Svečanost u povodu 488. godišnjice rada i postojanja Gazi Husrev-begove biblioteke upriličena je danas u velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.

Tim povodom prisutnima se obratio Dženan Handžić, direktor biblioteke, koji je kazao da Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu danas ponosno obilježava 488. godišnjicu postojanja, kao institucija kulture osnovana zadužbinom, vakufom velikog dobrotvora Gazi Husrev bega.

- Iako živimo u složenim uvjetima općenito, a posebno kada su kulturne institucije u pitanju, vjerujemo da je iskrenost motiva s kojim je njen dobrotvor osnovao ovu kuću znanja i mudrosti, udružena sa mnogo truda i ljubavi koju su generacije naših najboljih intelektualaca godinama ulagali čuvajući, podižući i njegujući ono što su naslijedili od prethodnih generacija, smatramo da je to odgovor ili veliki dio odgovora na pitanje "Kako smo stigli do 488. godišnjice?", a bit će ih, ako Bog da, još - kazao je između ostalog Handžić.

Prisutnima se obratio i muftija sarajevski prof. dr. Nedžad ef. Grabus koji je istakao da je ova biblioteka u protekloj godini ostvarila značajne rezultate.

- Svi ste upratili restauraciju važnog rukopisa i druge projekte na kojima radi novo rukovodstvo Gazi Husrev-begove biblioteke. Naša je dugoročna strategija i ambicija da Gazi Husrev-begova biblioteka dobije svoje mjesto u akademskoj javnosti onako kako zaslužuje i da postane sastavnim dijelom sarajevskog Univerziteta. Vjerujemo da će, ako Bog da, da ćemo u tome uspjeti i da ćemo imati podršku, ne samo vlasti, nego prije svega javnosti u Bosni i Hercegovini i u Sarajevu da se to i ostvari. Ponosni smo da imamo takvo kulturno naslijeđe u BiH i neka među nama uvijek bude taj duh Gazi Husrev-bega koji je ostavio Sarajevu to materijalno naslijeđe i zgrade, ali nije zaboravio i da svaka generacija i svaki pojedinac mora biti dio i tog duhovnog i obrazovnog procesa - poručio je muftija Grabus.

Medijima se obratio i dr. Mustafa ef. Cerić, reisul-ulema IZ (1993-2012.) koji je kazao da Sarajevo može biti ponosno na tri ličnosti, Isa-bega Ishakovića, Gazi Husrev-bega i Hameda bin Halifu.

- Na današnji dan prije 16 godina Evropski parlament je donio rezoluciju o Genocidu u Srebrenici da se obilježava u zemljama članicama EU i na Zapadnom Balkanu. Veoma sam sretan što se na taj dan obilježava 488. godišnjica biblioteke kao riznice pamćenja, a ova rezolucija je bio prvi korak do one rezolucije 23. maja prošle godine u UN-u o tome da mi ne prihvatamo negaciju istine, odnosno, nepravda se može i podnijeti nekako, ali neistina se ne može podnijeti i prihvatiti. Sretan sam zbog te dvije činjenice. Sretan sam što je Sarajevo, nakon 488. godina i Gazi Husrev-bega, dobilo zdanje Gazi Husrev-begove biblioteke, iako Gazi Husrev-beg nije napisao da se gradi biblioteka. On je napisao samo da se kupi knjiga i da te knjige čitaju i oni koji hoće da prepisuju. Trebalo nam je 488. godina, zapravo, malo kraće, da ova generacija podigne zdanje Gazi Husrev-begove biblioteke, zahvaljujući emiru Katara Hamedu bin Halifi, tako da Sarajevo može biti ponosno na tri ličnosti u historiji, Isa-bega Ishakovića, utemeljitelja Sarajeva, Gazi Husrev-bega koji je nadgradio Sarajevo sa svojim hajratima i Hameda bin Halifu koji je ovdje udario temelj Gazi Husrev-begovoj biblioteci, jer bez njega ne bismo mogli sigurno podignuti biblioteku kazao je Cerić.

- Budući da sam aktivno sudjelovao i vodio proces izgradnje Gazi Husrev-begove biblitoteke, ostao mi je jedan žal, a to je da nismo uspjeli da podignemo univerzitet. Islamskoj zajednici treba univerzitet, od džamije, mekteba, medresa, fakulteta, vrijeme je da postanemo univerzitetska vjera, univerzitetska kultura i univerzitetska nacija. Univerzitet je evropski izum, ali koledž na temelju kojeg je nastao univerzitet u Evropi je islamski proizvod. Pošto baštinimo i evropsku i islamsku tradiciju, imamo zadatak da ova generacija podigne univerzitet - dodao je Cerić.

Cerić je izrazio žaljenje zbog toga što Univerzitet u Sarajevu nije prihvatio za svoj rođendan datum osnivanja Gazi Husrev-begove bilbioteke.

- Meni je žao što naš prijedlog nije prihvaćen na Senatu Univerziteta u Sarajevu da se rođendan sarajevskog univerziteta računa od 1537. godine, kao što se Sveučilište u Zagrebu računa od Isusovačke akademije, koje je prošle godine obilježilo nešto više od 300 godina postojanja. Zamislite da Univerzitet u Sarajevu prihvati da je medresa i biblioteka u to vrijeme imali univerzitetski status, što je bilo tada u to vrijeme i da sarajevski univerzitet ponese oreol najstarijeg univerziteta na Balkanu i u Evropi, na čemu je posebno insistirao Miroslav Krleža, koji je stalno govorio šta Evropa ima da kaže, kada su u toj davnoj historiji u Bosni bile jedino odgojno-obrazovne institucije. Mi danas imamo razlog da primijenimo logoterapiju u smislu traganja volje za smislom, da imamo volju za vizijom i pamet za vizijom i da imamo ruku koja je u stanju da bude djelotvorna, pošto imamo biblioteku, da podižemo univerzitet koji može da bude središte za mnoge ne samo u Evropi, nego i u svijetu, da uče od nas islam i našu tradiciju u Bosni i da na taj način poboljšamo svijet. Ako išta danas treba mnogo ljudi da poboljša naš svijet koji je u velikoj krizi - poručio je Cerić.