Iz Koordinacije sindikata osnovnih i srednjih škola u Hercegovačko-neretvanskom kantonu danas su se oglasili saopćenjem za javnost. Njihovo saopćenje prenosimo u cijelosti:<h2>Značajan dan za prosvjetne radnike</h2>- Ponedjeljak, 23. decembar je značajan dan za prosvjetne radnike u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.U devet sati je zakazano ročište na kojem će se predsjednici sva četiri sindikata ponovo pojaviti na Sudu, jer je zatražena još jedna mjera osiguranja koja treba zaustaviti štrajk. U 12 sati će početi protestna šetnja kojom će se sedmi put iskazati nezadovoljstvo odnosom Vlade HNK-a. Ovaj put će se zaustaviti ispred Skupštine HNK-a, čija je sjednica zakazana u 13 sati. U isto vrijeme, u znak solidarnosti sa kolegama iz HNK-a, članovi sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH i Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja F BiH će održati jednosatni štrajk upozorenja. I kao što prosvjetni radnici žele biti uz svoje kolege i pružiti im podršku, tako i političari podržavaju jedni druge, pa je ministrica obrazovanja Kantona Sarajevo već proglasila ovaj štrajk nezakonitim i pozvala prosvjetne radnike ovog kantona da u njemu ne učestvuju. Pitamo se kako to ministri znaju da su neki štrajkovi nezakoniti. Ako se vratimo nekoliko mjeseci unazad sjetit ćemo se i zabrane protesta prosvjetnih radnika u Sarajevu „zbog bezbjednosti“. Sve su to politički pritisci na demokratsko izražavanje nezadovoljstva i napori da se uguši sindikat. Dokaz za to je i igra koju su igrali zastupnici Skupštine HNK-a koji su danima obećavali zakazivanje vanredne tematske sjednice, sastanke Kolegija sa članovima Vlade, mogućnost rješavanja problema koji već mjesec dana trese HNK-a. Na kraju su izdali saopštenje u kojem su dali podršku Vladi HNK-a u daljnjim razgovorima s predstavnicima sindikata (koji su uputili zahtjev za nastavak pregovora na koji se ne reagira), saopštenje u kojem navode da bi tematska sjednica predstavljala pritisak na sud i otežala bi proces donošenja nepristrasne odluke. Sasvim slučajno su napisali i to da je pravo djece na obrazovanje jedno od osnovnih dječjih prava (to nikako nije pritisak na sud i na proces nepristrasne sudske odluke). <h2>Veće plate</h2>Oni koji imaju tri puta veće plate od nas, saopštenje ponosno završavaju iznosima plaća nastavnika i profesora, nastojeći valjda javnost uvjeriti da su to plaće koje su dobre i prosvjetni radnici neopravdano nezadovoljni, a imaju i dodatak na staž, topli obrok, pa čak i troškove prevoza. Po ko zna koji put „zaboravljaju“ da je to iznos bez odbijenog poreza, kao što zaboravljaju i to da je njihov dodatak na staž daleko veći, da uz topli obrok imaju sredstva za reprezentaciju, a umjesto troškova prevoza svoje vozače i automobile. Da ne govorimo o tome da „nosioci izvršne vlasti, predsjednik Vlade i ministri, ostvaruju pravo na položajni dodatak u visini 30% od iznosa plaće, na osnovu Zakona o pravima izabranih dužnosnika i nosilaca izvršnih funkcija u institucijama vlasti Kantona“ (Izvještaj o finansijskoj reviziji Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2023.godinu), a Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti u F BiH ovakva vrsta dodatka nije predviđena. Ako se već, po ko zna koji put, objavljuju iznosi naših plaća, mislimo da bi bilo pošteno da oni koji to rade objave i svoje, sa svim dodacima.Sve su ovo dokazi koliko se cijeni naša profesija. Mi smo potplaćeni, poniženi, ali i nesigurni, što pokazuje strašni događaj u Zagrebu, ubistva u Sanskom Mostu, Beogradu, ranjavanje profesora u Lukavcu. Naš posao je zahtjevan, odgovoran, ali i stresan i sve više opasan. Ovakvim odnosom prema nama će učiniti da to postane potpuno nepopularan posao koji neće htjeti raditi kvalitetni nastavnici. I ko će onda odgajati i obrazovati našu djecu u čija se prava na obrazovanje zaklinju? <h2>Istražiti uzrok i riješiti problem</h2>Kada jedno dijete u razredu pokaže bunt mi pokušavamo istražiti uzrok i riješiti problem. Kada nastavnika ne bi bilo briga za to dijete, bio bi to dokaz da taj posao nije za njega. Kada hiljade prosvjetnih radnika iskažu svoj bunt, one koji bi se trebali zabrinuti nije briga. Ako ih ne brinu hiljade ljudi na ulici, hiljade komentara na društvenim mrežama onih koji nam daju podršku i osuđuju njihov odnos prema ovom problemu, onda posao koji obavljaju nije za njih. Ovaj problem neće riješiti nikakva sudska presuda nego dogovor kojim će prosvjetni radnici biti zadovoljni.U ponedjeljak će s nama u Mostaru biti predsjednici kantonalnih organizacija oba sindikata koji su organizirali štrajk upozorenja u Federaciji BiH, sindikalci iz Sarajeva, Tuzle, Bihaća, Goražda, Travnika, Zenice i Posavine, predstavnici sindikata Sveučilišta, vrtića, kao i svi oni koji shvataju da naša borba nije samo za naša prava, nego je to borba za kvalitetnije obrazovanje, te bolje i pravednije društvo.

I političari podržavaju jedni druge, pa je ministrica obrazovanja Kantona Sarajevo već proglasila ovaj štrajk nezakonitim

Na protest prosvjete u Mostaru dolaze sindikati iz cijele Federacije BiH

U Općinskom sudu u Konjicu je za četvrtak, 9. januar 2025. godine, kako nam je potvrđeno, zakazano ponovno suđenje Amiru Džafiću (44) iz Jablanice, i to za krivično djelo teška tjelesna ozljeda na štetu njegove sugrađanke i bivše zaposlenice Enise Klepo (28).Džafić je, podsjetimo, krajem prošle godine presudom Općinskog suda u Konjicu nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 10 mjeseci. Međutim, rješenjem Kantonalnog suda u Mostaru ta presuda je ukinuta te je predmet vraćen na ponovni postupak. Naime, Sudsko vijeće Kantonalnog suda u Mostaru je utvrdilo bitne povrede odredbi krivičnog postupka te je uvažena žalba Tužilaštva HNK.Sudsko vijeće je navelo da prvostepeni sud u presudi ne daje valjane razloge za utvrđenje suda da je optuženi konkretne prilike postupao s eventualnim umišljajem, dok je optužnica koja nije mijenjana sadržavala direktni umišljaj. Štaviše, zaključili su da se u konkretnoj kaznenopravnoj situaciji radilo o postupanju s direktnim umišljajem, a ne eventualnim, kako je to utvrdio Općinski sud u Konjicu.Podsjetimo, Džafić, kao tadašnji vlasnik hotela „Jablanica“, 1. avgusta prošle godine brutalno je pretukao Klepo koja je u tom objektu radila kao recepcionerka.

Optužen za premlaćivanje bivše uposlenice Enise Klepo

Amira Džafića čeka novo suđenje 9. januara

Na osnovu zahtjeva Sindikata obrazovanja u HNK i u skladu sa zaključkom Kolegija Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona, rukovodstvo Skupštine HNK, na čelu s predsjedavajućim Džaferom Alićem i zamjenicima Tomislavom Martinovićem i Vesnom Saradžić, održalo je sastanak s ministrom finansija Adilom Šutom, ministrom obrazovanja, nauke, kulture i sporta Adnanom Velagićem te ministrom zdravstva, rada i socijalne zaštite Milenkom Bevandom. Tema razgovora bila je aktuelni štrajk prosvjetnih radnika u osnovnim i srednjim školama kantona.Na sastanku je naglašeno da su prava djece, prema Članu 3. UN Konvencije o pravima djeteta, prioritet. Pravo na obrazovanje jedno je od osnovnih dječijih prava, a kontinuirano trajanje štrajka ugrožava ostvarivanje tog prava. Rukovodstvo Skupštine iskazalo je podršku Vladi HNK u daljnjim razgovorima s predstavnicima prosvjetnih radnika. Pozvali su obje strane na poštivanje zakonskih procedura i potpisanih kolektivnih ugovora, uz podsjećanje da je sudski proces o zakonitosti štrajka u toku. Iz tog razloga, rukovodstvo smatra da bi bilo kakvi javni istupi, u vidu tematskih sjednica Skupštine, u ovom trenutku mogli predstavljati pritisak na sud i otežati proces donošenja nepristrasne odluke.Resorna ministarstva su upoznala prisutne da je budžet za osnovno i srednje obrazovanje povećan sa 70 miliona KM u 2020. godini na 105 miliona KM u 2024. godini, što pokazuje kontinuirano ulaganje u obrazovni sektor i značajnom poboljšanju primanja i uslova rada prosvjetnih radnika u proteklim godinama, tako da osnovna neto plata nastavnika u osnovnoj školi iznosi 1448,46 KM, dok plata profesora u srednjoj školi iznosi 1556,94 KM. Na osnovnu platu se dodatno obračunavaju minuli rad, topli obrok od približno 300,00 KM te troškovi prevoza.Rukovodstvo Skupštine izražava nadu da će se kroz dijalog i saradnju naći dugoročno rješenje koje će zadovoljiti potrebe obrazovnog sektora, uz istovremeno očuvanje prava svih budžetskih korisnika i interesa građana Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Budžet za obrazovanje povećan sa 70 na 105 miliona maraka

Rukovodstvo Skupštine HNK s resornim ministrima: Trajanje štrajka ugrožava ostvarivanje prava na obrazovanje

Nakon 18 godina Grad Mostar ima novu glavnu savjetnicu. To je Ines Sulić koja je na toj poziciji naslijedila Radmilu Komadinu. Komadina je, pak, na prošloj, konstituirajućoj, sjednici Gradskog vijeća izabrana kao zamjenica predsjednika iz reda srpskog naroda.Sulić, koja je do sada bila šefica Službe za nekretnine je na tu poziciju predložio gradonačelnik Mostara, Mario Kordić, uz saglasnost Kluba Srba. Podsjetimo, gradonačelnik Mostara, predsjednik Gradskog vijeća i glavni savjetnik/ica ne mogu biti iz istog naroda.Tako je na današnjoj sjednici Sulić, koja je, inače, u Gradsko vijeće ušla s liste HDZ-a BiH, na tu poziciju imenovana sa 33 glasa za, dok je suzdržan bio Sanel Žuljević iz SDP-a. Žuljević je i obrazložio zbog čega neće podržati Sulić. Kako je naveo, to je isključivo, zbog diskriminacije, budući da on koji pripada ostalim ne može biti predložen na tu poziciju.

Suzdržan bio Sanel Žuljević iz SDP-a

Nakon 18 godina: Ines Sulić nova glavna savjetnica Grada Mostara

Smještajni kapaciteti u gotovo svim ustanovama za stare i iznemogle osobe u Federaciji BiH čiji su osnivači općine, gradovi i kantoni su popunjeni, a liste čekanja prilično su duge.&nbsp;Zabrinjavajuće je to da se, kada je riječ o listama čekanja, gotovo u pravilu radi o nepokretnim i dementnim osobama, pa čak i onim mlađim od 65 godina.<h2>Bolnički kreveti</h2>Kako priča Mirza Musa, direktor Gerontološkog centra Sarajevo, od 110 osoba na listi čekanja za smještaj u njihovu ustanovu je 80 nepokretnih osoba. I, kada je riječ o korisnicima ovog Centra, od njih 350, 280 je nepokretnih.- Nažalost, takav trend je sve izraženiji i kao da se sve više pretvaramo u zdravstvenu ustanovu. Nekako se čini da se sve više borimo za zdravlje naših korisnika. Jednostavno, ljudi nam dolaze sve bolesniji.&nbsp;To iziskuje i dodatne napore, drugačiju logistiku, od bolničkih kreveta do svega ostalog, ali se trudimo da, naravno, udovoljimo svim potrebama naših korisnika – rekao je Musa za "Avaz“ te dodao da je potrebno bar 20 uposlenika kako bi odgovorili svim potrebama.

Kada je riječ o cijenama, one se kreću u rasponu od 700 KM za pokretne, 850 KM nepokretne, a 1.000 KM je smještaj u jednokrevetnim sobama. Oni su od Vlade KS tražili povećanje cijena od pet posto, no odgovora još nema.Direktor JU Dom penzionera Tuzla Mirsad Bakalović kaže da s obzirom na poskupljenja nije isključeno da će podići cijenu uslugu za pet do 10 posto. Pojašnjava da trenutni kapaciteti od 200 korisnika su popunjeni, a da su liste čekanja najveće za teže pokretne i nepokretne.

U ovom Domu pokretni korisnici u dvokrevetnoj sobi plaćaju smještaj 820 KM, a polupokretni i nepokretni 1.100 KM, dok ta usluga za one koji boluju od svih oblika demencije, Parkinsonove i Alzhajmerove bolesti košta 1.150 KM.<h2>Nove cijene</h2>I mostarski Centar za stare i iznemogle osobe Mostar se ubraja među najjeftinije u BiH, a u toj ustanovi su lani povećali svoje cijene za 17 posto. Za pokretne korisnike cijena smještaja je sada 750 KM, a za nepokretne 900 KM.&nbsp;O novim cijenama za sada ne razmišljaju, kako nam je rekao Mirza Drežnjak, direktor ovog Centra. I u ovom centru nedostaje mjesta za teško pokretne, odnosno nepokretne osobe kojima treba intenzivna njega.

- Tu su nam kapaciteti uvijek popunjeni, ali u svakom slučaju gledamo da to nadomjestimo nekom preraspodjelom - kazao je Drežnjak za "Avaz“.Nedostatak smještajnih kapaciteta u javnim ustanovama godinama nadomještaju privatne, kojih ima više od 30, a gdje su cijene znatno više i kreću se od 1.500 do 1.800 KM, a ponegdje i više.&nbsp;

Mostarski Centar za stare i iznemogle osobe Mostar se ubraja među najjeftinije u BiH

Domovi za starije i iznemogle u FBiH krcati: Liste čekanja sve veće, moguća nova poskupljenja

Nema&nbsp; predaha za radnike "Cengiz Insaat“, turske kompanije koja je donirala radove na sanaciji pruge na lokalitetu Komadinovo vrelo na ulazu u Jablanicu.&nbsp;Na tom gradilištu radi se udarnički, čak i vikendom, i to od sedam ujutro sve do 19 sati navečer.<h2>Visila u zraku</h2>Fascinantno je da su radnici, uz pomoć teške mehanizacije, za 17 dana, koliko je proteklo od početka radova, već počeli betoniranje prve faze upornjaka - U1, budućeg mosta koji će povezivati rascjep uz samu magistralnu cestu M-17, Mostar - Sarajevo. Dok su na jednoj strani u punom pogonu vozila s mješalicama za beton, na drugoj je mašina za šipove, odnosno stubove, teška 50 tona.- Trenutno radimo prvu fazu betoniranja na U1, a paralelno se na drugom upornjaku rade šipovi. U pitanju je treći šip – rekao je Alenko Topuz, inžinjer geodezije, za "Avaz“.Kako brzo napreduju radovi na sanaciji željezničke pruge, čijih je 80-ak metara skoro dva mjeseca visilo u zraku, govori podatak da su radnici prije 12 dana, koliko je proteklo od naše posljednje posjete tom gradilištu, uz pomoć mašina iskolčavali mjesta za šipove, koji će poslužiti kao oslonac i pripremali platformu za mašinu za šipove.Topuzu ovakav tempo rada nije stran, jer je u ovoj kompaniji već osam godina i, kako kaže, to nije slučaj samo s ovim gradilištem. Jednostavno, dodao je, takav je sistem rada u "Cengizu“.U prvoj fazi betoniranja utrošit će se gotovo 55 kubika materijala. Poslije betoniranja druge faze tog upornjaka, u međuvremenu će biti završeni svi šipovi na drugom upornjaku.- Nakon toga tesari i armirači prelaze na U2, kako bi se pristupilo betoniranju tog upornjaka – kazao je Topuz.<h2>Nema datuma</h2>Rasponska konstrukcija mosta duga je 26 metara, a Salih Kerim Bozkan, šef gradilišta, poručio je da će dati sve od sebe kako bi što prije okončali ovaj posao. Nezahvalno je, dodao je, govoriti o tačnom datumu, ali na gradilištu, naglašava, imaju svu neophodnu mehanizaciju i dovoljan broj radnika.U Komadinovom vrelu jučer je bilo 20 radnika, a grupa njih je istovremeno bila na dijelu pruge dva, tri kilometra više prema Jablanici, gdje je, također, došlo do oštećenja pruge od 30-ak metara. Na tom dijelu grade propust dužine 18 metara, širine tri, a visine dva metra.<h2>Ko je sve donirao</h2>Iako smo upit u vezi s ovim radovima poslali i JP "Željeznice FBiH“, do zaključenja izdanja ovog broja nisu nam odgovorili.&nbsp;Uz "Cengiz“, koji su donirali projektnu dokumentaciju i građevinske radove na rekonstrukciji, Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu je donirao usluge revizije projektne dokumentacije. Institut IGH d.o.o. Mostar je donirao usluge nadzora nad izvođenjem, a Advokatska kancelarija Gagula će besplatno pružiti pomoć u stvaranju pravnog okvira za implementaciju projekta.

Trenutno radimo prvu fazu betoniranja na U1, a paralelno se na drugom upornjaku rade šipovi, kaže Topuz. Radnici "Cengiza" daju sve od sebe

Radovi kod Jablanice u punom jeku: Željeznički most dobiva obrise

Dok se na političkoj sceni strasti ne smiruju, pa su se i zakazane sjednice Vijeća ministara BiH preselile u sferu nagađanja, dotle ostaje činjenica da građani ovu godinu ispraćaju sve zaduženiji i siromašniji.Prognoze za narednu 2025. nisu dobre. Sve skuplji život kuca na vrata stanovnicima ove zemlje. Jer ih iza ugla čekaju nova poskupljenja. A, kako to u BiH biva, kada samo jedna usluga ili proizvod poskupi, uslijedi čitava lavina daljih poskupljenja.Gotovo paralelno s najavljenim poskupljenjima svega i svačega, stižu i obećanja o višem minimalcu u Federaciji BiH.Od Nove godine niko više ne bi trebao raditi za 619 KM, koliko trenutno iznosi minimalna plaća, ali se ne zna ni za koliko će taj iznos biti povećan. Ostaje nada da to neće biti, kako se u javnosti spekulira, 700 KM i da će naša politička družina na vlasti prije nego se razbježe za novogodišnje praznike odriješiti kesu i spriječiti novi egzodus cijele armije radne snage.Jer, nije lako sabirati i oduzimati te hvatati korak sa sve težim poskupljenjima. Znaju to dobro naši penzioneri, umjetnici preživljavanja. Njima su obećane svojevrsne reforme Zakona o PIO. Ako ih ne bude, u narednoj godini mogu očekivati povećanje penzija za mizernih dva posto.I, dok se u ovoj zemlji hronično pretače iz šupljeg u prazno, dok naši silni znalci upozoravaju na sve veću krizu, sve dublju ekonomsku nejednakost, ali i katastrofalnu demografsku situaciju, i ono malo nade da ćemo koraknuti prema Evropi naši političari polako gase.

I ono malo nade da ćemo koraknuti prema Evropi naši političari polako gase

Iz šupljeg u prazno

Veliku pažnju javnosti i, uglavnom, negativne reakcije izazvala je štura informacija da je Kantonalni sud u Mostaru ukinuo presudu Općinskog suda u Konjicu izrečenu Amiru Džafiću (44) zbog nanošenja teških tjelesnih povreda.<h2>Bitna povreda</h2>Džafić, koji je, podsjetimo, brutalno pretukao Enisu Klepo, bivšu radnicu hotela „Jablanica“ čiji je on bio vlasnik, tom presudom je nepravomoćno osuđen na 10 mjeseci zatvora. Skoro godinu nakon izricanja te presude u Kantonalnom sudu u Mostaru 2. decembra je održana sjednica Sudskog vijeća po žalbama Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, njegove odbrane, kao i punomoćnika oštećene Klepo.Međutim, žalbe Džafićeve odbrane, kao i punomoćnika oštećene, Sudsko vijeće Kantonalnog suda uopće nije razmatralo, jer su utvrdili bitne odredbe krivičnog postupka. Tako je predmet vraćen na ponovni postupak Općinskom sudu u Konjicu, a suđenje će, vjerovatno, biti održano početkom naredne godine.U rješenju Kantonalnog suda u Mostaru navedeno je da su žalbeni prigovori postupajuće tužiteljice Tužilaštva HNK djelomično osnovani. Međutim, kako su naveli, prvostepeni sud u presudi ne daje valjane razloge za utvrđenje suda da je optuženi postupao s eventualnim umišljajem.

- Polazeći od činjenice da predmetna optužnica sadrži direktni umišljaj te da tužitelj istu nije izmijenio na glavnom pretresu, nejasna je intervencija suda u smislu promjene subjektivnog elementa kaznenog djela, a da pritom sud ne daje valjane razloge za takvu izmjenu, pa su osnovani žalbeni navodi tužiteljice izneseni u ovom pravcu - smatra Sudsko vijeće.<h2>Bio agresivan</h2>Također, iznijeli su da je iz dokazne građe vidljivo da je optuženi agresivno nasrnuo na oštećenu na način da ju je uhvatio za majicu i nasilu povukao prema vratima i prostoriji koja je vodila do bazena, zadavši joj udarac u predjelu lica.- Nakon što se umiješala svjedokinja Semira Nezirić, s ciljem da zaštiti oštećenu, istu je odgurnuo i nastavio da udara oštećenu Enisu Klepo, nazivajući je pogrdnim riječima, pa imajući u vidu intenzitet njegovog ponašanja i kriminalnu količinu gdje je optuženi zadao više udaraca u glavu i lice ženskoj osobi mlađe životne dobi i pored toga što je pokušano da ga se spriječi u daljnoj namjeri da je ozlijedi, ovo vijeće zaključuje da se u konkretnoj kaznenopravnoj situaciji radilo o postupanju s direktnim umišljajem - stoji u rješenju. <h2>Priznao krivično djelo</h2>Sudsko vijeće je u svom rješenju konstatiralo da je prvostepena presuda donesena nakon što se optuženi na glavnom pretresu izjasnio da priznaje djelo za koje se teretio.- Prvostepeni sud je u presudu, kada je u pitanju priznanje krivice optuženog, a nakon što su izvedeni dokazi Tužilaštva, utvrdio da je njegovo priznanje potpuno u skladu s izvedenim dokazima, pa je našao izvan svake razumne sumnje dokazanim da su se u radnjama optuženog stekla sva obilježja kaznenog djela teška tjelesna ozljeda iz člana 172. stav 1. KZ FBiH - stoji u rješenju.&nbsp;

 Nejasna je intervencija suda u smislu promjene subjektivnog elementa kaznenog djela, naveli su u rješenju kojim je ukinuta prvostepena presuda

Šta je utvrdio Kantonalni sud u Mostaru: Amir Džafić je postupao s direktnim, a ne eventualnim umišljajem

Povećanje broja djece u predškolskom uzrastu, kako naglašava Aleksandar Čavić, demograf, nije posljedica nikakvih promjena u prirodnom kretanju.Naprotiv, kaže, svaka nova generacija je malobrojnija od prethodne, a razlika je u tome što je liberizovan pristup predškolskom vaspitanju i obrazovanju u smislu osnivanja predškolskih ustanova, te je obuhvat povećan zbog povećanja kapaciteta. U prilog tome govori i podatak da se broj predškolskih ustanova od 2019/20. povećavao, i to na nivou BiH za 26,40 posto, FBiH za 22,60 posto, RS za 31 posto i Brčko distrikta BiH za 25 posto.- Generalni demografski trendovi su jako poražavajući, oni se neće zaustaviti. Bit će još gori nego se to predviđalo kroz različite projekcije, između ostalog, i koje je Populacioni fonda Ujedinjenih nacija (UN) radio za BiH pa konstatovao da bi 2070. godine u BiH moglo biti 1,5 milion stanovnika prema srednjoj procjeni. A ja sam skloniji da kažem da će to biti 1,2 miliona, jer moje iskustvo s projekcijama i u čijoj sam izradio učestvovao i koje sam pratio govori da je stvarnost uvijek najbliža ili poklopljena s najpesimističnijom prognozom, a u tom broju je 42 posto starijih od 65 posto - kaže nam Čavić.Objašnjava da će naš radnosposobni kontingent biti toliko sužen da ćemo morati primati toliko radnika koji nisu s ovog područja.- Kada s njima spojite njihove porodice, taj broj ljudi koji će nam tada nedostajati u radnosposobnom peridu bit će veći nego ukupno domicilno stanovništvo. Broj svih Srba, Bošnjaka i Hrvata skupa bit će manji od tih ljudi koji će nam biti potrebni da održimo sistem u funkciji - navodi Čavić.

Generalni demografski trendovi su poražavajući i neće se zaustaviti

Aleksandar Čavić o analizi u obrazovanju i trendovima: Svaka nova generacija je malobrojnija od prethodne

Demografski problemi s kojima se suočava BiH sve su dublji i teži. Potvrđuje to i analiza stanja u petogodišnjem periodu u oblasti obrazovanja, koja je dostavljena Vijeću ministara BiH, a koja pokazuje strašne razmjere pada broja djece u osnovnim i srednjim školama, ali i visokoškolskim ustanovama.S druge strane, u toj analizi za koju su korišteni podaci Agencije za statistiku BiH, navedeno je da je jedino došlo do povećanja broja djece u predškolskim ustanovama.<h2>Cjeloviti podaci </h2>- Ako posmatramo cjelovite podatke za BiH, broj djece u predškolskim ustanovama u 2023/24. godini se povećao u odnosu na 2020/21. godinu za 69,30 posto, dok je u početnoj posmatranoj 2019/20. godini ovaj broj bio veći za 10,40 posto u odnosu na 2020/21. godinu. U FBiH za posljednje četiri godine trend je pozitivan i iznosi 65,80 posto, dok je u RS taj pozitivni trend malo veći i iznosi 72,60 posto. U Brčko distriktu BiH, u petogodišnjem posmatranom periodu, bilježi se najveći pozitivni trend broja djece u predškolskim ustanovama i on iznosi 116,70 posto - navedeno je u informaciji.Kakav je trend smanjenja učenika, pokazuje podatak da je u BiH za pet godina broj osnovnih škola manji za, čak, 72, od čega u FBiH za 44, RS za 27, a u Brčko distriktu za jednu.- Od 2019/20. godine, trend pohađanja osnovnog obrazovanja u BiH je negativan i iznosi -6,50 posto. U FBiH broj djece koja pohađaju osnovno obrazovanje u ovom periodu je manji za 7,20 posto, a u RS za 5,20 posto. U Brčko distriktu BiH ovaj trend za petogodišnji period je različit, tako da u prve tri godine bilježi porast broja djece za 2,30 posto, a potom pad za 3,90 posto - stoji u analizi.<h2>Prvi razredi </h2>Također, trend upisa učenika u prve razrede osnovnih škola za posmatrani petogodišnji period je negativan. Kada je riječ o srednjim školama, FBiH je od 2019/20. godine do ove izgubila četiri škole, u RS je taj broj veći za dva, a u Brčko distriktu je ostao isti. Trend učenika koji pohađaju srednju školu je negativan tokom petogodišnjeg perioda.Tako je u 2023/24. godini u odnosu na 2019/20. godinu, za nivo BiH ovaj trend -4,50 posto, nivo FBiH -3,50 posto, RS -6,40 posto, a za Brčko distrikta -5,00 posto. Pad broja učenika u srednjem obrazovanju posebno je vidljiv u gimnazijama. U tim školama se bilježi značajan pad od gotovo 13 posto u BiH, od čega je to smanjenje u FBiH 8,30 posto, a u RS, čak, 22,70 posto.U posljednjih pet godina broj studenata smanjen je za 9,50 posto na nivou cijele države. Najveći pad je u FBiH, i to 10,50, u RS iznosi 7,40 posto, a u Distriktu Brčko zabilježen 1,50 posto.<h2>Trend upisa u vjerske škole u RS povećan za 87,90 posto</h2>Broj učenika u vjerskim školama, kroz posmatrani petogodišnji period, varira iz godine u godinu. Pozitivan trend u odnosu na prvu posmatranu 2019/20. godinu u BiH u 2023/24. godini iznosi 1,70 posto. U FBiH zabilježen je blagi negativni trend i iznosi -0,60 posto, u RS trend upisa u vjerske škole je značajno pozitivan i iznosi 87,90 posto, dok u Brčko distriktu BiH nema upisanih u ovu vrstu škole.

U FBiH broj djece koja pohađaju osnovno obrazovanje je manji za 7,20 posto, a u RS za 5,20 posto 

Crna statistika demografije u BiH: Za 5 godina ugašeno 76 škola

U saobraćajnoj nesreći koja se sinoć u 21 sat dogodila na lokalitetu Kobilovaca na cesti Mostar - Čitluk tri osobe su teško povrijeđene, a tri povrijeđene, potvrđeno je za portal "Avaza" iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.U nesreći su učestvovali automobili Opel i Passat. Zbog uviđaja koji su na licu mjesta obavili pripadnici Policijske uprave Mostar saobraćaj je bio obustavljen do 00, 10 sati.

U nesreći su učestvovali automobili Opel i Passat

Krš i lom kod Mostara: Tri osobe teško povrijeđene

Štrajk prosvjetnih radnika u Hercegovačko-neretvanskom kantonu ulazi u četvrtu sedmicu. Međutim, popuštanja nema od članova i rukovodstva četiri sindikata, koji djeluju kroz Koordinaciju, dok s druge strane iz Vlade HNK ponavljaju da su ponudili maksimum, odnosno, prijedloge koji su realni u okviru budžetskih mogućnosti.Svoju ponudu su iznijeli i danas na ročištu u Općinskom sudu Mostar koje je održano po tužbi Vlade HNK o zakonitosti štrajka.Josip Milić, jedan od predstavnika Koordinacije potvrdio je za „Avaz“ da im je danas ponuđeno povećanje plaće od 10 posto od 1. januara naredne godine i to pet posto kroz osnovicu, a pet posto kroz koeficijente.- Mi smo to odbili, jer se naše članstvo i ranije izjašnjavalo na tu ponudu koju smo odbili. Nije imalo smisla ponovo se izjašnjavati o istom. Bili smo jasni, tražili smo 15 posto i od toga ne odustajemo. Jednostavno, ni 14 posto ne dolazi u obzir - rekao nam je Milić.Podvukao je da se štrajk prosvjetnih radnika koji je počeo 26.novembra nastavlja do daljnjeg. Kazao nam je i da nakon ročišta nije bilo poziva na dodatne razgovore s predstavnicima Kantonalne vlade, a nije optimističan u skorašnje rješenje situacije. - Iz Vlade su tražili da se donese hitna presuda. Međutim, sudija je rekao da će u zakonskom roku od 30 donijeti presudu. Vidjet ćemo kada će to biti - dodao je Milić za "Avaz".U ovom trenutku nastavu u HNK ne pohađa oko 20.000 djece, dok je u štrajku preko 2.500 prosvjetnih radnika. U nekoliko navrata su prosvjetari održavali protestne šetnje ulicama Mostara.Prvo polugodište u školama koje nastavu izvode po hrvatskom planu i programu završava 20. decembra. Deset dana kasnije počinje zimski raspust za školarce koji nastavu pohađaju po bosanskom planu i programu.

U ovom trenutku nastavu u HNK ne pohađa oko 20.000 djece, dok je u štrajku preko 2.500 prosvjetnih radnika

Milić za "Avaz": Ni 14 posto ne dolazi u obzir

U BiH je blizu 50.000 djece ugroženo porodičnom situacijom. Tako ombudsmeni BiH ističu da je neophodno izvršiti cjelovitu analizu postojećeg zakonodavnog okvira i svih procedura, kako bi se utvrdili razlozi zbog kojih veći broj djece nije imao mogućnost usvojenja.Prema podacima koje smo dobili iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, u prošloj godini je i to, prema nepotpunim podacima kojima raspolažu, dobivenim iz centara za socijalni rad kao nadležnih organa starateljstva, u FBiH usvojeno 22 djece, od kojih je 19 djece uzrasta do pet godina i troje uzrasta od šest do deset godina.S druge strane, u ustanovama socijalne zaštite koje vrše zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja, njih 14, ukupno je smješteno 682 djece. Prema neslužbenim pokazateljima, samo u FBiH je više od 400 parova koji čekaju na usvojenje.U šest ustanova kojima su osnivači nadležne instance smješteno je 285 djece. Najviše ih je u KJU Dom za djecu bez roditeljskog staranja Sarajevo, i to 90, zatim u ustanovi Socijalno pedagoške životne zajednice Unsko-sanskog kantona, gdje ih je 64, dok ih je četvero manje u Domu za djecu bez roditeljskog staranja Tuzlanskog kantona.U ustanovama koje su osnovale nevladine organizacije, kakvih je osam, smješteno je 397 djece, a najviše njih 123 u SOS Dječijem selu. U ustanovama socijalne zaštite u FBiH ukupno je smješteno 798 korisnika/djece.Prema raspoloživim i nepotpunim podacima, najveći broj smještene djece je u Kantonu Sarajevo.- Kada je riječ o smještaju u hraniteljske porodice, to je regulisano Zakonom o hraniteljstvu. Tako je u hraniteljskim porodicama, kojih u FBiH ima 323, smješteno ukupno 286 djece. Prema raspoloživim podacima, najveći broj hraniteljskih porodica je u Tuzlanskom kantonu, dok je najveći broj djece smještene u hraniteljsku porodicu u Kantonu Sarajevo - kazali su nam iz ovog ministarstva.Mjesečna naknada za izdržavanje hranjenika po kantonima uglavnom se kreće za tradicionalno hraniteljstvo od 298 do 312 KM, a za specijalizovano 498 KM. Mjesečni iznos na pravo za hraniteljsku naknadu za tradicionalno hraniteljstvo iznosi 149 KM, a za specijalizovano 299 KM. Navedena naknada za drugog i narednog hranjenika iznosila je 22 KM za tradicionalno, odnosno 60 KM za specijalizovano hraniteljstvo.

U ustanovama socijalne zaštite u FBiH ukupno je smješteno 798 korisnika

 Majčino selo: Osnovala ga nevladina organizacija

Dok stotine parova čeka na usvojenje: Gotovo 700 djece u domovima bez roditeljskog staranja u FBiH!

Kada su prije 13 godina odlučili usvojiti dijete, Ozrenka i Ivica Barbarić, supružnici iz Mostara, ni u najluđim snovima nisu mogli zamisliti da će danas imati troje djece. Tako je ovaj bračni par Riti, Joni i Miloj pružio toplo porodično gnijezdo, roditeljsku ljubav, odgoj i zdrave temelje za njihovu budućnost.S druge strane, neisrcpna je ljubav koju dobivaju od svojih mališana. Sve troje djece dobili su, priča nam Ozrenka, iz tri, praktično, različita postupka usvajanja, a Mila im je stigla gotovo nenadano kada su bili u procesu za hraniteljstvo za dijete s posebnim potrebama. Budući da su već imali Ritu i Jonu, rečeno im je da hraniteljstvo, ipak, nije za njih, ali za svega nekoliko dana stigao im je poziv s pitanjem žele li još jednu djevojčicu, što su punog srca prihvatili.<h2>Brojni izazovi</h2>- Imamo dvije djevojčice i dječaka, koji su se odlično uklopili i odlično funkcioniraju - kaže Ozrenka za „Dnevni avaz“ i dodaje da su onog trenutka kada su saznali da ne mogu imati vlastitu djecu donijeli odluku o usvajanju.Izazovima usvajanja nisu se opterećivali, premda Ozrenka opisuje da taj put nije nimalo jednostavan. Od slanja afirmativnog pisma, i to svim centrima za socijalni rad u BiH, brojnih poziva, navođenja da im nisu bitni spol, dob, nacionalnost, kao ni to ima li dijete neke zdravstvene urođene ili druge tegobe, oni su imali svoj cilj i vjerovali su da će se ostvariti kao roditelji. Tako im se i posrećilo da su nakon svega četiri mjeseca kontaktirani za djevojčicu koja je prijevremeno rođena i koja je bila u inkubatoru.- Te 2012. godine niko nije bio zainteresiran za nju. Kada su nas zovnuli, bila je na respiratoru i borili su joj se, realno, za život. Ljekari su imali sumnju i na Down sindrom. Danas je Rita sedmi razred, odlična učenica, osvojila je, primjerice, drugu nagradu na Federalnom takmičenju u svojoj kategoriji iz klavira. Slično je bilo i za našeg dječaka Jonu. Od 80 parova niko se nije javio, a iznosili su nam da ima srčanu manu i slično. On je danas jedno šestogodišnje čudo od djeteta, dok Mila, koja će imati sedam godina i koja donedavno nije znala ni riječi izgovarati, sada čita i piše, vrlo je otvorena i dominantnog karaktera, tako da nekad stvarno vrijedi riskirati – govori za „Avaz“ Ozrenka Barbarić. <h2>Rascjepkan sistem</h2>Ona i suprug su do sada, govori nam, s više od 100 parova koji su potencijalni usvojitelji razgovarali i dijelili im savjete. Sistem je, s jedne strane, kaže, krut i rascjepkan, a s druge, veći broj parova postavlja uvjete.- Ni biološki roditelji ne mogu birati spol niti znaju hoće li se dijete roditi zdravo. Ima onih koji kažu da žele dijete do tri godine. Ako se nađe dijete koje ima tri godine i dva mjeseca, onda vas niko neće pozvati. Ili ih ima koji neće romsku djecu. Zašto sami sebe isključujete – ističe Ozrenka Barbarić. <h2>Brojne manjkavosti</h2>Ukazuje i na brojne manjkavosti našeg sistema, jer, kako navodi, svaki centar ima svoju autonomiju i mišljenja je da nema jedinstvenog postupka.- Neophodna je centralizacija u ovoj priči, više nadzora i kontrole. Ne postoji ni jedinstven registar potencijalnih usvojitelja, kao ni kategorizacija. S druge strane, u cijelom postupku se, čini mi se, nekako gleda najviše na materijalnu situiranost, a to ne bi trebala biti ključna odrednica. Nažalost, stoga, mnogi parovi čekaju i po 10 godina. Također, mnogi parovi lako zastanu nad svim našim nelogičnostima, umjesto da za sve pitaju - objašnjava nam ona.Najbitnija karika su, kaže, centri za socijalni rad. Nerijetko se, priča nam, te ustanove odlučuju na pokretanje oduzimanja roditeljskog staranja. Nikome, kaže, nije cilj oduzeti dijete od bioloških roditelja, ali ako je ono u sistemu godinama, zbog čega im se onda, pita se, uskraćuje mogućnost normalnog života.

Nisu im bili bitni spol, dob, nacionalnost, kao ni to ima li dijete neke zdravstvene urođene ili druge tegobe, jer su imali svoj cilj

Sretna porodica Barbarić: Odlično funkcioniraju

Bračni par iz Hercegovine o izazovima i procesu usvajanja za "Avaz": Ozrenka i Ivica Barbarić iz Mostara usvojili troje djece

Dok građani jedva spajaju kraj s krajem, s Novom godinom stižu nova poskupljenja hrane. Tako su mlinari već najavili da će cijene brašna rasti, i to čak i za tri KM, pa bi vreća brašna s 25 KM poskočila na 28 KM. Cijena ulja se mijenja skoro iz dana u dan, a u najavi su i poskupljenja i drugih artikala iz potrošačke korpe.S jedne strane, proizvođači i trgovci se brane višim cijenama struje i raznim ulaznim parametrima, ali kad se, s druge, analizira kako su se poskupljenja kretala samo u posljednje tri godine, onda je vidljivo o kakvom je drastičnom skoku riječ.&nbsp;

Prema izračunu makroekonomskog analitičara Faruka Hadžića, za 100 KM smo 2021. godine mogli kupiti 31,3 kilograma riže, a sada 22,2 kilograma.<h2>Jedva 50 kg</h2>Dok sada za taj iznos možemo kupiti 66,7 kilograma brašna, prije tri godine za isti iznos smo mogli kupiti 91 kilogram brašna. Umjesto 7,4 kilograma junetine, sada se za 100 KM može kupiti samo 4,8 kilograma tog mesa. Koliko je poskupio krompir vidi se po tome da su se 2021. godine za 100 KM mogla kupiti gotovo 143 kilograma, a sada jedva 50 kilograma.Ekonomski stručnjak Igor Gavran kaže za "Avaz" kako odavno nema osnova za rast cijena hrane. Naglašava kako su, uglavnom, svjetske cijene hrane u padu, osim nekih neesencijalnih izuzetaka poput kafe i kakaa.

- I cijene energenata su također niže nego ranije i mnogo je razloga da hrana pojeftinjuje, a malo ili nimalo da poskupljuje.&nbsp;Posebno u BiH, gdje su cijene mnogih proizvoda i danas nadrealno visoke i čija su poskupljenja pravdana višim troškovima, koji su u međuvremenu smanjeni kao, npr., cijene goriva -kaže Gavran za "Avaz“.<h2>Previsoke cijene</h2>Jedino povećanje cijena, dodaje, koje je najavljeno, a koje zaista može povećati i troškove proizvodnje, jeste poskupljenje struje za privredu koje se očekuje.- Naravno da bi to povećalo troškove, ali ako uzmemo u obzir da su cijene i profitne marže već previsoke, ima sasvim dovoljno prostora da se ovo poskupljenje apsorbuje smanjenjem ekstra profita i da se cijene za potrošače ne povećavaju. No, i dalje će biti prostora i za smanjenje mnogih cijena, iako ga, nažalost, ne očekujem - podvlači Gavran.<h2>Brojke</h2>- Za 100 KM smo 2021. godine mogli kupiti 31,3 kilograma riže.- Umjesto 7,4 kilograma junetine, sada se za 100 KM može kupiti samo 4,8 kilograma tog mesa.

Odavno nema osnova za rast cijena hrane, kaže Gavran. Šta smo prije tri godine mogli kupiti za 100 KM, a šta sada

Sve veći udari na kućne budžete: Nova godina donosi nova poskupljenja hrane

Iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona danas su se, kako su naveli, zbog velikog interesa javnosti, a radi objektivne informiranosti, te brojnih upita medija vezano za tragediju koja se desila na području općina Jablanica i Konjic, oglasili saopćenjem za javnost. Javnost su obavijestili da tim tužitelja Tužilaštva HNK Mostar, Područno tužiteljstvo Konjic, stručno i na profesionalan način poduzima sve zakonom propisane mjere i radnje iz svoje nadležnosti zajedno sa pripadnicima MUP-a HNK PU Konjic, odnosno PS Konjic i PS Jablanica, s posebnim akcentom na prirodnu elementarnu nepogodu i na eventualnu odgovornost i ulogu ljudskog faktora.<h2>Izuzeta dokumentacija</h2> Podsjetili su da je, nakon što je obavljen uviđaj na mjestu događaja, te nakon obavljenih obdukcija tijela smrtno stradalih osoba, utvrđeno da je smrt kod većine smrtno stradalih nastupila uslijed gušenja zemljom i sličnim sadržajem. Također, podsjetili su da su po naredbi suda, a pod nadzorom Tužilaštva HNK, istražitelji policije izuzeli poslovnu dokumentaciju iz Ministarstva privrede HNK, a koja se odnosi na firmu „Sani“ d.o.o. Jablanica, u čijem sastavu je navodno bio i pomenuti kamenolom. Isto tako, izuzeta je i određena poslovna dokumentacija iz firme „Sani“ d.o.o. Jablanica i u toku je njena analiza. - Naređena su brojna vještačenja i to po vještacima rudarske i geodetske struke, te se prikupljaju podaci od Federalnog hidrometeorološkog zavoda, kao i podaci od drugih institucija i službi za koje se ukaže potreba.<h2>Složenost predmeta</h2> Također, naloženo je i izvršeno 3D skeniranje terena sa „Lidarom“ iz zraka na širem području Donje Jablanice, s ciljem utvrđivanja količine i zapremine pokrenute zemljane mase i njezine masivnosti, te utjecaja na razorne posljedice, odnosno tragediju. Ovaj snimak će biti korišten za daljnja vještačenja po vještaku geološke struke.Saslušan je određen broj osoba u svojstvu svjedoka. U ovoj fazi kaznenog postupka, imajući u vidu obim i složenost predmeta, a dok još traju predistražne radnje i provjere, nismo u mogućnosti iznositi više informacija i zaključaka o uzroku i svim okolnostima događaja-tragedije - kazali su iz Tužilaštva HNK.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Na protest prosvjete u Mostaru dolaze sindikati iz cijele Federacije BiH

Amira Džafića čeka novo suđenje 9. januara

Rukovodstvo Skupštine HNK s resornim ministrima: Trajanje štrajka ugrožava ostvarivanje prava na obrazovanje

Nakon 18 godina: Ines Sulić nova glavna savjetnica Grada Mostara

Domovi za starije i iznemogle u FBiH krcati: Liste čekanja sve veće, moguća nova poskupljenja

Radovi kod Jablanice u punom jeku: Željeznički most dobiva obrise

Iz šupljeg u prazno

Šta je utvrdio Kantonalni sud u Mostaru: Amir Džafić je postupao s direktnim, a ne eventualnim umišljajem

Aleksandar Čavić o analizi u obrazovanju i trendovima: Svaka nova generacija je malobrojnija od prethodne

Crna statistika demografije u BiH: Za 5 godina ugašeno 76 škola

Krš i lom kod Mostara: Tri osobe teško povrijeđene

Milić za "Avaz": Ni 14 posto ne dolazi u obzir

Dok stotine parova čeka na usvojenje: Gotovo 700 djece u domovima bez roditeljskog staranja u FBiH!

Bračni par iz Hercegovine o izazovima i procesu usvajanja za "Avaz": Ozrenka i Ivica Barbarić iz Mostara usvojili troje djece

Sve veći udari na kućne budžete: Nova godina donosi nova poskupljenja hrane

Izvršeno 3D skeniranje pokrenute zemljane mase u Donjoj Jablanici, saslušani svjedoci

Na protest prosvjete u Mostaru dolaze sindikati iz cijele Federacije BiH

Amira Džafića čeka novo suđenje 9. januara

Rukovodstvo Skupštine HNK s resornim ministrima: Trajanje štrajka ugrožava ostvarivanje prava na obrazovanje

Nakon 18 godina: Ines Sulić nova glavna savjetnica Grada Mostara

Domovi za starije i iznemogle u FBiH krcati: Liste čekanja sve veće, moguća nova poskupljenja

Radovi kod Jablanice u punom jeku: Željeznički most dobiva obrise

Iz šupljeg u prazno

Šta je utvrdio Kantonalni sud u Mostaru: Amir Džafić je postupao s direktnim, a ne eventualnim umišljajem

Aleksandar Čavić o analizi u obrazovanju i trendovima: Svaka nova generacija je malobrojnija od prethodne

Crna statistika demografije u BiH: Za 5 godina ugašeno 76 škola

Krš i lom kod Mostara: Tri osobe teško povrijeđene

Milić za "Avaz": Ni 14 posto ne dolazi u obzir

Dok stotine parova čeka na usvojenje: Gotovo 700 djece u domovima bez roditeljskog staranja u FBiH!

Bračni par iz Hercegovine o izazovima i procesu usvajanja za "Avaz": Ozrenka i Ivica Barbarić iz Mostara usvojili troje djece

Sve veći udari na kućne budžete: Nova godina donosi nova poskupljenja hrane

Izvršeno 3D skeniranje pokrenute zemljane mase u Donjoj Jablanici, saslušani svjedoci