujedno i takmičarski program otvoren premijernom izvedbom predstave "Bajka o pozorištu" koju je prema tekstu Vladimira Đurđevića, režirao Ferid Karajica.<h2>"Bajka o pozorištu"</h2>On je na pres-konferenciji uoči Festivala kazao da predstava govori o travestiji vlasti.- Predstava govori o nasilnom održavanju na mjestima moći i, zapravo, o toj možda jednom od najgorih i najizazovnijih iskušenja koje čovjek dobije kad dobije moć i vlast. Ne pušta je lako i spreman je uraditi sve da traje što duže. U predstavi postoji dupla travestija, travestija vlasti i travestija ljudi iz kulture koji su stalno na margini i stalno odgurnuti u stranu, gdje pokušavaju preživjeti i na neki način se i dodvoravaju toj vlasti jer ih je primorala. Nažalost, živimo u vremenu i prostoru koji tako funkcioniše - kazao je Karajica.Sjajnu glumačku igru u ovom komadu publika je nagradila višeminutnim aplauzom i ovacijama.Inače, uz "Velike liske", glavne nagrade koje će biti dodijeljene na kraju Festivala, specifičnost su i "Male liske", kojima se svake takmičarske večeri nagrađuje najbolji glumac ili glumica, a stručni žiri će ove godine raditi u sastavu Admir Glamočak, Tanja Miletić Oručević i Jelena Kordić Kuret.Oni su odlučili da "Male liske" večeras dobiju Amela Kreso i Saša Oručević. <h2>Konkurencija Festivala</h2>Podsjetimo, u konkurenciji Festivala je i ove godine sedam ostvarenja, iz BiH, Hrvatske i Crne Gore odabranih od ukupno 37 koliko ih je bilo prijavljeno iz cijelog regiona.To su predstave "Seljačka opera" u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo, "Armagedonci" Teatra Exit iz Zagreba, "Lažljivci" Gradskog pozorišta Podgorica.Publika će moći vidjeti i ostvarenje "Razbijeni Krčag" u produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske, a Pozorište mladih Sarajevo će se predstaviti s komadom "Večera budala", dok je predstava "Tere i Luce" rađena u produkciji pozorišta Planet Art iz Zagreba.Uz stručni žiri, predstave će ocjenjivati i žiri publike u kojem su Nada Dalipagić, Edna Balić i Enila Dugalić. U žiriju medija su Mladenka Krilić (FENA), Mirjana Topić Landeka (Radio F BiH) i Dragana Radovanović Čalija (BH Radio).

U konkurenciji sedam predstava iz regiona

Otvorena "Mostarska liska", predstava domaćina nagrađena ovacijama

Bosna i Hercegovina je ove godine povećala kvote za izdavanje radnih viza za strane radnike. Taj broj sada iznosi 7.229, što je za 1.156 više nego prošle godine. Od toga se na FBiH odnosi 4.490 radnih dozvola, Republiku Srpsku 2.000, a Brčko distrikt BiH 739.Međutim, zbog složenih i komplikovanih procedura, pitanje je hoće li odobrene kvote biti iskorištene, a kako to u praksi izgleda, objasnio nam je Adnan Smailbegović, bivši predsjednik UO Udruženja poslodovaca.<h2>Vlasti odbacile aplikacije</h2>Kako nam je ispričao, on je u svojoj firmi imao više od 100 aplikacija, međutim, više od njih 60 su naše vlasti odbacile.- U konačnici, na rad mi je došlo 35 stranih radnika, u međuvremenu ih je desetak napustilo posao, tako da ih je trenutno zaposleno 25, 26, a uglavnom je riječ o radnicima iz Indije, Nepala, Bangladeša, Pakistana, Šri Lanke kojima je naše tržište, bez obzira što nismo dio Evropske unije, i dalje primamljivo, jer su plaće od 600 ili 700 eura daleko više od njihovih - objasnio nam je Smailbegović.<h2>Trend u cijeloj Evropi</h2>Uvoz radne snage je, naglasio je, nužnost, ali i trend u cijeloj Evropi. Kada se, naveo je, pogleda statistika zemalja Evropske unije, 23 posto radne snage je iz uvoza. Praktično, kazao je, svaki četvrti radnik u tim zemljama nije domicilni.Samo u Hrvatskoj su do kraja aprila ove godine za radnike iz BiH izdate 12.274 radne dozvole, prema čemu su na drugom mjestu po broju strane radne snage, odmah iza onih iz Nepala.

Imao sam više od 100 aplikacija, vlasti su mi odbile više od njih 60, kaže Smailbegović

Bh. radnici sve manje žele raditi teške poslove 

Kvote značajno povećane, ali su složene procedure problem: Poslodavci u BiH teško dolaze i do stranih radnika

„Ko će više uraditi dobra?“ naziv je građanske akcije koja će se na lokalitetu Bunice pokraj Mostara održati ovog vikenda.Tako su pripreme za ovu akciju otpočele danas uređenjem prostora lokaliteta Bunice, sadnjom drveća uz edukaciju o ekologiji, kao i radionicama.Kada je riječ o sutrašnjem centralnom događaju, plan je da djeca svih uzrasta, kao i odrasli, učestvuju u Igrama bez granica, kreativnim radionicama, predstavama, te igrama iz vremena bez ekrana.<h2>Duh inkluzije</h2> - Cijeli program osmišljen je u duhu inkluzije, sa željom da se osvijesti individualnost svakog djeteta, njegova osobnost i različitost. Stoga su udruženja i ustanove koje o djeci s teškoćama u razvoju brinu dijelom priče. Ove godine ponosno ističemo da je našem timu pridruženo i preko 30 studenata, koji svojim znanjem, energijom i volonterskim duhom daju poseban doprinos bogatom programu sa više od 40 raznovrsnih aktivnosti - naveli su organizatori.Inače, inicijator akcije je grupa entuzijasta iz Mostara koja se već nekoliko godina „takmiči” u tome ko će više uraditi dobra. S njima su i volonteri – njih više od 50, te brojna udruženja/udruge, institucije, poslovni subjekti.Žele, kako kažu, pokazati šta zajednica može kad se pokrene. U ovom slučaju, naglasak je na vraćanju Bunice, nekadašnjeg izletišta Mostaraca i Mostarki, njenoj prvobitnoj namjeni po završetku rekonstrukcije.- Iako ovo nije zvanično otvaranje Bunice, ova akcija je snažan znak nade – da vjerujemo u njen završetak i podsjećamo da ovaj prirodni dragulj zaslužuje da oživi: kao mjesto susreta, kupanja, boravka u prirodi, radosti i programa za sve generacije-kazali su organizatori.<h2>Besplatan prijevoz</h2>Poseban poziv za sudjelovanje upućuju penzionerima Mostara, odnosno svojim sugrađankama i sugrađanima treće životne dobi. Djecu i penzionere žele obradovati i simboličnim poklonima, a za sve je učesnike osigurano i osvježenje, te roštilj i grah. Za dolazak na Bunicu osiguran je i besplatan prijevoz. Autobus će iz Mostara, sa Španskog trga krenuti u dva termina, u 09:00 i 10:00 sati, a s Bunice je povratak planiran u 13:00 i 14:00 sati.Posjetiocima i učesnicima koji će dolaziti u vlastitom aranžmanu, preporučuje se korištenje glavnog ulaza i dolazak preko Bune.

Naglasak je na vraćanju Bunice, nekadašnjeg izletišta prvobitnoj namjeni

Iz Mostara pozivaju: "Ko će više uraditi dobra?"

Na današnjem ročištu za izjašnjenje o krivici u Kantonalnom sudu u Mostaru Adnan Šljivić (38) optužen za krivično djelo ubistvo iz člana 166. st.1 KZ F BiH odbio se izjasniti o krivici.Tako je konstatovano da optuženik poriče krivicu, odnosno, u zapisnik je uneseno kako se izjasnio da nije kriv za ubistvo koje mu se optužnicom Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona stavlja na teret.Na pitanje sutkinje za prethodno saslušanje, Medihe Boškailo-Veledar, Šljivić, kojeg zastupa advokat Branko Karadeglić, kazao je da je primio optužnicu, ali da je razumije samo djelomično.Na njen dodatni upit o tome šta razumije, a šta ne, Šljivić je rekao da se ne može izjasniti jer je optužnica nakaradna.<h2>Razumio optužnicu</h2>Na njeno pitanje je potvrdio kako razumije da mu se na teret stavlja krivično djelo ubistvo, odnosno, da je drugog lišio života. Nakon što mu je pročitan činjenični opis krivičnog djela za koje je optužen, premda se tome bio usprotivio Karadeglić, on je izjavio da se ne želi izjasniti o krivici.Šljivić je optužen za ubistvo Denisa Sadikovića (35) koje se 27. oktobra prošle godine dogodilo u Kazneno-popravnom zavodu (KPZ) Mostar. Obojica su se, podsjetimo, u tom KPZ-u nalazili na izdržavanju zatvorske kazne.Prema optužnici, Šljivić se tereti da je u KPZ u Mostaru, u zajedničkom prostoru za osuđenike Kolektiva 1, nakon što se prethodno tog dana verbalno sukobio sa Sadikovićem na način da je ušao u njegovu sobu i izrekao mu određene prijetnje, iz svoje sobe otišao u zajednički toalet Kolektiva 1.<h2>Sadiković podlegao uslijed krvarenja</h2>Zatim je poslije njega u toalet ušao Sadiković pa je, u stanju bitno smanjene uračunljivosti, čiji su uzrok privremena duševna poremećenost tipa afekta straha i bijesa i njegova struktura ličnosti u vidu izražene impulsivnosti i nekontrolisanosti, htijući usmrtiti Sadikovića, držeći u desnoj ruci preklopni nož, kojim je zamahnuo i oštećenom zadao udarac u predjelu desnog donje viličnog predjela i desnog bočnog predjela vrata.Nakon toga je Sadiković hitno odveden u CUM SKB Mostar radi pružanja medicinske pomoći, gdje je podlegao istog dana uslijed iskrvarenja iz presječnih krvnih sudova u prostoru ubodine vrata.

Optužen za ubistvo Denisa Sadikovića (35) u KPZ-u Mostar

Adnan Šljivić se odbio izjasniti o krivici

Pregovori između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Sindikata zdravstvenih radnika su propali. Medicinari su tražili korekciju koeficijenata na isti način kao što je to Vlada HNK uradila s predstavnicima Sindikata doktora medicine i stomatologije.- Vlada je rezolutno odbila u potpunosti prijedlog aneksa kolektivnog ugovora koji im je Sindikat dostavio prije više od dva i po mjeseca. Sindikat je tražio 0,50 posto povećanje koeficijenata, međutim Vlada je to u potpunosti odbila - rekao je novinarima Dalibor Vuković, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika u HNK.<h2>Pripreme za generalni štrajk</h2>Potvrdio je da, stoga, Sindikat vrši posljednje pripreme za organizovanje generalnog štrajka.- Najavljujemo nove protestnu šetnju za utorak za 11 sati ispred zgrade Vlade HNK, a posebno odgovornim smatramo premijerku, resornog ministra i ministra finansija koji su u ovom trenutku najodgovorniji za sve posljedice koje će neminovno generalni štrajk uzrokovati - poručio je Vuković.Iz Kantonalne vlade su im ponudili, kako je to potvrđeno i na pres-konferenciji, da se postojeći dodatak od 20 posto preformuliše u neto satnicu što, kako su priznali, nije značajno povećanje pojedinačne plaće, ali je u ovom trenutku jedino moguće i otklanja nejednakosti unutar kolektivnih ugovora.Tako je uz zadržavanje postojećih koeficijenata koji su, istaknuto je, najviši u FBiH, ponuđeno i povećanje satnice svim zdravstvenim radnicima sa 2,45 na 3,00 KM.<h2>Ogorčeni ponudom</h2>Ivica Anić, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar nije krio ogorčenje ponudom Vlade HNK.- Pričaju o najvišim koeficijentima, bude satnicu od tri KM, a istovremeno nam žele ukinuti 20 posto dodatka na plaću. U konačnici, kada se to izračuna, medicinska sestra bi dobila povećanje od 30 KM. Zaista, hvala im na tome kako se ophode prema herojima u bijelom - rekao je Anić.Posebno je bio revoltiran time što predstavnicima Sindikata nije bilo dozvoljeno da izjave za medije daju u holu zgrade Vlade HNK te je naveo i da su se predstavnici Vlade prema njima arogantno ponašali.<h2>Bez dodatnih izdavanja</h2>Premijerka HNK, Marija Buhač je ponovila činjenicu da Vlada nije jedini osnivač zdravstvenih ustanova ali da uprkos tome, uz zalog ZZO-a, svakako u najznačajnijem iznosu finansira ukupne potrebe zdravstva. Samo u budžetu HNK za 2025.godinu, kazala je, za zdravstvo se izdvaja 12 miliona KM, dok Vlada otplaćuje i kredit Saudijskog fonda za razvoj i Razvojne banke FBiH u iznosu od 45 miliona KM, za izgradnju, obnovu i opremanje tri bolnice u Kantonu.Govoreći o sindikalnim zahtjevima, istaknula je da, u ovom trenutku, prema riječima odgovornih ljudi ZZO-a, nema prostora za značajnije povećanje cijena usluga u zdravstvu, a i pokazatelji o stanju Budžeta HNK također su takvi da se ne mogu planirati dodatna izdvajanja.Ministar zdravstva Milenko Bevanda ukazao je na činjenicu da je u HNK, u skladu sa podacima dobivenim iz zdravstvenih ustanova, zaposlen 4771 radnik, što je oko 20 posto ukupno zaposlenih radnika u zdravstvenom sistemu cijele FBiH.Dodao je da HNK ima oko 10 posto ukupnog stanovništva Federacije, tako da je brojka od 20 posto zaposlenih radnika u zdravstvu u ovom kantonu u odnosu na cijelu FBiH podatak koji dovoljno govori sam za sebe.

Vlada je rezolutno odbila u potpunosti prijedlog aneksa kolektivnog ugovora koji im je Sindikat dostavio prije više od dva i po mjeseca, navedeno je

Pregovori između Vlade HNK i Sindikata zdravstvenih radnika završeni bez uspjeha: Sindikat priprema generalni štrajk

Na Gradskom groblju Sutina u Mostaru danas je u prisustvu velikog broja građana na vječni počinak ispraćen Goran Lozo-Futa, član ansambla Narodnog pozorišta Mostar.Lozo je preminuo u ponedjeljak, 12. maja nakon kraće bolesti, u 58.-oj godini života. Vijest o njegovoj smrti rastužila je njegove kolege ne samo iz mostarskog Pozorišta, već i šire, ali i brojne građane Mostara, publiku koja je Futu rado gledala u brojnim teatarskim ostvarenjima.Kako je istaknuto na današnjoj komemoraciji održanoj u Narodnom pozorištu Mostar, čiji je član bio od 1993.godine, njegov izuzetan talenat, predanost scenskoj umjetnosti, nesebična kolegijalnost i ljudska toplina obilježili su desetljeća rada na sceni i iza nje.

U Narodnom pozorištu Mostar održana komemoracija

Na vječni počinak ispraćen mostarski glumac Goran Lozo - Futa

U Rektoratu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru danas je održano neformalno druženje s medijima.Druženje je, prema riječima rektorice Univerziteta, prof. dr Alene Huseinbegović, organizovano u znak zahvalnosti za kontinuiranu podršku, praćenje i pravovremeno prenošenje informacija o aktivnostima i događajima koji se realizuju na ovoj visokoškolskoj ustanovi.-Vi profesionalno i objektivno prenosite tačne informacije o našim aktivnostima i zaista sam imala potrebu da izrazim podršku radu medija na području Mostara, našeg kantona i cijele države koji nas sve ove godine vjerno prate i koji su, zapravo, naši partneri - kazala je rektorica Huseinbegović.<h2>Svjetski dan slobode medija</h2>Dodala je da su upravo u ovom mjesecu organizovali ovaj događaj, s obzirom na to da se 3. maja obilježio Svjetski dan slobode medija, a kako bi i na taj način medijskim radnicima pružili podršku u njihovom radu.Huseinbegović se kratko osvrnula i na brojne infrastrukturne projekte koje su započeli, a među kojim je izdvojila radove na izgradnji zajedničke zgrade Univerziteta.- Radovi na tom projektu su, gotovo, pri kraju, a skoro je završena i prva faza radova na sportskim terenima. Uskoro će otpočeti radovi na izgradnji terena za mini golf, tribina i zelenih površina tako da je riječ o projektu koji će najkasnije do Nove godine biti završen. Nakon toga ćemo krenuti s realizacijom dva ozbiljnija projekta, kao što su izgradnja univerzitetske biblioteke, a riječ je o velikoj, modernoj, savremenoj biblioteci, čija je vrijednost 10 miliona KM te izgradnja nove zgrade Fakulteta humanističkih nauka. Poznato je da taj Fakultet jedini nema svoju novu zgradu, a radovi bi trebali krenuti naredne godine. Dio sredstava za početak radova smo obezbijedili, a u fazi smo prikupljanja dodatnih sredstava kako bismo mogli realizovati ta dva vrlo važna projekta - istaknula je Huseinbegović.<h2>Novi studijski programi</h2>Kada je riječ o novim studijskim programima, rektorica je naglasila da su osluškivali tržište rada. U skladu s tim, navela je, opredijelili su se za pokretanje studijskog programa Logopedije.- Riječ je, zaista, o savremenom i modernom studijskom programu, za koji se nadamo da će ga upisati veći broj studenata, s obzirom na to da na birou nemamo nijednog logopeda. Pored toga, inovirali smo nastavne planove i programe na pojedinim studijskim programima, a naredne godine ćemo u ponudi imati i nove programe u skladu s potrebama tržišta rada - zaključila je Huseinbegović.Uz rektoricu, druženju s medijskim radnicima su prisustvovale i prorektorica za naučno-nastavna pitanja dr. sc. Azra Špago, prorektorica za finansije dr. sc. Armina Hubana, prorektorica za nauku i naučnoistraživački rad dr. sc. Amela Piralić, te šefica Odsjeka za komunikologiju prof. dr. Semina Ajvaz.

Osluškivali smo tržište rada i pokrenut ćemo novi studijski program Logopedije

Rektorica Huseinbegović s medijima: Univerzitet "Džemal Bijedić" otpočeo brojne infrastrukturne projekte

Svečano je danas bilo na Aerodromu Mostar povodom otvaranja baze aviokompanije Sky Alps. Ovaj historijski trenutak obilježen je prigodnom svečanošću i toplim dočekom putnika, a simbolizira nastavak rasta i razvoja mostarskog Aerodroma, koji se sve snažnije pozicionira na karti evropskih zračnih veza. Avion koji je sletio iz Palerma, italijanskog grada poznatog po svojoj bogatoj povijesti i mediteranskom šarmu, predstavlja još jednu novu liniju u širenju mreže letova iz Mostara. Putnike su posebno oduševili topli doček i pokloni koje su primili po dolasku u Zračnu luku Mostar.<h2>Povezivanje Hercegovine&nbsp;</h2> Nakon kratkog zadržavanja, isti avion je nastavio putovanje prema Bergamu, čime se dodatno potvrđuje sve intenzivnije povezivanje Hercegovine s Italijom. - Konačno su krenuli letovi, unatoč pokušajima da se to omalovaži i da se stavi u negativni kontekst. Ovi današnji letovi iz Italije i za Italiju, odnosno Palermo i Bergamo, dokaz su da se ide u pravom smjeru. Ovo je službeno početak ove sezone baznog aviona koji će letjeti na šest destinacija - izjavio je direktor Aerodroma Mostar, Marko Đuzel. Dodao je da bazni avion za Aerodrom u Mostaru znači puno. - Mostar je jedina zračna luka koja u BiH, pored Sarajeva, ima bazu određene aviokompanije, što znači da će odavde ta kompanija letjeti minimalno dva, tri leta dnevno. Povezani smo sa Minhenom, Napuljem, Palermom, Barijem, Rimom i Bergamom, a sa ovim zaokružujemo priču i ostaju nam još Štutgart i Istanbul u junu - naveo je Đuzel. To se osjeti, dodao je, i na broju putnika koji putuju kroz Zračnu luku Mostar.<h2>Konstantan rast</h2> - Zadnjih 25 mjeseci imamo konstantan rast putnika i očekujemo da se taj trend nastavi i u sljedećih 12 mjeseci. Očekujem da bi ovo mogla biti rekordna poslijeratna godina kada je u pitanju broj putnika- zaključio je on. Događaju su prisustvovali predsjednica Vlade HNK, Marija Buhač, ministar prometa u HNK, Ivo Bevanda, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK, Emil Balavac i direktor Turističke zajednice HNK, Anđelko Maslać.

Bazni avion sletio iz Palerma i nastavio putovanje prema Bergamu

Aerodrom Mostar juri ka rekordu: Otvorena baza aviokompanije Sky Alps

Klub poslanika Bošnjaka u Skupštini HNK u svom maksimalnom kapacitetu jeste i ostaje opredijeljen dobrim odnosima u našem kantonu, insistirajući na potpunom poštivanju i provedbi svih zakonskih normi koje trebaju važiti jednako za sve građane, navodi se u saopćenju.- HNK ima svoje specifičnosti, ali smo sigurni da se samo posvećenim radom, kompromisom i dogovorom može doći do istinski kvalitetnih rezultata na različitim poljima.Uvažavajući specifičnosti životonog prostora u kojem živimo, koji želimo zajedno da gradimo i razvijamo, smatramo da je nužno da taj razvoj mora biti ravnomjeran, na svakom dijelu ovog kantona, pa tako i Centralne zone Grada Mostara. Zakoni koji važe za ovaj životni prostor su s razlogom oni koji insistiraju na zajedničkim rješenjima i dogovorima, a ne isključivostima i hegemoniji bilo koga.U potpunosti uvažavamo kulturni i nacionalni identitet svih građana i naroda. U tom kontekstu, ne možemo prihvatiti činjenicu kako se na bazi urbanističko-građevinske dokumentacije i dozvola sumnjivog porijekla, u posebno osjetljivoj Centralnoj zoni Mostara može graditi isključivo jednonacionalna kulturna ustanova, dok se drugima uskraćuju ta prava. Centralna zona treba biti lokalitet isključivo jednog interkulturalnog centra ili lokalitet kulturnih ustanova svih građana i naroda.Klub Bošnjaka u Skupštini HNK daje punu podršku institucijama da nezavisno, autonomno i po zakonu utvrde sve činjenice u postupku, nedozvoljavajući bilo kakav političku pristisak ili uticaj na njihovu nezavisnost - saopćeno je iz kluba poslanika Bošnjaka.

HNK ima svoje specifičnosti, ali smo sigurni da se samo posvećenim radom, kompromisom i dogovorom može doći do istinski kvalitetnih rezultata

Klub Bošnjaka u Skupštini HNK: Neprihvatljiva je gradnja na osnovu sumnjive dokumentacije i dozvola

Dok se najveći grad na Neretvi, s jedne strane, u krugovima međunarodne zajednice predstavlja kao svijetli primjer multietničkog i multireligijskog prostora, dotle gotovo neprekidno tinjaju napetosti i tenzije koje su posljednjih dana izražene zbog pitanja legalnosti izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta. Tako je i Klub Bošnjaka zatražio neovisnu reviziju kompletne dokumentacije izgradnje zgrade, a o svemu tome u intervjuu za naš list govori gradonačelnik Mostara, Mario Kordić, koji ističe kako mu je žao što se ova tema već neko vrijeme stavlja u fokus kada je riječ o Mostaru.Kako komentirate to što se legalnost izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta ponovo našla u žiži javnosti?- Meni je važno da javnost razumije kako se zgrada HNK Mostar ponovno našla u žiži javnosti zato što određeni pojedinci i interesno-politički krugovi u Mostaru umjetno kreiraju problem gradnje zgrade HNK, kako bi posredstvom tog „problema“ ostvarili neke svoje političke, nacionalističke, finansijske i druge ciljeve i interese koje ne mogu ostvariti ako Grada Mostar normalno funkcionira i ako proces izgradnje međunacionalnog povjerenja i suradnje, u prvom redu između Bošnjaka i Hrvata, daje pozitivne rezultate. U četiri godine prethodnog mandata, suradnjom hrvatskih i bošnjačkih političkih predstavnika, Mostar je od „grada slučaja“ počeo postajati „gradom primjerom“ izgradnje međunacionalnog povjerenja i obostrano korisne suradnje. Nije to samo mišljenje gradonačelnika, već svih dobronamjernih i odgovornih ljudi u BiH, ali i unutar međunarodne zajednice, kao i njenog prvog čovjeka Kristijana Šmita (Christian Schmidt) koji je to kazao u svom prošlotjednom izvješću u UN-u u New Yorku. Riješili smo mnoštvo višegodišnjih, čak i višedecenijskih problema, realizirali desetke vrlo uspješnih projekata, od spajanja komunalnih poduzeća i uređenja grada do aktiviranja Zračne luke, itd. Nekima takvo stanje, očito, ne odgovara pa i problematiziranjem zgrade HNK ponovno od Mostara preko tog, navodnog slučaja, žele napraviti „grad slučaj“. U tomu sigurno neće uspjeti jer sasvim sigurno naši sugrađani vide i osjećaju kakvu politiku osobno vodim već četiri godine i zasigurno osjećaju da je meni svaki dio Mostara jednako važan. <h2>Populizam i politikanstvo</h2>Ako se zgrada radi na osnovu valjane dokumentacije, zbog čega je onda Klub bošnjačkih vijećnika u Gradskom vijeću Mostara zatražio neovisnu reviziju cjelokupne dokumentacije o izgradnji tog objekta, a prethodno su to zatražile i nevladine organizacije poput "Mostarskog kruga"?&nbsp;- Žao mi je da se klub Bošnjaka u Gradskom vijeću okrenuo populizmu i politikanstvu umjesto povjerenju u institucije Bosne i Hercegovine. Vrlo detaljno i argumentirano obrazloženje ovoga „problema“, na 12 stranica, upućeno je od HNK Mostar na adrese OHR-a, medija, te nositelja najviših izvršnih i zakonodavnih funkcija. Obrazloženje je odgovor HNK na „Mostarsko upozorenje“ upućeno od fantomskog „Mostarskog kruga“, privatne „udruge“ Safeta Oručevića. Nažalost, koliko znam, niti jedan medij u Sarajevu nije objavio to obrazloženje. U odgovoru HNK, koji se lako može pronaći na internetu, između ostalog, navodi se kako je, zbog sumnje u legalnost dokumentacije za gradnju HNK, pred Županijskim tužiteljstvom, od tadašnjeg predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara bila podignuta kaznena prijava. Nakon što je provelo sve istražne radnje analize dokumentacije i saslušanja svjedoka, Tužiteljstvo je 30. 3. 2023. godine donijelo Naredbu o neprovođenju istrage s detaljnim obrazloženjem o utvrđenim činjenicama i razlozima za donošenje navedene odluke te zbog izostanka pritužbe taj predmet proglasilo okončanim. Nakon toga, bez suglasnosti Gradskog vijeća Grada Mostara i na moje izričito protivljenje, Javni gradski pravobranitelj u ime Grada Mostara podnosi tužbu protiv HNK na Općinskom sudu u Mostaru. U sklopu tužbe, pravobranitelj traži mjeru osiguranja hitne obustave gradnje. Općinski sud, 11. 9. 2023. godine donosi Rješenje kojim odbija mjeru. Pravobranitelj se žali, a Županijski sud, 18. 10. 2023. godine, odbija žalbu i potvrđuje rješenje Općinskog suda. S jedne strane, imamo zahtjev za „neovisnom“ revizijom, a s druge, presude tri pravosudna tijela i jedan sudski proces koji još traje.Za centralnu gradsku zonu u kojoj se gradi zgrada HNK, Klub Bošnjaka je također zatražio raspisivanje međunarodnog javnog poziva za izradu regulacionog plana. Kako to komentirate?&nbsp;- Donošenje regulacijskog plana, osobito u sredinama poput Mostara, iznimno je osjetljivo i zahtjevno, ne samo stručno, nego i političko pitanje. Da nije tako, regulacijske planove donosila bi neka stručna vijeća, a ne Gradsko vijeće Grada Mostara. O političkoj težini regulacijskih planova svjedoči i činjenica kako je za njihovo donošenje u Gradskom vijeću potrebna ne obična, nego dvotrećinska većina. S napomenom da je dvotrećinska većina potrebna samo u Mostaru i niti u jednom drugom gradu u BiH. Svjesni tih činjenica, mi smo i donijeli odluku o pokretanju izmjena Plana Centralne zone u drugoj polovici 2023. Detektirali smo problem, odredili smjer u kojem treba ići i počeli raditi na stvaranju društvenih i političkih uvjeta za donošenje toga plana, u prvom redu izgradnje političkog i nacionalnog povjerenja između Hrvata i Bošnjaka kroz realizaciju obostrano korisnih projekata u Gradu Mostaru. Kada se za to steknu neophodni uvjeti, Gradsko vijeće će usvojiti izmjene i ovog regulacijskog plana, kao što je, u proteklom mandatu, usvojilo izmjene i 15 drugih planova. <h2>Lokacija za Mevlanu</h2>U toj centralnoj zoni i Islamska zajednica Mostar namjerava graditi Interkulturni centar Mevlana, a što im se, zapravo, osporava. Zbog čega?&nbsp;- Ne radi se o tomu da Islamska zajednica želi graditi Mevlanu u centralnoj zoni, radi se o tomu da žele graditi Mevlanu na gradskom zemljištu pored trenutne zgrade HNK. Naime, centralna zona je znatno šira od onoga kako se želi predstaviti. Mevlana se može izgraditi u centralnoj zoni, to nije sporno. Štoviše, osobno sam za Mevlanu predložio lokalitet u Centralnoj zoni, u samom centru Centralne zone, reklo bi se, samo 50 metara udaljen od HNK, ali izvan obuhvata Regulacijskog plana. Lokacija na kojoj IZ Mostar želi graditi Mevlanu, dio je obuhvata Regulacijskog plana koji je za taj dio grada donijele ondašnje općinsko vijeće Općine Mostar. Tim planom, na toj lokaciji nije predviđena Mevlana, nego gradski trg. Pored toga, od osnivanja gruntovnice i katastra u Mostaru 1884. godine, IZ se, u gruntovnim i katastarskim knjigama, nigdje i nikad ne navodi, bilo kao vlasnik, ili posjednik predmetne čestice. U navedenim knjigama, također, nigdje i nikad se ne navodi naziv „Lakišića harem“ za predmetni lokalitet, niti za neku od njegovih katastarskih čestica. Dakle, mi nismo protiv izgradnje Mevlane, samo tvrdimo da u postojećim okolnostima Mevlana ne može dobiti suglasnost za gradnju na lokalitetu koji Regulacijskim planom nije predviđen za tu namjenu. Za dobivanje dozvole na lokaciji na kojoj IZ Mostar inzistira potrebno je donošenje novog Regulacijskog plana s „ucrtanom“ Mevlanom na toj lokaciji, a za donošenje tog novog plana nužna je dvotrećinska podrška u Gradskom vijeću. Nerijetko se u posljednje vrijeme u javnom prostoru govori o tome da su Bošnjaci u Mostaru marginalizirani. Kako odgovarate na to?&nbsp;- U Mostaru nitko ne može biti marginaliziran. Naime, pravilima je definirano da se niti jedan važan dokument ne može usvojiti bez predstavnika Hrvata, Bošnjaka i Srba. Osobno nisam nikada ulazio u brojanje krvnih zrnaca i nije mi ljudska ni politička agenda dijeliti ljude. Ipak, kada se pojavi ovakva teza od ljudi koji su svoj radni vijek proveli i opstali na podjelama, onda imam potrebu tomu se oštro suprotstaviti. Naravno argumentirano i s činjenicama. Istine radi, Mostar je doživio promjene i migracije stanovništva tijekom ratnih stradanja i kada usporedimo podatke iz predratnog vremena i danas moglo bi se zaključiti da su Hrvati marginalizirani. Naime, u istočnom dijelu Mostara prije rata živjelo je oko 11 tisuća Hrvata, dok ih danas nema niti 1000. S druge strane, u zapadnom dijelu Mostara živi i radi veliki broj Bošnjaka. Kada pogledamo vjerske objekte na razini Grada, imamo pet puta više džamija, nego i katoličkih i pravoslavnih crkvi zajedno. Ako idemo i korak dalje u analizi, u institucijama kojima upravljaju Hrvati, poput SKB Mostar, Doma Zdravlja Mostar, itd., radi veliki broj Bošnjaka i Srba, dok u institucijama kojima upravljaju Bošnjaci teško da možete pronaći nekoga zaposlenika a da nije Bošnjak. Opet kažem, ne želim se time baviti, ali ovo su činjenice.

Ne tvrdim da je pozicija Bošnjaka u Mostaru idealna, naprimjer, u razgovoru sa sugrađanima jedan od problema koji ističu je kako svaki Bajram klanjaju u sportskoj dvorani. To je nešto čime se svi zajedno u dijalogu moramo baviti kako bi se našlo rješenje za taj problem. Međutim, govoriti o marginalizaciji, apsolutno je nekorektno. Osobito, kategorički odbijam bilo kakvu pomisao da se s moje strane, kao gradonačelnika, radi o bilo kakvom obliku diskriminacije Bošnjaka. Desetine realiziranih projekata, svi moji javni nastupi i mnoštvo odluka koje sam donosio svjedoče da sam cijelo vrijeme bio posvećen izgradnji međunacionalnog povjerenja i ravnomjernoj realizaciji projekata bitnih za sve narode i građane i sve dijelove Grada Mostara.<h2>Neobnovljeni objekti</h2>Kako gledate na to da Mostar više od tri decenije nakon rata slovi i dalje za jedan od najrazrušenijih gradova u BiH? Brojni objekti stoje neobnovljeni.- Mostar je tijekom dva nesretna ratna sukoba 1992. i 1993. doživio razaranja kao malo koji grad u Bosni i Hercegovini. Pored toga, Mostar u dva ciklusa nije imao izbora ni Gradskog vijeća i sve je to uz određena birokratska i zakonska ograničenja doprinijelo da središte grada ima još nekolicinu ratnih ožiljaka. Posljednjih pet godina to smo znatno popravili, ali ostaje činjenica da još puno toga treba uraditi kako bi središte grada bilo onakvo kakvo i Mostar i njegovi građani zaslužuju. I završetak gradnja zgrade HNK, u velikoj će mjeri doprinijeti da Mostar bude i ljepši, i kulturniji, i uređeniji. Jedva čekam dan kada ćemo na premijeru nove koprodukcijske predstave HNK i NP Mostar moći otići u novu zgradu HNK.<h2>Teško izbjeći dojam </h2>Mnogo elemenata se u cijeloj ovoj temi krivo predstavlja. Teško je izbjeći dojam kako su pojedinci, koji su vodili Grad ranije, radili sumnjive poslove, pa sada dizanjem tenzija i ratnohuškačkom retorikom žele skrenuti pozornost s preispitivanja njihovih radnji i odluka. Primjerice 10. 1. 1997. godine Islamska zajednica Mostar je od Safeta Oručevića, kao predsjednika ratne Opštine Mostar, na korištenje i upravljanje dobila 205 katastarskih čestica, a nijedna druga vjerska zajednica nije dobila niti jednu česticu. Trideset i dvije nebošnjačke obitelji (Hrvati, Srbi i Albanci) prije rata su imale ugovor o zakupu prostora u Starom gradu. Niti jedan od tih ugovora nakon rata nije obnovljen.

Nismo protiv izgradnje Mevlane, samo tvrdimo da u postojećim okolnostima Mevlana ne može dobiti suglasnost za gradnju na lokalitetu

Kordić: Niko ne može biti marginaliziran

Gradonačelnik Mario Kordić za "Avaz": Meni je svaki dio Mostara podjednako važan

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK danas je u svom sjedištu u Mostaru održala 9. redovnu sjednicu u 2025. godini na kojoj nije data saglasnost JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo na desetogodišnji plan razvoja distributivnog sistema od decembra 2024. godine. Također, "Elektroprivreda BiH" od FERK-a nije dobila saglasnost ni na godišnji i trogodišnji plan investicija u distributivni sistem od marta 2025. godine. - Analizom dostavljene dokumentacije utvrđeno je da predmetni planovi ne sadrže dovoljne količine informacija i podataka na osnovu kojih bi se moglo reći da su ispunjene odredbe Zakona o električnoj energiji Federacije Bosne i Hercegovine. Osim toga, planovi nisu međusobno usklađeni u dijelu koji se odnosi na period 2025-2027. godina, te nisu doneseni u zakonom definisanom vremenskom roku - potvrdili su iz FERK-a.Nakon razmatranja žalbi, podnesaka i zahtjeva za rješavanje spora na akte koje je donijelo JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo FERK donio jedno rješenje i pet zaključaka.

Predmetni planovi ne sadrže dovoljne količine informacija i podataka, kazali iz FERK-a

FERK odbio EPBiH: Nisu im dali saglasnost na godišnji i trogodišnji plan investicija, ni na 10-godišnji plan razvoja

Zastupnici u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) na današnjem su zasjedanju usvojili Zakon o gorskoj službi spašavanja. Tako je HNK prvi u Federaciji BiH dobio ovaj Zakon, prema kojem je gorska služba spašavanja dobila djelatnost od posebnog strateškog interesa. Predlagač ovog zakonskog rješenja bio je Tomislav Martinović, dopredsjedavajući Kantonalne skupštine, koji je podsjetio da se Zakon o GSS-u u formi Nacrta u skupštinskoj proceduri nalazio još od 2016. godine.<h2>Kvalitetne rasprave</h2>- Bilo je određenih prijepora, razmimoilaženja, ali nakon dužeg vremena i kvalitene rasprave koju smo obavili i sa predstavnicima GSS-ova koji djeluju na području ovog kantona, predstavnicima Vlade HNK, jedinica lokalne samouprave, uspjeli smo doći do rješenja koje u ovom trenutku zadovoljava sve - rekao je Martinović.Naglasio je da su za donošenje Zakona bili ponukani onim što rade pripadnici GSS-a.-To možemo vidjeti svaki dan, vidjeli smo i kada se radilo o velikoj katastrofi na sjeveru našeg kantona, da se, uistinu, radi o ljudima koji su požrtvovani i koji volonterski rade svoj posao i da nijednim zakonskim aktom, izuzev Zakona o udruženjima nisu imali reguliran svoj status-dodao je Martinović.<h2>Uvezali cijeli sistem</h2>Zakonom se, naglasio je, propisuju njihova prava koja se odnose na obavezno zdravstveno osiguranje, pravo na odštetu u slučaju ozljeda koje se dogode prilikom obavljanja njihovih aktivnosti, kao i prava koja se tiču slobodnih dana.- Uvezali smo cijeli ovaj sistem na način da sad, po vertikali, sve gorske službe spašavanja koje funkcioniraju u ovom kantonu budu uvezane s Upravom civilne zaštite, odnosno Centrom za uzbunjivanje, kao i s Ministarstvom unutrašnjih poslova - naveo je Martinović.

Uspjeli smo doći do rješenja koje zadovoljava sve aktere, rekao Martinović

HNK prvi u Federaciji BiH dobio Zakon o GSS-u

Glumac ansambla Narodnog pozorišta Mostar, Goran Lozo, preminuo je sinoć u mostarskoj bolnici.Ovu tužnu vijest potvrdio je direktor Narodnog pozorišta Mostar, Emir Spahić na početku pres-konferenciji povodom Festivala komedije "Mostarska liska".- Danas smo se ovdje trebali okupiti u duhu smijeha, komedije, slavlja života i svega onog što Mostarska liska donosi sa sobom. Međutim, danas je naše Pozorište utihnulo. Sinoć nas je napustio naš kolega, dugogodišnji član ansambla Goran Lozo. Njegova iskričavost, specifičan način humora, ljudska toplota je ostavila neizbrisiv trag na sceni ovog Pozorišta. Zato imamo obavezu da sa tugom, naravno, nastavimo dalje - kazao je Spahić uputivši porodici iskreno saučešće.

Danas je naše Pozorište utihnulo, rekao Spahić

Preminuo mostarski glumac Goran Lozo

Akcija koju od jutros na području Mostara provode pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uz asistenciju policijskih službenika MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona odnosi se na krivično djelo Izazivanje opće opasnosti, potvrđeno je za "Avaz" iz SIPA-e. Pretresi se vrše na sedam lokacija, na širem području Mostara, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Mostar i po naredbi Općinskog suda u Mostaru. Pod istragom je ukupno pet osoba.

Pretresi se vrše pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Mostar i po naredbi Općinskog suda u Mostaru

Detalji akcije SIPA-e u Mostaru: Pretresi na sedam lokacija, pod istragom pet osoba

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uz asistenciju policijskih službenika MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, kako je potvrđeno za portal "Avaza", od jutros na području Mostara sprovode akciju.Pretresi na više lokacija se vrše po naredbi Kantonalnog suda u Mostaru, a zbog krivičnog djela koje se odnosi na nabavku oružja i streljiva.Prema neslužbenim informacijama, pod istragom je više od 10 osoba.

Prema neslužbenim informacijama, pod istragom je više od 10 osoba

Akcija SIPA-e u Mostaru: Pretresi na više lokacija zbog nabavke oružja i streljiva 

Opsežnija pretraga cijelog rejona Plase u potrazi za nestalom 23-godišnjom francuskom državljankom Lolom Matele (Mathelet) planirana je i danas od ranih jutarnjih sati, potvrđeno je iz Saveza GSS u BiH. - U proteklim danima 112 članova gorskih službi spašavanja, članica Saveza GSS u BiH, sudjelovalo je u potrazi za nestalom 23-godišnjom francuskom državljankom Lole Mathelet na širem području Čvrsnice. Uz helikoptersku podršku Federalne uprave policije (FUP) u transportu ljudi na planinske vrhove, pomoć Hrvatske gorske službe spašavanja, MUP-a HNK, struktura civilne zaštite, četiri potražna psa, te pretrage iz zraka upotrebom dronova i preletima snaga EUFOR-a i FUP-a, detaljno je pretraženo 78 kilometara planinskih staza, putova i pregledano preko 30 kilometara kvadratnih površine masiva Čvrsnice - naveli su Saveza GSS u BiH. Pregledane su i sve ključne tačke, objekti, skloništa, izvorišta. - Analiziraju se sve prikupljene informacije, pregledavaju videozapisi sa kamera iz Jablanice i okolnih gradova uz asistenciju MUP-a HNK, telefonski signali u saradnji s operaterima, kao i pregledi lokaliteta upotrebom dronova - dodali su.

Otvorena "Mostarska liska", predstava domaćina nagrađena ovacijama

Kvote značajno povećane, ali su složene procedure problem: Poslodavci u BiH teško dolaze i do stranih radnika

Iz Mostara pozivaju: "Ko će više uraditi dobra?"

Adnan Šljivić se odbio izjasniti o krivici

Pregovori između Vlade HNK i Sindikata zdravstvenih radnika završeni bez uspjeha: Sindikat priprema generalni štrajk

Na vječni počinak ispraćen mostarski glumac Goran Lozo - Futa

Rektorica Huseinbegović s medijima: Univerzitet "Džemal Bijedić" otpočeo brojne infrastrukturne projekte

Aerodrom Mostar juri ka rekordu: Otvorena baza aviokompanije Sky Alps

Klub Bošnjaka u Skupštini HNK: Neprihvatljiva je gradnja na osnovu sumnjive dokumentacije i dozvola

Gradonačelnik Mario Kordić za "Avaz": Meni je svaki dio Mostara podjednako važan

FERK odbio EPBiH: Nisu im dali saglasnost na godišnji i trogodišnji plan investicija, ni na 10-godišnji plan razvoja

HNK prvi u Federaciji BiH dobio Zakon o GSS-u

Preminuo mostarski glumac Goran Lozo

Detalji akcije SIPA-e u Mostaru: Pretresi na sedam lokacija, pod istragom pet osoba

Akcija SIPA-e u Mostaru: Pretresi na više lokacija zbog nabavke oružja i streljiva

Danas planirana opsežnija potraga za francuskom državljankom

Otvorena "Mostarska liska", predstava domaćina nagrađena ovacijama

Kvote značajno povećane, ali su složene procedure problem: Poslodavci u BiH teško dolaze i do stranih radnika

Iz Mostara pozivaju: "Ko će više uraditi dobra?"

Adnan Šljivić se odbio izjasniti o krivici

Pregovori između Vlade HNK i Sindikata zdravstvenih radnika završeni bez uspjeha: Sindikat priprema generalni štrajk

Na vječni počinak ispraćen mostarski glumac Goran Lozo - Futa

Rektorica Huseinbegović s medijima: Univerzitet "Džemal Bijedić" otpočeo brojne infrastrukturne projekte

Aerodrom Mostar juri ka rekordu: Otvorena baza aviokompanije Sky Alps

Klub Bošnjaka u Skupštini HNK: Neprihvatljiva je gradnja na osnovu sumnjive dokumentacije i dozvola

Gradonačelnik Mario Kordić za "Avaz": Meni je svaki dio Mostara podjednako važan

FERK odbio EPBiH: Nisu im dali saglasnost na godišnji i trogodišnji plan investicija, ni na 10-godišnji plan razvoja

HNK prvi u Federaciji BiH dobio Zakon o GSS-u

Preminuo mostarski glumac Goran Lozo

Detalji akcije SIPA-e u Mostaru: Pretresi na sedam lokacija, pod istragom pet osoba

Akcija SIPA-e u Mostaru: Pretresi na više lokacija zbog nabavke oružja i streljiva

Danas planirana opsežnija potraga za francuskom državljankom