<p>Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona će, saznajemo, zatražiti produženje pritvora prema Adnanu Šljiviću (37) osumnjičenom za ubistvo Denisa Sadikovića (35) koje se 27. oktobra dogodilo u Kazneno popravnom zavodu (KPZ) Mostar. Obojica su se, podsjetimo, u tom KPZ-u nalazila na izdržavanju zatvorske kazne.</p><h2>Izdato rješenje</h2><p>Šljiviću je prethodnim sudskim rješenjem, a na prijedlog Kantonalnog tužilaštva u Mostaru, pritvor produžen do 27. januara, i to iz razloga jer naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti krivično djelo za koje je osumnjičen. </p><p>Međutim, istraga u ovom slučaju još nije okončana s obzirom na to da nisu kompletirani, odnosno, čekaju se rezultati brojnih vještačenja koja su naložena. Među njima je i nalaz koji se odnosi na psihijatrijsko vještačenje Šljivića.</p><p>Štaviše, kako nam je potvrđeno, on je odbio da se podvrgne psihijatrijskom vještačenju te je Tužilaštvo HNK prema Šljiviću naložilo psihijatrijsko posmatranje. Kako nam je rečeno, već je izdato rješenje da se uputi u Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac.</p>

<p>Šljivić se, kako se do sada iznosilo, tog 27. oktobra oko 17 sati fizički sukobio sa Sadikovićem. Četiri i po sata kasnije Šljivić je preklopnim nožem dužine oštrice od sedam centimetara izbo Sadikovića u zajedničkom toaletu, koji je u tu prostoriju ušao odmah iza njega.</p><h2>Jedan ubod</h2><p>Nožem ga je ubo u predjelu donje desne strane obraza, nakon čega je Sadiković hitno prevezen u CUM Sveučilišne kliničke bolnice Mostar gdje je nedugo poslije usljed iskrvarenja podlegao. Šljivić je iste noći sproveden u samicu.</p><h2>Saslušani brojni svjedoci</h2><p>U dosadašnjem toku istrage saslušani su brojni svjedoci, a izvještaj koji je sačinjen nakon interne istrage u KPZ-u Mostar dostavljen je, podsjetimo, Tužilaštvu HNK. I dalje nije poznato kako se i u koje vrijeme Šljivić domogao noža kojim je ubio Sadikovića. Kako se iznosilo iz Tužilaštva HNK, i osumnjičeni i oštećeni su višestruki povratnici u vršenju krivičnih djela.</p>

Adnan Šljivić je preklopnim nožem dužine oštrice od sedam centimetara izbo Denisa Sadikovića u zajedničkom toaletu

Šljivić i Sadiković: Obojica se nalazila u zatvoru

Nepuna tri mjeseca od ubistva Denisa Sadikovića u KPZ-u Mostar:  Šljivić ide na psihijatrijsko posmatranje na Sokocu

<p>Iz JP „Autoceste FBiH“ kažu da je proteklom periodu značajno intenzivirana izgradnja autoceste na Koridoru 5C u Federaciji BiH te da su osigurali kontinuitet u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata. Uz nastavak realizacije započetih projekata koji su u različitim fazama izgradnje, posebna pažnja je, iznose, posvećena i pokretanju novih projekata i važnih investicija.</p><p>- Trenutno na Koridoru 5C imamo sedam gradilišta na kojima se izvode radovi u ukupnoj dužini od 55 kilometara, a koji uključuju dionice: Putnikovo Brdo – Medakovo, Medakovo - Ozimice, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca, te tunel Kvanj – Buna – navode za „Dnevni avaz“ iz JP „Autoceste FBiH“.</p><h2>Građevinski radovi </h2><p>Podsjećaju da je za ovu posljednju dionicu južno do Mostara ugovor potpisan u oktobru prošle godine.</p><p>- Trenutno izvođač provodi šestomjesečnu fazu projektovanja, nakon čega će početi sa građevinskim radovima. Dionica je duga 5,10 kilometara, a najznačajniji radovi će uključivati probijanje tunela Kvanj dugog 2720 metara. Izvođač radova je konzorcij „China Road and Bridge Corporation“, „Azvirt LLC“ i „Hering“ d.d. Široki Brijeg. Rok za završetak je 30 mjeseci – kažu iz ove kompanije.</p><p>U ovoj godini planiran je početak gradnje nekoliko važnih dionica, a pripremni radovi i procedure odabira izvođača su u završnoj fazi.</p><p>Među ključnim projektima, južno od Mostara, na dionici Mostar jug – tunel Kvanj, sve je spremno za početak izgradnje.</p><p>- Dužina ove dionice iznosi 9,2 kilometra, a JP „Autoceste FBiH“ nedavno je dobio saglasnost Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za evaluacijski izvještaji. Očekuje se da će uskoro biti potpisan ugovor za izgradnju ove dionice, nakon što se završe svi proceduralni koraci. Tenderi za najkompleksnije dionice kao što su tunel Prenj i Mostar sjever – Mostar jug u završnoj su fazi, a definirani rokovi za odabir izvođača i dodjelu ugovora su prvi i drugi kvartal ove godine – naglašavaju iz „Autocesta FBiH“.</p><p>U ovoj godini će, dodaju, biti otvoreno gradilište i za posljednju dionicu na sjeveru, Ozimice – Poprikuše.</p><h2>Najvažniji projekt </h2><p>- Ova dionica je duga 12,8 kilometara. Tenderske procedure za izvođača i nadzor su pri kraju, a potpisivanje ugovora predviđeno je za mart 2025. godine. Također, u ovoj godini završavamo i puštamo u promet blizu 26 novih kilometara. Konkretno, na sjeveru završavamo i puštamo u promet Putnikovo Brdo – Medakovo u dužini od 8,5 kilometara kod Tešnja i dio autoceste od Stare stanice do Golubinje u dužini od 10 kilometara kod Zenice, a na jugu Buna – Počitelj koja je duga 7,2 kilometara. Najznačajniji projekat koji se završava je tunel Golubinja, koji se nalazi se između Zenice i Žepča i dug je 3,6 kilometara – iznose iz „Autocesta FBiH“.</p><p>Plan je, kažu, da do kraja 2026. bude završena autocesta od Sarajeva, odnosno Bradine do krajnje tačke na Savi. Na tom dijelu u izgradnji je 50 kilometara autoceste i za sada su svi rokovi usklađeni za kompletiranje i ovog prometnog pravca.</p><h2>Brze ceste</h2><p>U različitim fazama pripreme za početak gradnje su četiri ključne brze ceste: Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH, Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH, Prača – Goražde i Lašva – Travnik – Jajce. Također, prioritetni cestovni projekti su i Jadransko-jonska autocesta u dijelu Federacije BiH i autocesta Orašje – Tuzla, koji su izvan Koridora 5C.</p><p>Trenutno su u fazi izgradnje dvije brze ceste Prača – Goražde (tunel Hranjen) i Lot 5, Lašva – Nević Polje na brzoj cesti Lašva – Travnik – Jajce. Na ovoj posljednjoj radovi su ušli u završnu fazu.</p>

Tenderi za najkompleksnije dionice kao što su tunel Prenj i Mostar sjever – Mostar jug u završnoj su fazi

 Iz JP "Autoceste FBiH" za "Avaz": U ovoj godini u prometu novih 26 kilometara!

<p>Penzioneri u Federaciji BiH nisu pretjerano profitirali u prošloj godini. Primanja su im po osnovu redovnog usklađivanja uvećana za svega 6,55 posto.</p><p>Zbog nepovoljnih parametara po kojima se vrši usklađivanje na osnovu stope porasta potrošačkih cijena i procenta porasta BDP-a, vanrednog nije bilo, pa su većini njih skromna i mizerna primanja ostala zakovana.</p><p>U 2025. godinu su zakoračili s nadom da će se dogoditi svojevrsna penziona reforma. Zapravo, jedan od njihovih prioritetnih zahtjeva još onda kada su prolongirali zakazane proteste odnosio se na izmjene Zakona o PIO i to baš u dijelu koji se odnosi na usklađivanje.</p><p>Zatražili su izmjenu ključnih članova i, zapravo, novu formulu prema kojoj bi umjesto „mrskog“ BDP-a jedan od parametara bio indeks rasta plaća, a drugi troškovi života. I Federalna vlada je im je odlučila udovoljiti, pa je formirala radnu grupu, koja, izgleda, još nije „skrojila“ konačan prijedlog.</p><p>Sve je na čekanju, a penzionerima se žuri. Jer, ako ne dođe do izmjena Zakona o PIO, penzije će se redovno uskladiti „po starom“ 15. aprila. U tom slučaju primanja bi im, izračunali su stručnjaci, bila viša za jedva dva posto.</p><p>Zbog nepovoljnih parametara ni od vanrednog usklađivanja ne bi bilo ništa. Iako je do tražene mini reforme dug put i uz ekonomske faktore je potrebna politička volja, krajnje je vrijeme da se vladajući uozbilje i iznađu rješenje za populaciju kojoj su maslac, sir i meso već odavno postali luksuz i od kojih se većina s nostalgijom prisjeća dana kada im cijene svega i svačega nisu izazivale tolike šokove.</p><p>Za sada se penzioneri pretjerano ne oglašavaju. Strpljivo čekaju, ali do kada, pitanje je. Proteste su samo prolongirali.</p>

Ako ne dođe do izmjena Zakona o PIO, penzije će se redovno uskladiti „po  starom“ i to za dva posto

Muke po penzijama

<p>Saša Marić, ombudsmen za zaštitu potrošača BiH, izjavio je u razgovoru za „Dnevni avaz“ kako je potpuno netačno to da su poskupljenja hrane, ali i drugih roba u BiH rezultat povećanja cijena na globalnom tržištu. Institucija ombudsmena je uradila temeljitu analizu, kaže, na osnovu koje se došlo do jednostavnih podataka o tome da se cijene hrane kakve su kod nas ne repliciraju na svjetskim berzama.</p><h2>Bez pokrića </h2><p>- U zaključku smo konstatirali da cijene mesa, mlijeka i njihovih prerađevina, žitarica, ulja i šećera jesu više na globalnoj razini, između 20 i 30 posto nego prije 10 godina, ali je realnost kod nas da se radi o povećanjima od 100, 200, pa i više posto, a što je, zapravo, uzrokovano neopravdanim divljanjem trgovačkih marži, bez pokrića u rastu globalnih cijena. Jer, veliki trgovci koji su kupovali na svjetskoj burzi prodaju svoju robu za 10 posto više, drugi koji kupuju za regiju Balkana isto tako, treći za BiH dodaju još 10 posto marže i onda posljednja dva ili tri u cijelom lancu, također, svoje marže, što je lančano proizvelo ogromne razlike u cijeni - objašnjava nam Marić.</p><p>U analizi su se dotakli cijena uglja koje su u poređenju sa 2022. i 2023. godinom zabilježile pad od, čak, 200 posto, dok su cijene nafte i naftnih prerađevina danas u zlatnoj sredini kada se posmatra period od 2012. do 2020. godine i koje su, zapravo, minimalno 10 posto niže nego u posljednje dvije godine.</p><p>- Nama je potreban, uvjetno rečeno, bojkot od potrošača. U različitim trgovačkim lancima litar ulja ili kilogram margarina ili tabla jaja imaju dosta različite cijene. Pa, onda skuplje treba kažnjavati i ne trošiti svoje pare kod njih, ali to je do svijesti potrošača. Jer, da to primijene, onda bi i trgovci vodili računa mogu li baš takve marže staviti, a dok god vide da im to prolazi, tako će se i ponašati - ističe Marić.</p><h2>Sekundarne stvari </h2><p>Ipak, ukazuje da su u vezi s cijenama sve to sekundarne stvari, jer su primarne to što se nedovoljno ulaže u razvoj domaćih kapaciteta već 30 godina. Svi naši poticaji, kaže, bez obzira na to jesu li pravilno formirani ili nisu, volumenski, količinski u novcu, prema njegovom mišljenju, nisu dovoljni u razvoju domaće proizvodnje.</p><p>- Postoje statistički podaci da mi hektolitre i hektolitre vode za piće uvozimo. A u BiH imamo toliko prirodnih zdravih izvora vode da bismo mi mogli izvoziti tri puta više. Ali to je, zapravo, taj odnos što mi u vlastite proizvodne kapacitete hrane, pa i tekstila, drvne industrije i ostalog ne ulažemo dovoljno. Nemamo, očito, pravilne načine stimulacije zapošljavanja ljudi i pomoći gospodarstvenicima, kako bi mogli zadovoljiti i domaće potrebe i dodatno izvoziti. I onda kada ovisimo o svjetskim burzama, lako je naći opravdanje zašto nam cijene rastu, jer samo se pozovemo na globalne trendove - „pa pije ili ne pije vode“ - zaključuje Marić.</p><h2>Rekordan broj žalbi</h2><p>Institucija je lani zaprilima rekordnih 1.400 žalbi. Potrošači su se, kako kaže, u 2024. godini, slično kao i do sada, žalili na robu široke potrošnje kao što su tehnički uređaji, odjeća i obuća te reklamacije, ali i na isporuku komunalnih usluga, pogotovo grijanja, odvoza smeća i vodoopskrbu, cijene hrane, online kupovinu...</p>

Nama je potreban, uvjetno rečeno, bojkot od potrošača

Ombudsmen Saša Mirić za "Avaz": Zbog divljanja trgovačkih marži došlo je do rasta cijena

<p>Bosna i Hercegovina je i dalje zemlja porijekla, tranzita i krajnje destinacije za žrtve trgovine ljudima.</p><p>- Žrtve su podjednako i žene i muškarci, a ono što je, nažalost, trend od 2022. godine u BiH jeste da su u više od 50 posto slučajeva na godišnjem nivou žrtve djeca i maloljetnici - kazala je Stanislava Tanić, šefica Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu sigurnosti BiH.</p><h2>Dominiraju djeca </h2><p>Premda statistički podaci za prethodnu godinu nisu objedinjeni, Tanić je istaknula da, prema preliminarnim procjenama, kada je riječ o žrtvama trgovine ljudima, i dalje dominiraju djeca.</p><p>- Međutim, u odnosu na prethodne godine imamo novi trend povećanje stranaca kao žrtava trgovine ljudima. Do sada su prednjačili domaći državljani i oni su činili 90 posto žrtava na ukupnom godišnjem nivou, ali od prošle godine se ta slika promijenila - naglasila je Tanić.</p><p>U 2023. godini bilo je identificirano 37 potencijalih žrtava trgovine ljudima i samo pet stranaca.</p><p>- Kada su u pitanju oblici eksploatisanja, dominiraju prinudno prosjačenje, radna i seksualna eksploatacija, ali i, nažalost, ugovoreni brakovi kojima su podložni i dječaci i djevojčice - kazala je Tanić.</p><p>U prošlom izvještaju Ministarstva vanjskih poslova SAD o trgovini ljudima, BiH je svrstana u nivo 2 „jer se vlasti BiH ne pridržavaju u potpunosti minimalnih standarda za eliminiranje trgovine ljudima, ali ulažu značajna nastojanja u tom pravcu“.</p><h2>Direktna zaštita </h2><p>Vlada SAD kroz USAID-ov Program podrške zaštiti ljudskih prava USAID Inspire podržava projekt „Unapređenje institucionalnog odgovora na trgovinu ljudima“ koji Udruženje „Novi put“ provodi u Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu.</p><p>- Kako bi doprinijeli institucionalnoj i direktnoj zaštiti trgovine ljudima, do sada smo uložili dva miliona američkih dolara. Kroz višemjesečnu kampanju na terenu, vidimo da su potencijalne žrtve zaštićene, imaju šire sistemsko rješenje, ali i da se i svijest u javnosti podiže - izjavila je Dunja Jalimam u ime USAID-a INSPIRE.</p><h2>18-mjesečni projekt</h2><p>Abida Pehlić, predsjednica Udruženja „Novi put“, navela je da su tokom 18-mjesečnog projekta, koji završava krajem januara, paralelno radili i aktivno sarađivali s predstavnicima svih institucija, ali i NVO-a, upravo s ciljem unapređenja institucionalnog odgovora.</p>

Među oblicima eksploatisanja dominiraju prinudno prosjačenje, radna i seksualna eksploatacija

Žrtve trgovine ljudima: Razvijati svijest

U BiH lani zabilježen porast trgovine ljudima čije su žrtve djeca

<p>Ovaj novi krug sankcija je možda najozbiljniji do sada. Jer, do sada se ciljalo isključivo na novac i tokove novca, ekonomiju i razne kompanije, a ovaj put se, čini mi se, malo dublje zasjeklo u političko tijelo entiteta Republike Srpske, a samim tim, zbog veza sa Beogradom, čak i Srbije. Rekao bih da su da su ove sankcije i sankcije ideji „srpskog sveta“, ne samo SNSD-u i Dodiku.</p><p>Kaže to za portal „Avaza“ novinar i analitičar, Faruk Kajtaz,  komentirajući nove sankcije koje je Ministarstvo finansija SAD-a objavilo za funkcionere iz entiteta Republika Srpska.</p><p>Podsjetimo, na listi sankcionisanih osoba su: Radmila Bojanić, Pavle Čorović, Siniša Dodik, Danijel Dragičević, Goran FIlipović, Marko Grujančić, Siniša Karan, Rajko Kuzmanović, Dijana Milanković, Dalibor Panić, Goran Raković, Nemanja Reljin, Džerard Selman. </p><p>Oni su se našli na listi američkih sankcija zbog „antidejtonskog ponašanja, korupcije ili za druge radnje koje destabilizuju ili ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine“.</p><p>- To je jedan veliki Dodikov poraz, pogotovo, nakon onog njegovog čina kada je stavljao na glavu kačket MAGA nakon Trampove pobjede. On jednostavno ili ne razumije ili ne želi da razumije kako funkcionira još uvijek najveća svjetska sila i kako ona određuje svoje prioritete i da se sankcije ne gase i ne pale tek tako. Ovo je zapravo poruka i Dodiku i njegovom najužem političkom i ekonomskom krugu, ali i Beogradu i Moskvi da  Amerikanci, zapravo, ne misle ozbiljno što se tiče Dodika, čak  i ukoliko sutra dođe do nekakvog dogovora ili uslovno rečeno pomirenja između Ambasade SAD-a u Sarajevu i vlasti u Banjoj Luci. Dodik nije taj čovjek kojeg bi Amerikanci izabrali da sa njim ponovo razgovaraju - kaže nam Kajtaz.</p><p>Jer, kada Stejt Department nekoga prekriži, kako navodi, on jednostavno postaje predmet samo novih sankcija, nikako neko s kim bi oni ponovo pregovarali.</p><p>- Prema tome i za Dodika i za entitet Republiku Srpsku i Srbe u BiH, a na kraju krajeva i za Srbiju, najbolje  i najrelevenatnije bi bilo da Dodik podnese ostavku i da na taj način prekine ovaj, čini se, beskonačni krug  američkih sankcija, koje su ciljane i koje su, zapravo, u nekom smislu diplomatska torpeda koja su jako dobro izbalansirana i jako dobro gađaju svoje ciljeve - govori nam on.</p><p>Osim toga, kaže, ovo trebamo gledati  u puno širem kontekstu, jugoistoka Evrope i cijele regije, jer se ovo sve skupa događa pred inauguraciju Trampa i kada se Srbiji prijeti sankcijama. </p><p>- Dakle Vučić ima 45 dana da se riješi ruskog kapitala u najvećoj naftnoj kompaniji koja, također, ima svoje pogone u BiH. I ove sankcije i one kojima se zapravo prijeti Vučiču  doživljavam  kao otvorenu diplomatsku poruku da Amerikanci  nikako nemaju nikakvog razumijevanja za bilo kakvu ideju srpskog sveta i za neku trgovinu koja bi  uključivala bilo kakvo rasparčavanje Bosne i Hercegovine - smatra Kajtaz.</p>

U nekom smislu to su diplomatska torpeda koja su jako dobro izbalansirana

Faruk Kajtaz za "Avaz": Dodik ne razumije da se sankcije ne gase i ne pale tek tako

<p>Od tragične smrti jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih i jugoslavenskih političara Džemala Bijedića 18. januara navršeno je 48 godina.&nbsp;</p><p>Povodom te godišnjice u Mostaru je planirano javno predavanje na temu privrednog razvoja tog grada 60-tih i 70-tih godina, ali i o Bijedićevom političkom djelovanju prije 1945. godine.</p><h2>Afirmacija muslimana</h2><p>Obilježavanje te godišnjice organizira Muzej Hercegovine Mostar čije je sjedište, upravo, u rodnoj kući Bijedića i u kojoj je stalna izložbena postavka pod nazivom „Život i djelo Džemala Bijedića“.</p><p>Prof. dr. Husnija Kamberović, autor dviju knjiga o političkoj biografiji Bijedića, kaže da je jako važno to što Muzej svake godine obilježava godišnjicu tragične smrti velikog političara, kao i da se sjećanje na Bijedića manje-više svodi na Mostar i Hercegovinu.</p>

<p>Međutim, kako naglašava, Džemal Bijedić je puno više od Mostara i Hercegovine.</p><p>- Vjerujem da danas kada pričate sa starijim ljudima iz zapadne Hercegovine mnogi od njih imaju sjećanja na Bijedića. Jer je on čovjek koji je otvarao zapadnu Hercegovinu i jako puno je radio na ukidanju hipoteke ustaštva sa Hrvata tog područja, ali i doprinio privrednom razvoju zapadne Hercegovine upravo poslije 1956. godine. Međutim, Bijedić je jako važan za Bosnu. Njegova pozicija kao predsjednika Skupštine ukazuje da je bio jedan od najvećih funkcionera u BiH. U vrijeme kada je on obnašao dužnost predsjednika Skupštine, mi nismo imali nijednu drugu značajniju veću funkciju u tadašnjoj Republici – govori prof. Kamberović za „Avaz“.</p><p>Navodi i da je Bijedić jako puno doprinio afirmaciji BiH i na kulturnom, političkom i ekonomskom planu. Njegovo zalaganje za afirmaciju muslimana kao nacije, kaže, bilo je nemjerljivo.</p><p>- Međutim, Džemal Bijedić je bio jedan od vrlo uspješnih jugoslavenskih premijera. Bio je praktičar, a mnogi će navoditi kako je u vrijeme njegove vlade jugoslavenski dinar bio na pragu konvertibilnosti. To je nešto nismo stigli nikad, možda tek 89. i 90. godine u vrijeme Ante Markovića – ističe prof. Kamberović.</p>

<p>Podvlači i da je Bijedić jedini premijer koji je imao važnu ulogu u vanjskoj politici u vrijeme kada je, kako kaže, sve što se ticalo vanjske politike bilo rezervirano za Josipa Broza Tita.</p><h2>Snaga i uloga</h2><p>- Džemal je bio kao čovjek koji je dobrim dijelom kreirao vanjsku politiku, što nije bilo uobičajeno u to vrijeme. Ali, to govori o njegovom autoritetu, snazi i ulozi, zapravo, koja je proizilazila i iz toga što je bio u vrlo dobrim odnosima s Titom kao nespornim liderom Jugoslavije u to vrijeme – kaže prof. Kamberović.</p><h2>Avionska nesreća</h2><p>Bijedić i njegova supruga Razija poginuli su u avionskoj nesreći s još šest članova posade, 18. januara 1977. godine na brdu Inač iznad Kreševa.</p><p>Pogibija Bijedića, tadašnjeg predsjednika Saveznog izvršnog vijeća (SIV) bivše države i miljenika naroda, potresla je gotovo cijeli svijet.</p>

Jako puno je doprinio afirmaciji BiH i na kulturnom, političkom i ekonom skom planu, kaže Kamberović. Puno je više od Mostara i Hercegovine

Godišnjica tragične smrti istaknutog političara: Džemal Bijedić bio je jedini premijer koji je kreirao i vanjsku politiku

<p>Kadrovska devastacija u policijskim agencijama gorući je problem. Na to su upozorili iz Centra za sigurnosne studije (CSS) BiH, naglasivši da je stanje ozbiljno i da će se dodatno usložnjavati.&nbsp;</p><p>Usto, što Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), kao i Federalnoj upravi policije (FUP) nedostaje ogroman broj policijskih službenika, situacija je alarmantna i u pojedinim kantonalnom MUP-ovima.</p><h2>Radni odnos</h2><p>Samo u najmnogoljudnijem kantonu, Tuzlanskom, nedostaje 440 policijskih službenika. Međutim, situacija nije bajna kada je riječ o MUP-ovima Unsko-sanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, čiji je geografski položaj specifičan i izazovan i koji graniče s Evropskom unijom.</p><p>I dok je za MUP HNK ova godina na svojevrstan način prijelomna, budući da se očekuje prava smjena generacija, kada će za 250 policijskih službenika prestati radni odnos, dotle će u MUP-u USK u narednoj godini uslijediti masovni odlazak policijskog kadra u penziju.</p><p>Da stvar bude gora, za sve njih je dekapacitiranost Policijske akademije na Vracama u Sarajevu ogroman problem.</p><h2>Nova sistematizacija</h2><p>Adnan Habibija, ministar MUP-a USK, navodi da je trenutnom sistematizacijom radnih mjesta predviđeno 916 policijskih službenika, a popunjeno je 780 mjesta. Međutim, kaže da su novom sistematizacijom proširili broj radnih mjesta za 165 izvršilaca.</p>

<p>- To što smo na granici s Evropskom unijom može biti atraktivno za razne vidove kriminala i kriminalce i naravno da manjak policijskih službenika otežava cjelokupno stanje.&nbsp;</p><p>Ali s onim što trenutno imamo uspijevamo se nositi sa svim sigurnosnim izazovima koji se stavljaju ispred nas - govori Habibija za "Dnevni avaz".</p><p>Vlada FBiH mora imati sluha za rješenje problema dekapacitiranosti Policijske akademije u Sarajevu.</p>

U HNK prava smjena generacija u ovoj godini, a u USK 2026. slijedi masovan odlazak policajaca u penziju

S polaganja zakletve u Mostaru: Lani primljeno 130 policajaca

Problem nedostatka policijskih službenika: Kadrovska devastacija policije i na sjeveru i na jugu zemlje

<p class="">Marija Buhač na čelu je Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona nešto više od godinu. Upravo je protekla godina u ovom dijelu BiH bila prilično izazovna i obilježena brojnim događajima.&nbsp;</p><p class="">Premijerka HNK u intervjuu za naš list se osvrće na neke od njih, od kataklizme u Jablanici i u Konjicu do štrajka prosvjetnih radnika, ali govori i o odnosima u radu Kantonalne vlade u kojoj su kadrovi triju stranaka, HDZ-a BiH, SDA i SDP-a.</p><h2>Odgovorili zadaći </h2><p><b>Možete li, u najkraćem, rezimirati proteklu godinu? Koliko ste zadovoljni radom Vlade HNK na čijem ste čelu?</b></p><p>- Godinu iza nas obilježili su brojni izazovi, tako da je teško u nekoliko rečenica napraviti rezime svih tih događanja. Ako govorimo isključivo o radu Vlade, mislim da smo odgovorili zadaći, ali uvijek ističem kako će konačan sud o našemu radu dati žitelji ove županije.</p><p><b>Nažalost, u dijelu HNK, u Konjicu i u Jablanici, dogodile su se smrtonosne poplave. Tragično su izgubljena 24 života, brojne porodice su razorene, katastrofa je ostavila pustoš, materijalna šteta je ogromna... Jasno je da Vlada HNK nije u mogućnosti podnijeti teret saniranja posljedica te kataklizme, ali da li se moglo više učiniti? Imate li kontakte s višim razinama vlasti u vezi s obnovom tih područja?</b></p><p>- Spomenuvši izazove u protekloj godini, mislila sam i na strašnu tragediju koja je pogodila Jablanicu i Konjic kada su 24 naša sugrađanina izgubila život, a brojni ostali bez domova, uz iznimnu materijalnu štetu i na privatnoj i na javnoj imovini. Kao Vlada, i u toj smo izvanrednoj situaciji učinili maksimum kako bismo život na tomu prostoru koliko-toliko vratili u normalne okvire. Prvih je dana fokus bio na spašavanju i potrazi za nestalima, a potom na pružanje materijalne potpore i žurnom saniranju posljedica, za što smo dosad izdvojili više od 6,5 milijuna KM. Teret ove kataklizme daleko nadilazi naše mogućnosti i naravno da komuniciramo i s drugim razinama vlasti, zajednički tražeći najbolja rješenja za pomoć i obnovu nastradalih područja. I ovom prigodom zahvaljujem prijateljima iz okruženja koji su nam među prvima nesebično priskočili u pomoć.</p><h2>Sudska odluka </h2><p><b>Štrajk prosvjetnih radnika je, umjesto dijalogom i postizanjem rješenja, prekinut sudskom odlukom. Ipak, problemi i nezadovoljstvo radnika u prosvjeti nisu prestali. Gdje vidite rješenje te situacije?</b></p><p>- Duboko sam razočarana time što štrajk prosvjetnih djelatnika nije okončan dijalogom socijalnih partnera nego o njegovoj zakonitosti mora odlučivati sud. No, bez obzira na konačnu sudsku odluku, jedino dugoročno i održivo rješenje jest postizanje dogovora, a naša spremnost za razgovore nikada nije bila upitna.</p><h2>Više vremena </h2><p><b>Na poziciji ste na kojoj mnogo toga zavisi od politike. Kako funkcionira Vlada u kojoj su HDZ BiH, SDA i SDP?</b></p><p>- Našu suradnju mogu ocijeniti vrlo korektnom. Razumljivo je da neka pitanja traže više vremena, energije i dijaloga, ali na kraju sve odluke donosimo usuglašeno, što pokazuje i činjenica da Vlada nije imala zastoja u radu. Očekujem da ćemo na tim temeljima uspješno broditi i kroz ostatak mandata.</p>

S drugim razinama vlasti tražimo najbolja rješenja za obnovu nastradalih područja

Marija Buhač, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona: Teret kataklizme u Jablanici nadilazi naše mogućnosti

<p>U Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona, Područnom uredu Konjic, formirali su predmet protiv direktora JKP „Standard“ d.o.o. Konjic, a nakon krivične prijave koju su protiv njega podnijele uposlenice ove firme, potvrđeno je za „Dnevni avaz“.</p><p>- Mogu potvrditi da je predmet formiran u prošloj godini. I, taj predmet je, dakle, u radu - kratko nam je kazala Ana Rajič, portparolka Tužilaštva HNK.</p><p>Podsjetimo, uposlenice „Standarda“, Elma Fejzagić i Džana Krivić su ljetos podnijele krivičnu prijavu zbog mobinga protiv direktora te kompanije Samira Memića. U ispovijesti za „Dnevni avaz“ njih dvije su tada utvrdile da su od Memića doživjele najgori mogući oblik mobinga i diskriminacije.</p><p>Fejzagić, kojoj je zbog svega što je pretrpjela na svom radnom mjestu, narušeno i zdravlje, protiv Memića je podnijela i tužbu koja je, pravosnažno, po svim tačkama okončana u njenu korist.</p><p>Ona je, inače, u toj kompaniji bila na poziciji rukovoditeljice Službe općih i pravnih poslova, a u presudi je navedeno da joj je Memić narušio pravo na jednako postupanje, diskriminirajući je u odnosu na druge zaposlenike, kontinuirano povređivao njeno dostojanstvo, profesionalni i osobni integritet, ponižavanjem i zastrašivanjem stvarao neprijateljsko okruženje, što je narušavalo njeno zdravlje, između ostalog, zabranom ulaska u direktorov ured bez prethodne najave, što se primjenjivalo samo na nju.</p><p>Također, to je činio zabranom prisustva redovnim sastancima rukovoditelja službi, podnošenjem neosnovanih i nezakonitih pismenih upozorenja protiv nje, zasnovanih na neistinama, prijetnjama o otkazu, ignoriranjem njene molbe da joj se odobri korištenje godišnjeg odmora te brojnim drugim radnjama.</p><p>Krivić je, pak, postala meta Memića nakon što je bila glavni svjedok u tom sudskom slučaju. S druge strane, Memić je u svom oglašavanju naveo da sve ono što su njih dvije iznijele nije utemeljeno na dokazima i na istini te da presuda koja je donesena nije pravomoćna. Također, navodio je da je on od Fejzagić i Krivić doživio mobing.</p>

Predmet je formiran u prošloj godini i u radu je, kazala je Rajič

Nakon krivične prijave uposlenica JKP "Standard": Mobing u Konjicu pod lupom Tužilaštva HNK

<p>Na policama domaćih trgovina, kao i na pijacama, sve je više proizvoda, uglavnom voća i povrća, koji se prodaju kao ekološki uzgojena hrana. Prodaja proizvoda pod oznakom „eko“ ili kao organski već godinama je raširena i putem društvenih mreža.</p><p>Međutim, ekološki proizvod mora sadržavati 95 posto ekoloških sastojaka i, zapravo, proizvođač se mora pridržavati svih principa i zahtjeva koje postavljaju kontrolori, a certifikate izdaju ovlaštene kuće u skladu s međunarodnim standardima. Da kupci nerijetko nasjedaju, a inspekcija gotovo nikako ne kontrolira i one ekoproizvode koji imaju deklaracije i certifikate potvrđuje nam prof. dr. Ahmed Džubur s Agromediteranskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.</p><h2>Ogromna količina </h2><p>Kako kaže, zaštita potrošača hrane, proizvodnje i prodaje ekološki uzgojene ili organske hrane, u BiH je na najnižoj mogućoj razini.</p><p>- Mnogo toga se prodaje pod određenim oznakama, a, naprimjer, ogromna količina meda je patvorena i ne odgovara uopšte stanju na deklaraciji. Nadalje, po supermarketima, tržnicama, pijacama, običnim prodavnicima imate sirovo voće i povrće i prerađevine koje se prodaju pod ekološko, a koje bi, kada bi se uradile ogromne analize, pokazalo i da je kancerogeno, odnosno pogubno za zdravlje ljudi. Nažalost, BiH, oba entiteta, nemaju mehanizme efikasne kontrole i sankcije nad onima koji proizvode takvu hranu - kaže Džubur za „Dnevni avaz“.</p><p>Ukazuje na to kako neki proizvod, da bi bio ekološki i organski i tome slično, mora imati oznaku i certifikat, a čak se, navodi, i to patvori, što nije rijetkost ni u Evropskoj uniji, gdje je Evropska komisija dokazala da je 53 posto proizvoda s oznakom „eko“, zapravo, lažno.</p><p>Uzgoj hrane na prirodan i ekološki način je izuzetno zahtjevan i skup, kako nam kaže Marijan Brajković, predsjednik Poljoprivredne zadruge „Matica“ u Višićima kod Čapljine. Njihovi poljoprivredni proizvođači, kako nam priča Brajković, u svojoj proizvodnji su se bazirali na tzv. IPM pristup, što znači da maksimalno koriste biološka sredstva. </p><h2>Skupa proizvodnja</h2><p>I takav način proizvodnje, kao i zaštite tamo gdje je to moguće, visoko je iznad konvencionalne proizvodnje.</p><p>- Ipak, to se i dalje ne može nazvati organskom proizvodnjom, ako se poštuju sva pravila, premda je kvalitet tih proizvoda dosta iznad onih koji se zovu organskim ili eko. To je kod nas na niskim granama. S jedne strane je to izuzetno skupa proizvodnja i samim tim i finalni proizvod bi trebao imati daleko višu cijenu, a jasno je kakva je platežna moć naših građana, tako da je teško nama ulaziti u te priče – objašnjava Brajković za „Avaz“.</p><h2>Lažne oznake</h2><p>I on navodi kako se na našem tržištu prodaju proizvodi pod markicom „eko“ koji nemaju ni žig ni deklaraciju.</p><p>- Naprimjer, naša proizvodnja rajčice se radi na podlozi od divlje rajčice koja je izuzetno otporna na sve bolesti i ne tretira se doslovno ničim. Nametnike određene rješavamo 100 posto biološkim pristupom i možemo garantirati da će proći sva testiranja, ali je, dakle, ne prodajemo pod organsko. Dok, s druge strane, imate rajčicu koju građani kupuju kao ekološki uzgojenu, a koja, ustvari, ima lažnu oznaku - govori nam Brajković.</p>

 Kada bi se uradile analize, pokazalo bi se da su pogubni po zdravlje ljudi, kaže Džubur

Zloupotrebe u poljoprivrednoj proizvodnji nisu rijetke: Na tržištu BiH većina ekoproizvoda je lažnjak

<p>Dok je kupovina nekretnine za brojne građane ogromni korak, dotle u cijelom procesu ogromne probleme i glavobolje može donijeti nesređena dokumentacija. „Čisti papiri“ ključni su za budućnost, a sređena dokumentacija odnosi se na čisto vlasništvo, kao i zakonitost postojeće nekretnine, ali i usklađenost u dokumentaciji i na terenu.</p><p>U Federaciji BiH, stanje na terenu o tom pitanju nije idealno, s obzirom na to da se već deceniju provodi projekt usklađivanja zemljišnih knjiga (ZK) i katastra s ciljem uspostavljanja savremene zemljišne administracije i, uopće, harmonizacije.</p><h2>Kraće opcije </h2><p>Iako banke „ne bježe“ od odobravanja kredita za nekretnine kada dokumentacija u ZK-u i katastru nije usklađena, ipak, korisnicima se u takvim slučajevima nude nepovoljnije i kraće finansijske opcije.</p><p>Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kaže da za banku predstavljaju suštinski rizik slučajevi u kojima nisu usklađeni svi podaci, pogotovo u dijelovima gdje ne postoji ZK izvadak.</p><p>- Međutim, praksa odobravanja kredita zavisi od banke do banke. Neke banke imaju nešto drugačiju praksu, gdje u određenim slučajavima, kada nisu usaglašeni svi podaci u evidencijama, to obično ovisi o poznavanju cjelokupne situacije u vezi s određenom nekretninom ili određenim područjem na kojem se nekretnina nalazi. I, naravno, banka kroz procjenu svih rizika, uključujući i pravni rizik, u konačnici donosi odluku da li je takav rizik prihvatljiv ili ne. Ne postoji suštinski definisana praksa koja bi ovo tretirala. Banke mogu u pojedinačnim slučajevima praviti određene iznimke kada rizik ocijene prihvatljivim - pojašnjava Ražanica za „Dnevni avaz“.</p>

<p>Ako je, kaže on, određeni plasman odobren uz kolateral koji nema „uredne papire“, takva izloženost se smatra bjanko izloženošću.</p><p>- I takva izloženost mora poštovati ograničenje u smislu iznosa i roka, tako da se krediti koji banke odobre uz kolateral koji nema urednu dokumentaciju smatraju plasmanima koji suštinski nisu obezbijeđeni, pa se primjenjuju ograničenja - govori Ražanica.</p><h2>Impresivni rezultati</h2><p>Željko Obradović, direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, iznosi da je do sada u okviru projekta usklađivanja vlasničkih podataka 1,7 miliona vlasnika i suvlasnika riješilo pitanje vlasništva nad svojom nekretninom o trošku projekta, što je gotovo 62 posto. To su, naglašava, impresivni rezultati, a na proljeće ove godine trebao bi uslijediti nastavak projekta koji je započet u 59 općina od njih 79 u FBiH i 30 sudova.</p>

<p>- To je, zbilja, efektivan projekt, a zahtjevi i potrebe s terena su iznimno velike. Radi se, zapravo, o dva odvojena procesa, gdje na jednoj strani imamo katastar, a na drugoj strani zemljišne knjige koje su u nadležnosti sudova i gdje je dolazilo do mimoilaženja u podacima. Kroz ovu harmonizaciju pokušavamo usaglasiti te podatke - govori Obradović za „Dnevni avaz“.</p><h2>Softverske aplikacije</h2><p>Obradović kaže da se paralelno radi, a u nekim dijelovima je završena dorada softverskih aplikacija s ciljem automatskog preuzimanja podataka iz dvije baze, odnosno katastra i ZK-a.</p><p>- Na taj način sprečavamo dalju disharmonizaciju tih podataka, a vjerujemo da ćemo tu priču u ovoj godini završiti u svih 79 ureda i u sudovima - kaže nam on.</p>

Banke mogu u pojedinačnim slučajevima praviti određene iznimke kada rizik ocijene prihvatljivim, kaže Ražanica

Dok projekt usklađenosti zemljišnih knjiga i katastra i dalje traje: Bez "čistih papira" nema ni povoljnog stambenog kredita

<p>Policijski službenici Odjela za posebne namjene Sektora kriminalističke policije  MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona jučer su na osnovu  naredbe Općinskog suda u Mostaru izvršili pretres stambenog objekta u mjestu Kutilivač u Mostaru, a kojeg koristi M.Ć. (47) iz Mostara.</p><p>Pretresom predmetnog objekta, potvrđeno je iz MUP-a HNK, pronađeno je i uz potvrdu privremeno oduzeto: 15 paketića od PVC folije sa NN materijom koja asocira na opojnu drogu amfetamin - speed, koji su bili pripremljeni za dalju prodaju, sredstva za pakovanje opojne droge, određena količina privrednog eksploziva  sa sporogorećim fitiljem i jedna električna inicijalna kapisla, tijelo ručne crne bombe M-75 i jedna valjkasta cijev promjera 80 mm dužine od oko 40 cm vojne proizvodnje sa NN sadržajem. </p><p>Na lice mjesta su izašli pripadnici KDZ-a MUP-a HNK koji su bezbjedno spremili navedene eksplozivne tvari.</p><p>Predmetna osoba je lišena slobode i nad istom je izvršena kriminalistička obrada u službenim prostorijama SKP MUP-a HNK. </p><p>Sa navedenim aktivnostima upoznat je dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva u Mostaru.</p>

Na lice mjesta su izašli pripadnici KDZ-a MUP-a HNK koji su bezbjedno spremili navedene eksplozivne tvari

Uhapšen Mostarac, policija mu u kući pronašla drogu i eksploziv

<p>Općinski sud u Mostaru uvažio je prijedlog Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona i zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo „Nasilje u porodici“  iz  čl. 222. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ F BiH prema Enveru Pendiću (49) odredio jednomjesečni pritvor.</p><p>Osumnjičenom Pendiću se, kako su naveli iz Tužilaštva HNK, stavlja na teret da je 8.januara 2025. godine, oko 13,30 sati u porodičnoj kući u mostarskom  naselju Carina u kojoj živi zajedno sa suprugom E. P. i dvoje malodobne djece, nakon kraće verbalne prepirke, rukom udario suprugu po stražnjem dijelu tijela.</p><p>- Potom je suprugu nastavio udarati u predjelu lica otvorenim dlanom, a kada mu je ona rekla da prestane, uhvatio je za ruku u predjelu nadlaktice, govoreći joj „slomit ću ti je“, pri čemu joj je prijetio da će je ubiti. Nakon toga je supruga iz straha, pokušavajući se odbraniti uzela škare kako bi odbila napad,a  osumnjičeni je nastavio stiskati njenu ruku dok nije prokrvarila, prijeteći joj „ubit ću te, neće ovo ovako završiti“, ne dopuštajući joj da zatraži hitnu pomoć, da bi nakon nekog vremena oštećena u strahu napustila kuću i zatražila pomoć - naveli su iz Tužilaštva HNK.</p><p>Naglasili su da je Tužilaštvo predložilo sudu da se pritvor osumnjičenom Pendiću  odredi iz razloga jer naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti krivično djelo, a za  koje se može  izreći kazna zatvora u trajanju od tri godine ili teža kazna, što je Općinski sud u Mostaru prihvatio i ocijenio sasvim utemeljenim i opravdanim, te osumnjičenom odredio mjeru pritvora.  </p><p>- Protiv osumnjičenog su se i ranije vodili postupci zbog počinjenja istovrsnih krivičnih djela. Tužilaštvo HNK u saradnji sa PU Mostar nastavlja sa poduzimanjem istražnih radnji u ovom predmetu u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti pod kojima je počinjeno ovo krivično djelo - dodali su iz Tužilaštva HNK.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</p>

Protiv osumnjičenog su se i ranije vodili postupci zbog počinjenja istovrsnih krivičnih djela

Enveru Pendiću određen pritvor: Pretukao suprugu, govorio da će je ubiti

<p>Kantonalni sud u Mostaru odbacio je žalbu Koordinacije sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i potvrdio privremenu mjeru zabrane štrajka koju je Općinski sud u Mostaru donio 26. decembra prošle godine.</p><p>Žalba koju su uložili uoči Nove godine na odluku da je štrajk u kojem su bili mjesec nezakonit tek je jutros proslijeđena prema Kantonalnom sudu u Mostaru. Kazala nam je to Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg obrazovanja u HNK.</p><p>- Očito je kako se nikome ne žuri kada su prosvjetni radnici u pitanju. Vladi HNK odgovara privremena mjera, a teško da će Sud nešto popraviti, jer, zapravo, sada taj proces može trajati mjesecima - kaže Čomić za "Avaz".</p><h2>Nagomilani problemi</h2><p>Predstavnici Koordinacije su zatražili hitno sazivanje tematske sjednice Skupštine HNK s ciljem rješavanja nagomilanih problema u obrazovanju. To im je, podsjeća Čomić, obećano, koncem decembra kada su nadležni pod pritiskom protesta koji su održani pred zgradom Skupštine, tokom zasjedanja, dozvolili da se ona obrati zastupnicima.</p><p>- Uputili smo zahtjev, jer je prošao rok od 10 dana za održavanje sjednice kako je to tada rečeno, a pogotovo jer se ne nazire dogovor s predstavnicima Vlade HNK. Jednostavno, tražimo neke moduse šta i kako dalje, razmišljali smo da organizujemo okrugli sto na koji bismo pozvali predstavnike svh političkih partija, javnost, roditelje, medije. Nemamo puno izbora ni mašte šta nam je činiti. Naše nadležne očito ne dotiče ništa što činimo. Ništa im ne znači što 4.000 ljudi izađe na ulice, koji su nezadovoljni njihovim radom, a rješenje ove situacije nije sudskim putem zaustaviti štrajk - ističe Čomić za "Avaz".</p><p>Osvrćući se na sastanak koji su prije sedam dana imali s čelnicima Vlade HNK kada je od Sindikata zatraženo da dostave zahtjev za izmjene i dopune kolektivnog ugovora, Čomić navodi kako je to kupovina vremena. </p><p>- Koeficijenti nisu obuhvaćeni našim kolektivnim ugovorom i ne vidimo nijedan razlog da dostavimo takav zahtjev. Oni su se osigurali i da nam u ova tri mjeseca ne daju ništa, jer je na snazi odluka o privremenom finansiranju, a priča sa štrajkom je, vjerovatno, okončana. Voljeli bismo da se možemo dogovoriti, kao što je to slučaj u drugim kantonima gdje bez štrajka, mirnim putem, naše kolege, s obzirom na inflaciju, uspijevaju dobiti viša primanja - govori Čomić za "Avaz".</p><h2>Prioritetni zahtjev</h2><p>Podsjetimo, prosvjetari u HNK su u štrajk bili stupili nezadovoljni svojim primanjima, a njihov prioritetni zahtjev se odnosio na povećanje plaća za 15 posto.</p><p>Učenici koji pohađaju nastavu po hrvatskom planu i programu na nastavu su se vratili 7. januara. U naredni ponedjeljak, 20. januara u učionicama će biti učenici koji  nastavu pohađaju po bosanskom planu i programu.</p>

Nije rješenje situacije sudskim putem prekinuti štrajk

Čomić: Traže tematsku sjednicu Skupštine HNK 

Čomić za "Avaz": Vladi HNK očito ništa ne znači što 4.000 ljudi izađe na ulice

<p>Danas je Štab civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona i Uprava za civilnu zaštitu Hercegovačko-neretvanskog kantona uručila ključeve novog vatrogasnog vozila, vrijednog 300.000 KM, načelniku Općine Jablanica. Ovo vozilo predstavlja 25. koje je nabavio Štab civilne zaštite HNK za potrebe vatrogasnih službi, a treće koje je dodijeljeno Općini Jablanica.</p><p>Ključeve je uručio komandant Štaba civilne zaštite HNK i ministar finansija HNK, Adil Šuta, dok su ceremoniji prisustvovali i Eugen Ćubela, direktor Uprave civilne zaštite HNK, te brojni predstavnici lokalne zajednice.</p><p>- Općina Jablanica treba našu podršku, a donacija vatrogasnog vozila dokaz je naše opredijeljenosti i podrške, posebno nakon nedavnih poplava. Ova donacija je konkretan doprinos jačanju kapaciteta lokalne zajednice za brže i efikasnije odgovaranje na prirodne nepogode, požare i druge vrste intervencija - izjavio je komadant Štaba civilne zaštite HNK, Adil Šuta.</p><p>Štab civilne zaštite HNK kontinuirano radi na jačanju vatrogasnih kapaciteta širom kantona. Novo vozilo, opremljeno najsavremenijom opremom, bit će od velike važnosti za bržu i efikasniju intervenciju u gašenju požara, posebno u Jablanici koja se svake godine suočava s izazovima vezanim za požare, ali i u slučaju prirodnih nepogoda i drugih intervencija vatrogasne službe.</p><p>Štab civilne zaštite HNK prepoznao je potrebe ovog područja i osigurao sredstva za nabavku vozila, čime se značajno unapređuje sigurnost i zaštita građana Jablanice.</p>

Nepuna tri mjeseca od ubistva Denisa Sadikovića u KPZ-u Mostar: Šljivić ide na psihijatrijsko posmatranje na Sokocu

Iz JP "Autoceste FBiH" za "Avaz": U ovoj godini u prometu novih 26 kilometara!

Muke po penzijama

Ombudsmen Saša Mirić za "Avaz": Zbog divljanja trgovačkih marži došlo je do rasta cijena

U BiH lani zabilježen porast trgovine ljudima čije su žrtve djeca

Faruk Kajtaz za "Avaz": Dodik ne razumije da se sankcije ne gase i ne pale tek tako

Godišnjica tragične smrti istaknutog političara: Džemal Bijedić bio je jedini premijer koji je kreirao i vanjsku politiku

Problem nedostatka policijskih službenika: Kadrovska devastacija policije i na sjeveru i na jugu zemlje

Marija Buhač, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona: Teret kataklizme u Jablanici nadilazi naše mogućnosti

Nakon krivične prijave uposlenica JKP "Standard": Mobing u Konjicu pod lupom Tužilaštva HNK

Zloupotrebe u poljoprivrednoj proizvodnji nisu rijetke: Na tržištu BiH većina ekoproizvoda je lažnjak

Dok projekt usklađenosti zemljišnih knjiga i katastra i dalje traje: Bez "čistih papira" nema ni povoljnog stambenog kredita

Uhapšen Mostarac, policija mu u kući pronašla drogu i eksploziv

Enveru Pendiću određen pritvor: Pretukao suprugu, govorio da će je ubiti

Čomić za "Avaz": Vladi HNK očito ništa ne znači što 4.000 ljudi izađe na ulice

Uručeni ključevi novog vatrogasnog vozila Općini Jablanica

Nepuna tri mjeseca od ubistva Denisa Sadikovića u KPZ-u Mostar: Šljivić ide na psihijatrijsko posmatranje na Sokocu

Iz JP "Autoceste FBiH" za "Avaz": U ovoj godini u prometu novih 26 kilometara!

Muke po penzijama

Ombudsmen Saša Mirić za "Avaz": Zbog divljanja trgovačkih marži došlo je do rasta cijena

U BiH lani zabilježen porast trgovine ljudima čije su žrtve djeca

Faruk Kajtaz za "Avaz": Dodik ne razumije da se sankcije ne gase i ne pale tek tako

Godišnjica tragične smrti istaknutog političara: Džemal Bijedić bio je jedini premijer koji je kreirao i vanjsku politiku

Problem nedostatka policijskih službenika: Kadrovska devastacija policije i na sjeveru i na jugu zemlje

Marija Buhač, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona: Teret kataklizme u Jablanici nadilazi naše mogućnosti

Nakon krivične prijave uposlenica JKP "Standard": Mobing u Konjicu pod lupom Tužilaštva HNK

Zloupotrebe u poljoprivrednoj proizvodnji nisu rijetke: Na tržištu BiH većina ekoproizvoda je lažnjak

Dok projekt usklađenosti zemljišnih knjiga i katastra i dalje traje: Bez "čistih papira" nema ni povoljnog stambenog kredita

Uhapšen Mostarac, policija mu u kući pronašla drogu i eksploziv

Enveru Pendiću određen pritvor: Pretukao suprugu, govorio da će je ubiti

Čomić za "Avaz": Vladi HNK očito ništa ne znači što 4.000 ljudi izađe na ulice

Uručeni ključevi novog vatrogasnog vozila Općini Jablanica