Javno saslušanje ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto počelo je danas Sarajevu.&nbsp;Krišto ne prisustvuje današnjem saslušanju.U toku saslušanja obratio se član Komisije za vanjske poslove PSBiH Midhat Čaušević (SDA).- Javnost treba da zna da je firma koja je dobila posao za organizaciju samita, kako to imamo i u rješenju Ureda za razmatranje žalbi BiH dostavila dva dokumenta koja su između ostalog, dokazano da su nedostatna i prema žalitelju, lažirana. Firma koja je dobila posao je registrovana 19.06.2024. godine, a dokumente o ispunjavanju uslova kako bi uopšte mogla biti dio ovog procesa, odnosno procesa javne nabavke je dostavila od 01.05.2024. i od 03.05.2024. godine. Dokumenti koji pokazuju da ta firma nije uopšte bila registrovana u momentu izdavanja potvrda kao uslov za samo prijavljivanje na ovu javnu nabavku - pojasnio je Čaušević.Čaušević je zatim postavio nekoliko pitanja.- Da li je poduzeta bilo kakva aktivnost prema onim koji su sprovodili proces javne nabavke od strane onih koji su ih imenovali u dijelu, gdje je napravljen propust? Da li i dalje stojite na stanovištu da vi, kao ministar vanjskih poslova BiH niste imali niti ste trebali imati, bilo kakvih dodirnih tačaka sa organizacijm propalog samita i da li se u tim vašim javno iskazanim stavom smatrate u bilo kojoj mjeri odgovornim za propast ovog važnog skupa međunarodnog karaktera i blamažu BiH na međunarodnom planu? Volio bih radi javnosti znati i radi svega onog što smo mogli čuti u javnom prostoru, kako smo mogli pročitati u tekstu, u medijima, tamo se tačno navodi da je firma koja je najbolje izabrani ponuđač, a poslije se ispostavilo da ne ispunjava uslove, firma od vašeg kuma, ministre, odnosno kćerke vašeg kuma - upitao je Čaušević ministra Konakovića.

Pitanja ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću uputio je Midhat Čaušević, član Komisije za vanjske poslove PSBiH

Čaušević se obratio Konakoviću: Firma je vlasništvo kćerke vašeg kuma

Posljednji rok kojeg je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine dao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt (Kristijan Šmit) da sistemski riješe pitanje sedam institucija kulture od državnog značaja, između kojih i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH (NUBBiH) ističe danas.Ovakav potez Šmit je povukao nakon što su uposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH) bili primorani zatvoriti ovu instituciju zbog nemogućnosti poslovanja jer, između ostalog, nisu imali direktora.Vijeće ministara BiH na sjednicama nije razmatralo pitanje funkcionisanja kulturnih institucija od državnog značaja.U NUBBiH su se nadali da će pitanje funkcionisanja te ustanove biti riješeno.- Ukoliko Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon, a prema našim informacijama, tu nema političke volje da se to riješi na nivou institucija, nadamo se da će visoki predstavnik donijeti jednu odluku i zakon kojim će riješiti pravni i finasijski status, kako Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, tako i ostalih šest institucija od značaja za kulturu Bosne i Hercegovine - poručili su ranije iz NUBBiH.Da za rješavanje statusa sedam institucija nema političke volje, pokazala je to i jučerašnja sjednica Vijeća ministara BiH.&nbsp;Po ovom pitanju i dalje su presudni stavovi ministara iz RS koji tvrde da je to nadležnost entiteta.

Danas ističe rok kojeg je visoki predstavnik Kristijan Šmit dao Vijeću ministara BiH da sistemski riješe pitanje sedam insitucija od državnog značaja

Zatvaraju li se vrata Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH

Gradsko vijeće Grada Bihaća usvojilo je Budžet Grada Bihaća za 2025. godinu u iznosu od 58.419.216,00 KM i Odluku o izvršenju budžeta za ovu godinu. Ovaj iznos je za oko 400.000 KM veći u odnosu na nacrt koji je usvojen krajem decembra 2024. godine zbog, kako je obrazloženo, uvrštavanja prijedloga građana na javnoj raspravi koja je nedavno održana.Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić kazao je da je budžet koji je usvojen, realan.

- Ukupan budžet iznosi 58 miliona maraka ili nešto više od toga. Mi smo čuli u nekoliko navrata danas da se radi o prenapuhanom iznosu, da to nije relano planirano. Međutim, moram podsjetiti naše sugrađane i javnost da je riječ o 36 do 38 miliona maraka vlastitih sredstava, da je 16 miliona namjenskih sredstava, dakle sa viših nivoa vlasti, kantona i Federacije i 4 miliona kreditnih sredstava. Ukupno ta sredstva zajedno daju 58 miliona KM, što je realan budžet - pojasnio je Sedić.On smatra da je i ranije ova vlast pokazala vrlo odgovoran odnos prema budžetu.- On svakako jeste ambiciozan, mi želimo da završimo sve započete projekte. Neki od njih će trajati godinama, jer su ti projekti koji zahtjevaju više godina za realizaciju kao što je gradski bazen, atlestka staza i pomoćni teren. Mi smo i u proteklom periodu pokazali vrlo odgovoran odnos prema budžetu, da smo trošili uvijek onoliko koliko imamo, da smo trošili u skladu sa prihodima, da nismo nikakve nerealne ugovore pravili i da je to jedini način da danas budemo u situaciji da je budžet u suficitu, da možemo planirati i u ovom iznosu i da je to jedini pravi način da se domaćinski odnosite prema sredstvima koja su vam povjerena, odnosno prema sredstvima naših sugrađana - kazao je Sedić.

Gradsko vijeće Grada Bihaća usvojilo je Budžet za 2025. godinu u iznosu od 58.419.216,00 KM, što je za oko 400.000 KM veći u odnosu na raniji nacrt

Elvedin Sedić za "Avaz": Budžet Bihaća je ambiciozan, ali mi želimo završiti započete projekte

Članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji su strateški ciljevi Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. Komisija je usvojila svoje Mišljenje (Avis) o zahtjevu zemlje za članstvo u EU u maju 2019. godine, sa utvrđenih 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti za otvaranje pristupnih pregovora.Naša zemlja treba da prati politiku Evropske Unije, kazao je za "Avaz" dr. Haris Delić, ekspert za nacionalnu i međunarodnu sigurnost. - Bosna i Hercegovina je oduvijek, a posebno danas na velikoj pozornici djelovanja velikih sila i prelamanja interesa preko nje i kroz nju. U aktuelnom vremenu, naša zemlja treba i mora da prati politike Evropske unije u svim segmentima na približavanju BiH prema EU, pa samim tim i spram rata Rusije protiv Ukrajine i to je trenutno ono što bi bilo blizu idealnog pristupa. Sjedinjene Države i Evropska unija jasno postavljaju svoja stajališta spram Ukrajine, na principu ili ste sa nama ili ste sa Rusijom. Neutralnih u ovoj priči nema.<h2>Utjecaji Rusije i Kine</h2>Unutrašnje političke sukobe i razlike u Bosni i Hercegovini je teško staviti po strrani, ali nije neizvodivo, smatra Delić.- Unutrašnje razlike je u BiH jako teško staviti po strani, ali ne i neizvodivo. Na ovim područjima smo naučili da kada nemamo konsenzuse po određenim pitanjima, onda na to podstiču (milom ili silom) predstavnici velikih sila u pravcu u kojem bi sami trebali ići. Slažem se da se ovim pitanjima trebamo baviti mi, primarno iz Bosne i Hercegovine, međutim kada izostane naš odgovor i napredak, onda nas drugi ubrzaju na tom putu.Kada su u pitanju geopolitička kretanja, Delić smatra da se ne smije zanemariti jak uticaj Rusije i nešto blaži, uticaj Kine.- Bez obzira na jačanje Rusije i Kine u zadnjim desetljećima, Sjedinjene Države i Evropska unija i dalje drže premoć na svjetskom nivou, koliko god ovo zvučalo čudno. Ovo možemo vidjeti i u prostoru zapadnog Balkana, s tim da se ne smije zanemariti i jak uticaj Rusije, te blaži uticaj Kine. Međutim, posljednje sankcije koje je uveo američki OFAC licima i kompanijama iz Bosne i Hercegovine i time ih isključio iz svih poslovnih domaćih i međunarodnih finansijskih tokova, jasno pokazuju ko je ipak glavni igrač Zapadnog Balkana. Kada govorimo o geopolitici svjetskog nivoa, Sjedinjene Države apsolutno drže premoć u skupu grupne moći; političkom, vojnom, ekonomskom, geopolitičkom, tehnološkom, svemirskom, virtuelnom i jezičkom smislu. Dovoljno je reći da Sjedinjene Države i sa njima povezani saveznici kontrolišu i posjeduju socijalne mreže koje objedinjavaju na milijarde ljudi i prenose im informacije u jednom trenu, što u poznatoj ljudskoj historiji nikada nije bio ni približno zabilježen slučaj - kazao je Delić za "Avaz".<h2>Članstvo BiH u NATO-u i EU</h2>Strateški ciljevi Bosne i Hercegovine su članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji, a da bi postala članicom, vlasti BiH moraju ispuniti određene uslove i provesti potrebne reforme. Delić smatra da ćemo još dugo čekati na potpunu integraciju u EU i NATO.- Po pitanju Bosne i Hercegovine, ove integracije će se odvijati polako, u skladu sa opet sa našim malim koracima na tom putu. EU je kroz Delegaciju EU već u Bosni i Hercegovini, NATO je kroz svoj štab i naše učešće u NATO vježbama također tu, tako da mi htjeli - ne htjeli, već smo u interesnoj sferi evropske perspektive i NATO sigurnosnog kišobrana. Kada je u pitanju naša puna integracija u EU i NATO, mišljenja sam da ćemo još čekati značajan broj decenija da se desi naša potpuna integracija i sa EU i sa NATO. Jednostavno ne radimo dovoljno i dosljedno na tom putu i tu je glavni problem - zaključio je Delić za "Avaz".

Naša zemlja treba da prati politiku Evropske Unije, kazao je dr. Haris Delić, ekspert za nacionalnu i međunarodnu sigurnost

Haris Delić za "Avaz": Htjeli-ne htjeli, BiH je u interesnoj sferi EU i NATO-a

Ime i prezime: Benjamin Mušinović.Datum i mjesto rođenja: 26. decembar 1983., Sarajevo.Šta prvo uradite kad se probudite: Ugasim alarm.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Režijom.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Čuvar vrtića „Iskrica“.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Kur'an.Najdraža pjesma: „Kad srce salavat donese“ autora Elmasa Alića r.a.Šta gledate na televiziji: Dokumentarne i kulturno-obrazovne programe.Šta Vas nervira: Opsesija da primjećujem svaki detalj pri obavljanju određenog posla.Najdraži grad: Konjic.Najbolji poklon koji ste dobili: Darovi Milostivog - moja djeca.Čega se plašite: Božije moći.S kim najradije pijete kafu: S Muamerom Ćukleom u „Mirisu Lipe“.Omiljena društvena mreža: Facebook.Najdraža boja: Sve boje.Ko Vam je uzor: Resulullah.Najdraži pisac: Esad Bajić.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Zaustavio bih ubijanje djece u Gazi i na svakom drugom mjestu.Omiljeni muzičar ili bend: Sejfullah.Posljednja knjiga koju ste pročitali: „Re/Konstrukcija priče o Lj/ljubavi“ u prijevodu Amine Šiljak-Jesenković.Tim za koji navijate: Ne pratim fudbal, ne ide mi ama nikako, ali sam lokal patriot, tako da - moj Igman.Omiljena narodna izreka: Učiš dok si živ.Koje pitanje najviše mrzite: Što si se "zdeblj'o"?Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Guido kojeg tumači R. Benigni u "Život je lijep" i Fejza u romanu "Ulica smiraja" autorice Sule Juksel Senler (Yuksel).Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Irsku.

Plašim se Božije moći

Benjamin Mušinović za "Avaz": Mrzim pitanje "Što si se zdeblj'o"

Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli i član Evropske akademije nauka i umjetnosti Nedim Suljić sve uzroke koje doprinose tragedijama koje smo doživjeli, objedinio je u jedan. Naglasio je kako korupcija pokreće sva naša klizišta. On je to objasnio zapošljavanjem nepodobnih, a ne stručnih, počevši od općinskih službi, pa do drugih viših instanci.A upravo je to mišljenje koje vlada među građanima, samo se Suljić nije libio da naglas to i kaže. Nije držao jezik za zubima, već je izjavio ono što misli i što zna, o temi koja ga se tiče, kao i svih nas.Jer, čemu sva istraživanja, ako će opet doći do tragedije u kojoj ljudi mogu izgubiti živote, domove, svoje najbliže i uspomene koje su stvarali...O klizištu na Curinim njivama na lokalitetu Trebevića naglasio je da u slučaju klizišta iz jednog entiteta koje ugrožava drugi entitet, postoji dokument o zajedničkom djelovanju koje je donijelo Ministarstvo sigurnosti BiH. Dakle, djelovati se može odmah - bez čekanja, mjerenja i beskorisnih analiza.Nedim Suljić rođen je 1965. godine u Doboju.

Najveći problem je što se zapošljavaju podobni, a ne sposobni

Nedim Suljić: Bez zadrške

Starlink, satelitska usluga koju je razvila američka kompanija SpaceX u vlasništvu milijardera Ilona Maska (Elon Musk) i bliskog saradnika novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), prošle godine je proširila svoje poslovanje u regiji Balkana.&nbsp;Tako je u decembru 2024. godine Kosovo dobilo uslugu satelitskog interneta, a jedine evropske zemlje koje su ostale bez ove usluge su&nbsp;Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora.<h2>Stvar prošlosti</h2>Međutim, za Crnu Goru i Srbiju čekanje bi već trebalo postati stvar prošlosti, s obzirom na to da je najavljeno kako će u ove dvije zemlje Starlink postati dostupan 2025. godine.Zatražili smo odgovor Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK BiH) u vezi sa ulaskom ove kompanije na bosanskohercegovačko tržište.&nbsp;- Satelitski operator Starlink je u ranijim informativnim razgovorima vođenim sa predstavnicima Regulatorne agencije za komunikacije (Agencija) iskazao interes za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine i nuđenje javnih usluga pristupa Internetu krajnjim korisnicima u Bosni i Hercegovini. Operator je tada upućen da ishoduje potrebne dozvole kod Agencije. Do sada, Starlink nije dostavio zahtjev za izdavanje takvih dozvola - poručili su iz RAK-a.<h2>Više od 7.000 satelita</h2>Starlink je međunarodni pružalac telekomunikacijskih usluga koji je u potpunom vlasništvu podružnice američke avionske kompanije SpaceX. Ova kompanija je ranije uvela svoju uslugu u Hrvatsku (2021. godine), Sjevernu Makedoniju (2022. godine) i Albaniju (2024. godine).SpaceX je počeo lansirati Starlink satelite 2019. godine. Od septembra 2024. godine sistem se sastoji od više od 7.000 masovno proizvedenih malih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti.

U odgovoru Regulatorne agencije za komunikacije BiH navedeno je da Starlink još nije dostavio zahtjev za izdavanje dozvole

Da li će BiH ostati jedina evropska država bez usluge satelitskog interneta "Starlink"

Povodom sutrašnje sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH na kojoj će biti razmatran i Zakon o Južnoj interkonekciji, izjavu za "Avaz" dala je Vildana Bešlija (NS), delegatkinja u Domu naroda.- Očekujem da će interes države i građana Bosne i Hercegovine prevladati i da ćemo privesti kraju ono što je započeto u Federalnom parlamentu. To je naša krajnja namjera. Vi znate da smo uzeli aktivno učešće i usaglasili se sa svojim amandmanima i poboljšali sam zakon i sa opozicijom i sa pozicijom. Vjerujemo u to i smatramo da je neophodna neovisnost, ili još jedna mogućnost da imamo po pitanju gasa. Sve drugo za nas nije prihvatljivo - kazala je Bešlija.Na pitanje o pokretanju zahtjeva za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa koji bi sutra mogao doći od HDZ-a BiH, Bešlija je stava da će razum prevladati i da ne mogu biti važniji lični interesi od interesa države.&nbsp;- Ono što se nas tiče, mi ćemo pokušati da iskoristimo sve što je u našoj mogućnosti da dođe do usvajanja ovog zakona. Ja se nadam da će razum prevladati i da neće doći do toga. Nijedan drugi interes ne može biti važniji od interesa države, po mom mišljenju, pogotovo u ovoj postavci, kao što sam navela. Ostaviti državu da bude zavisna zbog nečijih ličnih interesa mislim da nije nikada opcija za Bosnu i Hercegovinu i ne smije biti - poručila je Bešlija.

Bešlija smatra da će Zakon o južnoj interkonekciji biti usvojen na sutrašnjoj jednici Doma naroda PFBiH

Bešlija za "Avaz" o Južnoj interkonekciji: Lični interesi ne mogu biti važniji od interesa države

Povodom sutrašnje sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH na kojoj će biti razmatran i Zakon o Južnoj interkonekciji, izjavu za "Avaz" dao je Dževad Hadžić (SDP), delegat u Domu naroda.-	Očekujem da će u skladu, onako kako smo mi i kandidovali, da će to proći. Mislim na Klub Bošnjaka. Jedan od potpisnika koji je tražio sjednicu hitnog karaktera sam i ja i vjerujem da će biti dovoljno ruku da usvojimo - smatra Hadžić.Hadžić u usvajanju Zakona o Južnoj interkonekciji vidi prednost zbog toga što će BiH imati ne samo jednog, već dva dobavljača gasa.- U svakom slučaju je dobro da imamo i drugo rješenje za snadbjevanje, da ne budemo ovisni o jednom dobavljaču, nego da imamo dva. Mislim da trebamo raditi na razvoju primarne i sekundarne mreže. Primjerice, Tuzlanski kanton nema plina, Orašje i neki drugi dijelovi. Mislim da tu Ministarstvo treba da poduzme korake i da drugi dijelovi BiH osiguraju plin, ali je dobro da imamo dva napajanja. Tako da ne bismo mogli ovisni, niti bismo mogli biti ucjenjivani, ako budemo imali dva dobavljača - pojašnjava Hadžić.Na pitanje o pokretanju zahtjeva za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa koji bi sutra mogao doći od HDZ-a BiH, Hadžić smatra da je to moguće, ali da će bez obzira na to, Zakon ipak na kraju, biti usvojen.- Ne znam da li će se potegnuti vitalni nacionalni interes, ali teoretski postoji. Međutim, ukoliko se potegne to pitanje, imenovanje sudija Ustavnog suda, odnosno vijeće za pitanje vitalnog nacionalnog interesa to može brzo riješiti, tako da ne mislim da je to način na koji bi se moglo to zaustaviti - zaključio je Hadžić.

Hadžić u usvajanju Zakona o Južnoj interkonekciji vidi prednost zbog toga što će BiH imati ne samo jednog, već dva dobavljača gasa

Hadžić za "Avaz": Zakon o Južnoj interkonekciji će biti usvojen, važno je da ne budemo energetski ovisni

Svečanost u povodu 488. godišnjice rada i postojanja Gazi Husrev-begove biblioteke upriličena je danas u velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.Tim povodom prisutnima se obratio Dženan Handžić, direktor biblioteke, koji je kazao da Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu danas ponosno obilježava 488. godišnjicu postojanja, kao institucija kulture osnovana zadužbinom, vakufom velikog dobrotvora Gazi Husrev bega.-	Iako živimo u složenim uvjetima općenito, a posebno kada su kulturne institucije u pitanju, vjerujemo da je iskrenost motiva s kojim je njen dobrotvor osnovao ovu kuću znanja i mudrosti, udružena sa mnogo truda i ljubavi koju su generacije naših najboljih intelektualaca godinama ulagali čuvajući, podižući i njegujući ono što su naslijedili od prethodnih generacija, smatramo da je to odgovor ili veliki dio odgovora na pitanje "Kako smo stigli do 488. godišnjice?", a bit će ih, ako Bog da, još - kazao je između ostalog Handžić.

Prisutnima se obratio i muftija sarajevski prof. dr. Nedžad ef. Grabus koji je istakao da je ova biblioteka u protekloj godini ostvarila značajne rezultate.- Svi ste upratili restauraciju važnog rukopisa i druge projekte na kojima radi novo rukovodstvo Gazi Husrev-begove biblioteke. Naša je dugoročna strategija i ambicija da Gazi Husrev-begova biblioteka dobije svoje mjesto u akademskoj javnosti onako kako zaslužuje i da postane sastavnim dijelom sarajevskog Univerziteta. Vjerujemo da će, ako Bog da, da ćemo u tome uspjeti i da ćemo imati podršku, ne samo vlasti, nego prije svega javnosti u Bosni i Hercegovini i u Sarajevu da se to i ostvari. Ponosni smo da imamo takvo kulturno naslijeđe u BiH i neka među nama uvijek bude taj duh Gazi Husrev-bega koji je ostavio Sarajevu to materijalno naslijeđe i zgrade, ali nije zaboravio i da svaka generacija i svaki pojedinac mora biti dio i tog duhovnog i obrazovnog procesa - poručio je muftija Grabus.

Medijima se obratio i dr. Mustafa ef. Cerić, reisul-ulema IZ (1993-2012.) koji je kazao da Sarajevo može biti ponosno na tri ličnosti, Isa-bega Ishakovića, Gazi Husrev-bega i Hameda bin Halifu.- Na današnji dan prije 16 godina Evropski parlament je donio rezoluciju o Genocidu u Srebrenici da se obilježava u zemljama članicama EU i na Zapadnom Balkanu. Veoma sam sretan što se na taj dan obilježava 488. godišnjica biblioteke kao riznice pamćenja, a ova rezolucija je bio prvi korak do one rezolucije 23. maja prošle godine u UN-u o tome da mi ne prihvatamo negaciju istine, odnosno, nepravda se može i podnijeti nekako, ali neistina se ne može podnijeti i prihvatiti. Sretan sam zbog te dvije činjenice. Sretan sam što je Sarajevo, nakon 488. godina i Gazi Husrev-bega, dobilo zdanje Gazi Husrev-begove biblioteke, iako Gazi Husrev-beg nije napisao da se gradi biblioteka. On je napisao samo da se kupi knjiga i da te knjige čitaju i oni koji hoće da prepisuju. Trebalo nam je 488. godina, zapravo, malo kraće, da ova generacija podigne zdanje Gazi Husrev-begove biblioteke, zahvaljujući emiru Katara Hamedu bin Halifi, tako da Sarajevo može biti ponosno na tri ličnosti u historiji, Isa-bega Ishakovića, utemeljitelja Sarajeva, Gazi Husrev-bega koji je nadgradio Sarajevo sa svojim hajratima i Hameda bin Halifu koji je ovdje udario temelj Gazi Husrev-begovoj biblioteci, jer bez njega ne bismo mogli sigurno podignuti biblioteku kazao je Cerić.- Budući da sam aktivno sudjelovao i vodio proces izgradnje Gazi Husrev-begove biblitoteke, ostao mi je jedan žal, a to je da nismo uspjeli da podignemo univerzitet. Islamskoj zajednici treba univerzitet, od džamije, mekteba, medresa, fakulteta, vrijeme je da postanemo univerzitetska vjera, univerzitetska kultura i univerzitetska nacija. Univerzitet je evropski izum, ali koledž na temelju kojeg je nastao univerzitet u Evropi je islamski proizvod. Pošto baštinimo i evropsku i islamsku tradiciju, imamo zadatak da ova generacija podigne univerzitet - dodao je Cerić.

Cerić je izrazio žaljenje zbog toga što Univerzitet u Sarajevu nije prihvatio za svoj rođendan datum osnivanja Gazi Husrev-begove bilbioteke.- Meni je žao što naš prijedlog nije prihvaćen na Senatu Univerziteta u Sarajevu da se rođendan sarajevskog univerziteta računa od 1537. godine, kao što se Sveučilište u Zagrebu računa od Isusovačke akademije, koje je prošle godine obilježilo nešto više od 300 godina postojanja. Zamislite da Univerzitet u Sarajevu prihvati da je medresa i biblioteka u to vrijeme imali univerzitetski status, što je bilo tada u to vrijeme i da sarajevski univerzitet ponese oreol najstarijeg univerziteta na Balkanu i u Evropi, na čemu je posebno insistirao Miroslav Krleža, koji je stalno govorio šta Evropa ima da kaže, kada su u toj davnoj historiji u Bosni bile jedino odgojno-obrazovne institucije. Mi danas imamo razlog da primijenimo logoterapiju u smislu traganja volje za smislom, da imamo volju za vizijom i pamet za vizijom i da imamo ruku koja je u stanju da bude djelotvorna, pošto imamo biblioteku, da podižemo univerzitet koji može da bude središte za mnoge ne samo u Evropi, nego i u svijetu, da uče od nas islam i našu tradiciju u Bosni i da na taj način poboljšamo svijet. Ako išta danas treba mnogo ljudi da poboljša naš svijet koji je u velikoj krizi - poručio je Cerić.

Biblioteka je osnovana vakufom velikog sarajevskog dobrotvora Gazi Husrev-bega, a današnja zgrada biblioteke otvorena je 15. januara 2014. godine

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu obilježila 488. godišnjicu rada

Zgrada Medžlisa Islamske zajednice Prijedor bila je prije nekoliko noći na meti vandala. Staklo na prozorima amfiteatra Medžlisa je polomljeno, a nepoznato je kada se tačno dogodio ovaj vandalski čin.&nbsp;Ovu informaciju za "Avaz" potvrdio je glavni imam MIZ Prijedor Benjamin ef. Hodžić.&nbsp;- To je zgrada amfiteatra medžlisa. Prijavljeno je policiji i policija je došla, obavili su uviđaj i oni nisu mogli ustanoviti šta je, odakle je i kako je. Dalje detalje ne znam - kazao je efendija Hodžić.Hodžić pretpostavlja da je do ovog nemilog događaja došlo tokom proteklih praznika koji se slave u ovom bh. entitetu.- Oni (policija, op.a.) pretpostavljaju da je to bilo pucanje za Novu godinu, ili za 9. januar, pa da je dio sa zgrade pao. Kamere imaju na objektu, ali ne mogu uhvatiti taj dio. Kamenom je razbijeno staklo - kazao je Hodžić.

Efendija Hodžić ističe da se povratnici u Prijedoru, tokom proslavljanja praznika u tom bh. entitetu, kao što je to bio slučaj sa posljednjim obilježavanjem neustavnog "dana RS", ne osjećaju nimalo sigurnim.- Oni su uvijek preplašeni kada se dešavaju takve stvari. Sinoć Nova godina, 9. januar, ne budu tu, jednostavno se povuku, ili odu za Sanski Most, ili odu kod svojih najbližih rođaka u posjetu dan-dva dok to ne prođe. Budu preplašeni, nije sjajna situacija taj dan biti tu. Oni zastave nose, pjevaju, piju, dižu tri prsta, sve te stvari koje ne bi trebali raditi. Nije to obilježavanje njihovih praznika u nekom lijepom ambijentu i miru da bude sve, nego sve ide uvijek više i češće na provokacije - pojasnio je efendija Hodžić.

Zgrada Medžlisa IZ Prijedor bila je na meti vandala, staklo na prozorima amfiteatra razbijeno

Benjamin ef. Hodžić za "Avaz", nakon napada na zgradu Medžlisa u Prijedoru: Povratnici su preplašeni

Naredne sedmice, 21. januara će isteći rok od 60 dana kojeg je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) dao Vijeću ministara BiH da Parlamentarnoj skupštini BiH predloži zakon o rješenju pravnog i finansijskog pitanja sedam kulturnih institucija od državnog značaja.Ovakav potez Šmit je povukao nakon što su uposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH) bili primorani zatvoriti ovu instituciju zbog nemogućnosti poslovanja jer, između ostalog, nisu imali direktora.Do danas, Vijeće ministara BiH na sjednicama nije razmatralo pitanje funkcionisanja kulturnih institucija od državnog značaja.<h2>Nema političke volje&nbsp;</h2>U NUBBiH se ipak nadaju da će pitanje funkcionisanja te ustanove biti riješeno.- Sa optimizmom čekamo taj simbolični datum, 21. januar, kada ističe 60 dana. Ukoliko Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon, a prema našim informacijama, tu nema političke volje da se to riješi na nivou institucija, nadamo se da će visoki predstavnik donijeti jednu odluku i zakon kojim će riješiti pravni i finasijski status, kako Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, tako i ostalih šest institucija od značaja za kulturu Bosne i Hercegovine. Možemo reći da će se tim zakonom po prvi put trajno riješiti svi problemi u ovim institucijama i da će te institucije napokon postati državne institucije i o kojima će država voditi brigu - kazao je Aldin Huskić, predsjednik Vijeća uposlenika NUBBiH.&nbsp;Podsjećamo, zbog nemogućnosti funkcionisanja, NUBBiH je 26. avgusta 2024. godine obustavila pružanje svojih usluga, u što spada i izdavanje CIP brojeva, čime je bio ugrožen opstanak obrazovnog sistema, ali i izdavačke djelatnosti, zbog čega su izdavači digli svoj glas i apelirali za spas NUBBiH.- Jedan period je bilo obustavljeno izdavanje ISBN i ISNN brojeva. Nakon odluke visokog predstavnika, radnici su nastavili sa svojim radom. Mi uredno obavljamo sve svoje poslove. Uspjeli smo izmiriti sva dugovanja prema izdavačima, u smislu CIP brojeva. To sve funkcioniše kao i prije - pojasnio je Huskić za "Avaz".<h2>Isplaćena sredstva</h2>Huskić pojašanjava da su uz finansijsku pomoć Vlade FBiH i Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke isplaćena sva dugovanja prema radnicima ove ustanove.- Odlukom visokog predstavnika kolegica Adisa Žero je postala ovlaštena potpisinica ispred NUBBiH u ovih 60 dana, dok se ne donese neko drugo rješenje. Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke isplatili sredstva koja su bila obećana na sastanku u Vladi Federacije u avgustu, tako da smo uspjeli isplatiti zaostale plate za 2024. godinu i u 2025. godinu ulazimo bez ikakvih dugovanja prema radnicima, ali ono što nas brine je šta u 2025. godini. Da li će se ovim zakonom riješiti i finansiranje, a mi se nadamo da hoće. Predstoji jedan težak period ispred nas - kazao je Huskić za "Avaz".

Visoki predstavnik je dao rok VMBiH da PSBiH predloži zakon o rješenju pravnog i finansijskog pitanja sedam kulturnih institucija od državnog značaja

Aldin Huskić, predsjednik Vijeća uposlenika NUBBiH za "Avaz": S optimizmom čekamo 21. januar

Nakon 33 godine čekanja, krajem protekle sedmice je započelo montiranje konzola na trolejbuskoj mreži kojom će sarajevsko naselje Vogošća postati povezano trolejbuskim saobraćajem s centrom grada.Koliko je loše što se toliko čekalo, jednako je loše što se sadašnja vlast hvali tim „poduhvatima“ kao da nanovo prave i prugu, i trolejbusku mrežu. Ono jest, bolje ikad nego nikad, ali izgleda da je narodu po onoj sve glasnijoj izreci, „ugasim ti struju pa ti dam svijeću, a ti mi aplaudiraš kako sam dobar“.Kakogod, trolejbuski saobraćaj će uveliko olakšati svakodnevno funkcionisanje saobraćaja na ovoj relaciji i, vjerujemo, smanjiti gužve, ukoliko se građani budu odlučili za korištenje javnog gradskog prijevoza.Tramvajska pruga za Hrasnicu također je projekt o kojem je govoreno nekoliko decenija, a koji je započeo nedavno.Nije to nova ideja. Kao što nova ideja nije ni Prva transverzala. Ali od Prve transverzale ni novi metar kanala da se zakopa.Jedan od također višedecenijskih projekata o kojem se govori jeste i tunel ispod Kobilje Glave koji se nalazi na I transverzali i koji će Sarajevo povezati s autoputem u Vogošći. Nabavka novih tramvaja, trolejbusa, spoj IX transverzale i autoputa, sve su to generacijski projekti.Sudeći prema svemu iznesenom, svi projekti koje je ministar Šteta započeo i koje privodi kraju, stari su po nekoliko decenija. Nije ni on kriv što je to njegov usud, ali nije to ni za pijeteta kakvim bi neki htjeli da se dižu. No, politika je to.&nbsp;

Šteta završava projekte stare i po pola vijeka

Čime se zadovoljavamo

Predsjednik Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini (PPDIVUT) Bosne i Hercegovine Mehmed Avdagić za "Avaz" je potvrdio da grane sindikata koje su napustile Savez samostalnih sindikata BiH pripremaju kongres nove grupacije sindikata.&nbsp;Ova odluka je proistekla iz nezadovoljstva radom predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedina Šatorovića.&nbsp;- Mi imamo pisani akt na kojem su se predsjednici grana potpisali i ovjerili. Priprema se kongres nove grupacije, koja je nezadovoljna radom Šatorovića, za izbor saveza sindikata - poručio je Avdagić.Avdagić ističe nezadovoljstvo radom aktuelnog predsjednika Saveza Selvedina Šatorovića.- Što se tiče Šatorovića i njegove uloge u sindikatu, on je davno izgubio pravo da zastupa realni sektor, a to govorim u ime sindikata na čijem sam čelu. On je nažalost, napustio politiku koju smo zajednički gradili. Mi smo najviše radili na zaštiti domaće proizvodnje i na povećanju minimalne plaće, ali kroz smanjivanje poreza i doprinosa. To je bilo već prije sedam godina. Ja sam sa ranijim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva potpisao kolektivni ugovor. Mi smo tada krenuli žestoko praviti proteste pred Vladom FBiH kada je Fadil Novalić bio premijer i tražili njegovu smjenu ukoliko se ne donese zakon o minimalnoj plaći - kazao je Avdagić.<h2>"Šatorović gasi sindikate"</h2>- Šatorović, iz kojih razloga mi ne znamo, potpuno se odrodio od sindikata, on ne predstavlja naš sindikat, on predstavlja svoju granu osnovnog obrazovanja. On je potpuno izgubio legalitet i legitimitet. Organi ovog sindikata su davno donijeli odluku i rekli da mi više ne možemo participirati u organima saveza, jer on ne postoji. Sve grane realnog sektora su izdvojene i nemaju ništa sa Selvedinom Šatorovićem. Međutim, ovaj problem koji je vrlo ozbiljan, nikada u historiji ja nisam zapamtio, a od prije rata sam gore u zgradi Sindikata, Sindikat nije doveden u težu situaciju od strane nekog pojedinca, na nivou Saveza. Šatorović je u odnosu od rata, na ovamo, najveće zlo donio sindikatu. Praktično, on potpuno gasi sindikate na način da loše upravlja zgradom. Mi ne možemo u zgradi da držimo sastanke, ne možemo da primamo radnike. Radnik radi prvu smjenu do 3-4 sata, zgrada se u 4 sata zaključava, mi nemamo pravo, a plaćamo parking, da koristimo prostor 24 sata. Sve grane plaćaju Savezu po zakupu kvadratni metar prostora koji koriste. Nama se ne da da koristimo i mi nemamo dovoljnu funkciju sindikata kroz ovu zgradu. Prinuđeni smo da idemo u restorane, kafane, da primamo radnike, da tamo sa njima pričamo o problemima, da držimo tamo sastanke po tržnim centrima. Potpuna je devalvacija kroz jedno anarhijsko ponašanje od strane Šatorovića - kazao je Avdagić.<h2>"Nismo na dnu, mi smo prošli ispod dna"</h2>- Meni je žao što sam došao u situaciju da prvi put ovo javno iznesem. Šatorović je bio i moj kandidat za predsjednika Saveza i moj glas. Ja sam glasao za njega, jer su me kolege iz određenih grana nagovorile da trebamo mi glasati za njega. Bio mi je nepoznat drugi protivkandidat. Jedan je glas trebao da prevagne da li u korist Šatorovića, ili u korist drugog kandidata. Ja sam taj glas dao za njega i bio sam ponosan što je Šatorović izabran. Kako je vrijeme odmicalo, stvar se potpuno počela izokretati na štetu radnika, iako smo zajednički krenuli, napravili proteste, od Baščaršije do federalne Vlade, tražili smjenu Vlade i Novalića (Fadil Novalić, bivši premijer FBiH op.a.), sve u pravcu da se krene ozbiljnije u regulisanju minimalne plate, koja će biti pristojna za egzistenciju radnika. Tada smo procijenili da je to hiljadu maraka. Danas, više nije hiljada maraka te vrijednosti koja je nekada bila. Uslov je bio, plata hiljadu maraka i rasterećenje privrede. Mi to nismo dobili i praktično mi danas imamo neadekvatno zastupanje od strane bilo koga. Sad je to Šatorović preuzeo sve u svoje ruke i on predstavlja realni sektor. Ja njega donekle shvatam iz razloga što je on na čelu sindikata gdje se oni finansiraju i žive od budžeta i možda bih se i ja tako ponašao, ali morao bih sagledati stvari da li ću ja zahvatanjem više sredstava ugroziti da dugoročno neću imati ni to što sada momentalno imam, tako da se tu more pitanja otvara. Vidimo da je veliki neznalac iz ove oblasti, on može biti dobar učitelj, ali sveukupno kada se sagleda, njegov doprinos je jako negativan u sindikatu. Ovo ne govorim ja samo, kao neko ko je na čelu sindikata, kako preživljavamo te opstrukcije, već govorim sa sastanaka svih grana, jer su ovdje sudski procesi otvoreni. Pečat i ključ od zgrade Saveza samostalnih sindikata BiH je još uvijek u njegovim rukama i on sve čini ovdje da devastira sindikate. Sindikati su došli u najgoru situaciju od rata do danas. Kako je koji predsjednik odlazio, sve je iz generacije u generaciju gore bilo, a sad smo došli ne do dna, mi smo čak prošli ispod dna i pitanje je kako će se i na koji način ovo sve završiti - pojasnio je Avdagić.<h2>Sve grane realnog sektora su napustile Savez, tvrdi Avdagić</h2>- Šatorović predstavlja svoj sindikat, svoju granu u kojoj on jeste. Sve grane realnog sektora su izašle, niko nije sa Šatorovićem, ja sam bio pod jednim pristikom i kritikovan od strane predsjednika sindikata i ostalih grana realnog sektora i usluga. Ja sam to trpio, ali kada sam se uvjerio da nije rješenje za sindikat Šatorović, uz svo uvažavanje nekih drugih njegovih kvaliteta, onda sam se i ja povukao i donio odluku da ne učestvujem više u organima Saveza, jer sam se bojao određenih stvari, ne znajući šta se sve tamo dešava. Tamo dolazi do raznih vrsta informacija. Moram reći i da je bio jedan strah dalje ostati tu, u toj ekipi i onda smo se i mi povukli iz Saveza i imamo zvanične odluke da mi više nismo dio tog Saveza - kazao je Avdagić.<h2>Minimalna plaća</h2>- Mi mislimo da treba tražiti rješenje da plaća bude veća od hiljadu maraka, a treba vidjeti kojom metodologijom doći do ovoga. Plata je rezultat svega onoga što je trebalo prethodno da predstoji kroz određene ekonomske i finansijske analize. Niko sada nema snagu ni pamet u BiH da kaže je li to 800, 900, 1.200 maraka. Nema niko. Zašto? Zato što se niko nije bavio tom problematikom. Ovdje je samo rečeno haj'mo skočiti, pa šta uhvatimo. I mi skočili i rekli da će ona biti minimalna hiljadu maraka oporeziva. Nema niko podatak da to iznese, a onda izlazi Šatorović na samo sebi svojstven način da to brani. Onda vi vidite sami koliko je to diletantno s njegove strane, da on nema tu kompetenciju sa ekonomskog aspekta - smatra Avdagić.<h2>Problemi za sve</h2>- Granski sindikati posmatraju situaciju svake kompanije kroz svoje članstvo sa čime se oni tamo susreću i vodimo određene dijaloge. Imamo određene informacije na osnovu kojih mi možemo da vidimo šta će se sve projektovati, koje su moguće posljedice u narednom vremenu. Dugoročno će biti veliki problemi za radnike, penzionere i građane. Dugoročno će se ovo istopiti i treba tražiti stabilno rješenje da ona bude nešto viša od 1.000 maraka, ali da bude dugoročno, da se neće opteretiti. Ako ovo bude ostalo ovako, nama ništa drugo ne preostaje, nego da sazovemo sve organe sindikata i da pozovemo građane da pomognu radnicima tamo gdje rade u kompanijama, da isključivo proizvodnju radnika u realnom sektoru koristimo da ne kupujemo ništa iz uvoza. Mi ćemo na taj način nešto pomoći, jer ćemo ipak dati svoj doprinos zaštiti domaće proizvodnje i zaštiti prava radnika kroz kupovinu njihove proizvodnje - zaključio je Avdagić.

Nama se ne da da koristimo zgradu Sindikata i prinuđeni smo da idemo u restorane, kafane, da tamo sa radnicima pričamo o problemima, kazao je Avdagić

Mehmed Avdagić za "Avaz":  Šatorović je od rata, na ovamo, najveće zlo donio sindikatu

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo na čelu sa ministricom Naidom Hota-Muminović jučer je izdalo saopćenje u kojem je obavijestilo javnost da se iz spornog Pravilnika o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika briše "6 od 77 indikatora ponašanja".&nbsp;Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH je u vezi sa spornim pravilnikom 16. septembra 2024. godine po službenoj dužnosti pokrenula postupak. Ministarstvo je uložilo žalbu koju je drugostepeni organ odbio i potvrdio prvostepeno rješenje. Slijedom toga, zatražili smo odgovor Agencije u vezi sa pokrenutim postupkom.-	Agencija za zaštitu ličnih podataka pokrenula je postupak po službenoj dužnosti, donijela Rješenje u zakonskim rokovima, te nakon okončanog žalbenog postupka pokrenutog po žalbi Ministarstva za odgoj i obrazovanja Kantona Sarajevo, Agencija je donijela i konačno Rješenje 3. januara 2025. godine po kome je Ministarstvo dužno djelovati - navodi se u odgovoru Agencije.<h2>Zabrana obrađivanja i brisanje podataka</h2>- Agencija je Rješenjem zabranila osnovnim i srednjim školama sa područja Kantona Sarajevo da obrađuju podatke koji otkrivaju zdravstveno stanje učenika, te podatke o njihovim profilnim slikama na društvenim mrežama u Evidenciji o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika, koja je propisana Pravilnikom.Također, Rješenjem je naloženo osnovnim i srednjim školama sa područja Kantona Sarajevo da unište podatke koji otkrivaju zdravstveno stanje učenika, te podatke o njihovim profilnim slikama na društvenim mrežama prikupljene u okviru Evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika - dodaju iz Agencije.<h2>Praćenje djece na internetu</h2>Podsjećamo, u jučerašnjem saopćenju ministrica Naida Hota-Muminović navela je da je "po donošenju Pravilnika pokrenuta neviđena medijska hajka".&nbsp;Uzimajući u obzir Rješenje koje je donijela Agencija o zabrani obrade podataka učenika/učenica i nalogu za njihovo brisanje, sasvim se da zaključiti da je bojazan roditelja za prikupljanje podataka o profilnim fotografijama na društvenim mrežama njihove djece, zdravlju, povredama, ožiljcima, nekontrolisanim motoričkim reakcijama, mokrenju, glavobolji, tepanju ili tikovima bila sasvim opravdana.<h2>Uništavanje podataka</h2>Agencija je naložila školama uništavanje podataka koji su već prikupljeni i obrađeni.-	Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo bilo je dužno da u roku od 15 dana od dana prijema Rješenja dostavi Agenciji pismenu obavijest i dokaze o poduzetim aktivnostima na izvršenju izrečenih upravnih mjera.Navedeno znači da su sve obrazovne institucije dužne da unište sve podatke koji su već prikupljeni i obrađeni u predmetnom postupku - zaključuje se u odgovoru Agencije.<h2>Drugi sporni pravilnik</h2>Podsjećamo, ministrica Hota-Muminović je samo 4 mjeseca nakon što je donesen Pravilnik o izricanju odgojno-disciplinskih mjera u osnovnim i srednjim školama, nakon pritiska javnosti, iz istog izbacila obrazac za opis događaja kojim je bilo predviđeno da učenici daju izjavu, radi utvrđivanja učeničke odgovornosti prilikom povrede učeničke dužnosti, kao i saglasnost roditelja da njihovo dijete može davati izjavu koja se "na zahtjev može dostaviti nadležnim tijelima".

Agencija je donijela konačno Rješenje 3. januara 2025. godine po kome je Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo dužno djelovati

Iz Agencije za "Avaz": Škole moraju izbrisati podatke o zdravstvenom stanju i profilnim fotografijama učenika

Na putu Novi Šeher - Strupina, općina Maglaj, prekjučer je došlo do aktivacije klizišta, usljed čega je blokiran i put koji predstavlja alternativnu vezu s općinom Tešanj.Općina Maglaj je zbog toga proglasila stanje prirodne nesreće.

Pitali smo "Autoceste FBiH" da li je ugrožena izgradnja autoputa zbog klizišta kod Maglaja: Evo šta su odgovorili

- Klizište u naselju Mladoševica, MZ Novi Šeher je aktivirano u noći sa 7. na 8. januar. U srijedu rano smo dobili informaciju da je klizište aktivirano. Klizište je još uvijek aktivno i nalazi se uz put Prnjavor-Novi Šeher. Širi se negdje na pedesetak hektara. U ovom trenutku je ugroženo sedam objekata. Mi smo na jučerašnjem sastanku Štaba (Civilne zaštite, op.a.) donijeli odluku o proglašenju stanja prirodne nesreće i naredbu o evakuaciji stanovnika iz navedenih kuća. I dalje smo na terenu i pratimo stanje. Ukoliko se klizište bude širilo prema drugim objektima i kućama, mi ćemo izdati naredbu da se i oni evakuišu. Na terenu su trenutno i geolozi iz Federalnog zavoda za geologiju koji trebaju da definišu dalje korake koji se tiču aktivnog djelovanja na samo klizište, obzirom da niko ne predlaže iz struke da se bilo šta radi u periodu dok je klizište aktivno - kazao je za "Avaz" načelnik Maglaja Maid Suljaković.

U Maglaju proglašeno stanje prirodne nesreće

Dodao je da je na tom području aktivirano klizište i ranije, tačnije 2014. godine.- Deset godina je mirovalo. Mi još uvijek nemamo nikakve direktne informacije šta je uzročnik. To će institucije koje budu ispitivale utvrditi i ustanoviti šta je tačno uzročnik ovolike štete, koja se procjenjuje na više miliona maraka - zaključio je Suljaković za "Avaz".

Čaušević se obratio Konakoviću: Firma je vlasništvo kćerke vašeg kuma

Zatvaraju li se vrata Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH

Elvedin Sedić za "Avaz": Budžet Bihaća je ambiciozan, ali mi želimo završiti započete projekte

Haris Delić za "Avaz": Htjeli-ne htjeli, BiH je u interesnoj sferi EU i NATO-a

Benjamin Mušinović za "Avaz": Mrzim pitanje "Što si se zdeblj'o"

Nedim Suljić: Bez zadrške

Da li će BiH ostati jedina evropska država bez usluge satelitskog interneta "Starlink"

Bešlija za "Avaz" o Južnoj interkonekciji: Lični interesi ne mogu biti važniji od interesa države

Hadžić za "Avaz": Zakon o Južnoj interkonekciji će biti usvojen, važno je da ne budemo energetski ovisni

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu obilježila 488. godišnjicu rada

Benjamin ef. Hodžić za "Avaz", nakon napada na zgradu Medžlisa u Prijedoru: Povratnici su preplašeni

Aldin Huskić, predsjednik Vijeća uposlenika NUBBiH za "Avaz": S optimizmom čekamo 21. januar

Čime se zadovoljavamo

Mehmed Avdagić za "Avaz": Šatorović je od rata, na ovamo, najveće zlo donio sindikatu

Iz Agencije za "Avaz": Škole moraju izbrisati podatke o zdravstvenom stanju i profilnim fotografijama učenika

Načelnik Maglaja za "Avaz" o klizištu: Šteta se procjenjuje na više miliona maraka, naređena evakuacija iz sedam kuća

Čaušević se obratio Konakoviću: Firma je vlasništvo kćerke vašeg kuma

Zatvaraju li se vrata Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH

Elvedin Sedić za "Avaz": Budžet Bihaća je ambiciozan, ali mi želimo završiti započete projekte

Haris Delić za "Avaz": Htjeli-ne htjeli, BiH je u interesnoj sferi EU i NATO-a

Benjamin Mušinović za "Avaz": Mrzim pitanje "Što si se zdeblj'o"

Nedim Suljić: Bez zadrške

Da li će BiH ostati jedina evropska država bez usluge satelitskog interneta "Starlink"

Bešlija za "Avaz" o Južnoj interkonekciji: Lični interesi ne mogu biti važniji od interesa države

Hadžić za "Avaz": Zakon o Južnoj interkonekciji će biti usvojen, važno je da ne budemo energetski ovisni

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu obilježila 488. godišnjicu rada

Benjamin ef. Hodžić za "Avaz", nakon napada na zgradu Medžlisa u Prijedoru: Povratnici su preplašeni

Aldin Huskić, predsjednik Vijeća uposlenika NUBBiH za "Avaz": S optimizmom čekamo 21. januar

Čime se zadovoljavamo

Mehmed Avdagić za "Avaz": Šatorović je od rata, na ovamo, najveće zlo donio sindikatu

Iz Agencije za "Avaz": Škole moraju izbrisati podatke o zdravstvenom stanju i profilnim fotografijama učenika

Načelnik Maglaja za "Avaz" o klizištu: Šteta se procjenjuje na više miliona maraka, naređena evakuacija iz sedam kuća