Nana Fata Jaganjac (79) jedina je Bošnjakinja koja živi u Bileći. Svoju kuću je napustila 1993. godine, a vratila se 2001. Njen sin Abid poginuo je u saobraćajnoj nesreći, a muž joj je preminuo od infarkta. <h2>Sve skupo</h2>Mezar sina Abida, kojeg je ukopala u Bileći, bio je glavni razlog njenog povratka. Kako je rekla za „Avaz“, počela je postiti kao dijete, a ovaj ramazan provodi u svom i na svom, i u dobrom zdravlju.- Bogu hvala. Nisam bila bolesna, ja, Boga mi, ne idem gdje su bolesni i gdje je gripa. Dobro sam – rekla je za "Dnevni avaz" Jaganjac.Dodaje da nije imala nikakvih problema u Bileći i da se komšiluk uvijek lijepo pazio. Ističe kako je ovog ramazana manje ljudi koji navraćaju u ovaj grad na samoj granici BiH s Crnom Gorom.- Slabo ljudi ima da dođe. A Boga mi, neimaština, sve skupo, da Bog sačuva, vidiš, svugdje po svijetu. Nema nigdje nikoga ove godine, nešto slabo iftara, nije samo kod mene, nego svugdje - ispričala je nana Fata.Ona godinama unazad svakog ramazana pali kandilje na Carevoj džamiji u Bileći. Prisjeća se da je njen brat kao dijete nosio fenjer i palio na džamiji na Planoj za ramazan. Kandilje pali da bi, kako kaže, ko prođe Bilećom, mogao da vidi da tu ima Bošnjaka i da ima gdje da se pomoli Bogu.<h2>Milo mi</h2>- Palim, Boga mi, milo mi. Znači mi da se vidi da ima džamija. Odem ujutro ugasim, uvečer upalim. To mi nije ni posao, ni obaveza, ja to od sebe i to svako poštuje. I muftija iz Mostara i moj Sadet efendija. Meni milo i da prohodam. Ja nekad i kad se ne pale kandilji, odem, otvorim džamiju i provjerim da nije negdje voda ušla na prozore i vratim se kući. Šta ću, kad nema niko - kaže Fata.Ističe da putnici-namjernici koji proputuju kroz ovaj hercegovački gradić, a koji u džamiji žele namaz obaviti, uglavnom znaju da kod nje stoji ključ od džamije. Međutim, naglašava da su takve situacije vrlo rijetke.Naglašava da je najbolje u svojoj kući.- Žao mi je ovo napuštati, dosta me je jada ubilo kad sam se vratila. Nisam našla čašu, vodu sam iz šake pila. I sve upropašteno. I sad fino sredila i uživam u svojoj kući - zaključila je Jaganjac.<h2>Šta me veže ovdje</h2>Nana Fata ima kćerku u Janji kod Bijeljine i braću u Švedskoj i u Sarajevu. Kaže da je rodbina posjećuje uglavnom ljeti. Kako kaže, zvali su je i da kod njih boravi, ali ona voli biti u svojoj kući.- Dođu moji ljeti. Imam jednog brata u Švedskoj, a drugi je bolestan. Dođe i on, dovedu ga djeca da se vidimo. Mene oni zovu. Odem ja i kod kćerke u Janju, bila sam mjesec i po zimus. Zaustavljali su me, Boga mi, „kud ćeš majko, šta te veže dolje“, pitaju. Velim, odoh, sine, ranije – rekla je nana Fata.&nbsp;

Nije imala nikakvih problema, komšiluk se uvijek lijepo pazio

Fata Jaganjac, jedina Bošnjakinja u Bileći: Svake večeri pali kandilje na Carevoj džamiji

Kada je u pitanju organizacija ramazana na području banjalučkog muftiluka, ona podrazumijeva da muslimani, svjesni njegovih blagodati, nastoje organizovati sebe lično i učestvovati u onome što struktura Islamske zajednice kroz svoje segmente organizuje u džematima na svim područjima, kazao je za „Avaz“ muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović.- Gotovo se približavamo polovini ramazana, pa bih citirao jednog kolegu koji kaže „čim smo zapostili prvi dan, mi smo već počeli ramazan ispraćati“. Ramazan ide svojim tokom i u ovom ramazanu je primijećena kvalitetna komšijska saradnja, socijalna briga, podrška jednih drugima, posebno unutar vjerničke populacije, kako muslimana tako i nemuslimana, kada organiziraju zajedničke iftare i druge aktivnosi. U informacijama koje dolaze od imama saznajemo da se muslimani druže u obrednom prostoru, počesto ostaju iza teravije u dodatnim ibadetima i razgovorima, gdje se muslimani dodatno povezuju. Kada je u pitanju segment provedbe ramazanskih aktivnosti, primjećujemo napredak i progres. Registrirali smo atak na džamiju u Bosanskoj Dubici. Neko je u toku noći oštetio prozor kada u džamiji nije bilo ljudi. Dakle, to nije bio napad na ljude, ni na obred, ali jeste na sveti prostor muslimana. Načinjena je određena materijalna šteta koja je zanemariva u odnosu na ono što to može da znači, a moguće je da je to produkt ukupnih kretanja koja se u javnosti prepoznaju – kazao je muftija Smajlović. <h2>Ramazanske aktivnosti</h2> Muftija Smajlović je rekao da na području banjalučkog muftiluka ima 77 teravijskih mjesta u 68 stalnih džemata.- Angažovali smo 85 kadrova za realizaciju ramazanskih aktivnosti, među kojima su naši stalni imami, ali imamo i naše muderise, vaize, imamo podršku Rijaseta IZ i naših obrazovnih ustanova. Dinamika vjerskog života u našim džematima je primjerena ramazanu. Na nivou muftijstva smo uz podršku naših 10 medžlisa planirali početkom ove godine i realizirali određene vjerske i edukativne aktivnosti. Najavili smo ramazan iz Banja Luke akademijom „Ramazan u šeheru mome“. Sinoć sam bio u jednoj mahalskoj džamiji u Banjoj Luci, a prije toga sam bio u Bosanskoj Gradišci među našim vjernicima, družili smo se sa džematlijama. Večeras imamo i iftar za mladima sa područja Muftiluka, za koje će Armin Muzaferija prirediti poseban program poslije teravije. To je bila želja mladih i Muftijstvo je to podržalo. Pokušavamo kroz ramazanski sadržaj dati kvalitetnu društvenu poruku koja će nas ojačati, jer ramazan je blagodat i vrijednost i želimo iskoristiti tu posebnost koju je dragi Bog podario vjernicima – naveo je muftija Smajlović. <h2>“Od krize nema niko koristi“</h2> Kao i svaki građanin ove domovine, pratimo i medije šta pišu, ali i zvaničnike šta govore, rekao je muftija Smajlović. - Nismo ravnodušni. U okviru svih ramazanskih aktivnosti, pa i druženja sa vjerničkom populacijom, ne osjeti se strah i uznemirenost, ali primijetimo da prate i pokazuju želju da se konačno izađe iz toga što se putem medija kontaminira naš životni prostor i ramazanske blagodati. Najteže je kada dobijemo od određenih analitičara obradu određenih podataka koji nisu tačni, pa se onda vidi da je to tendenciozno i da se ide u pravcu koji proizvodi uslovno kazano krizu, ili pravi u neku ruku košmar. Priželjkujemo da, a ja ću kazati iz pozicije muftije, kao zvaničnika IZ, da ljudi koji su na odgovornim pozicijama u društvu, daju nam rješenja za ugodniji život, za perspektivu, da se izbjegne proizvodnja ovog košmara i krize u kojoj svako gubi. Od toga jednostavno nema niko koristi – poručio je muftija Smajlović. <h2>Blagodati ramazana</h2> Vjernici su savjesni i koriste ramazan i njegove vrijednosti, naglasio je muftija Smajlović.- Postom i drugim ibadetima jačaju svoju vjeru i otvaraju perspektivu za svoje bolje sutra i ono što mi prija, sarađuju. Raduje me i da su vjernici drugih denominacija u ovim danima u svom postu, orijentisani na pobožnost i to je primjereno čovjeku i vjerujućoj osobi. U razgovoru sa kršćanima na ovom prostoru, a vjernik nastoji okrenuti se Bogu, a u ovo vrijeme pobožnosti valja slušati ovo što nam ne prija, kvari ambijent, pa ako hoćete i vjernički ugođaj u pobožnosti, odnoso ibadetima ramazana, a vjerovatno i kršćanima u njihovom obredu koje čine. Ramazan mnogo toga nudi, prije svega druženje sa Božijom porukom. Mi, muslimani, učimo Kur'an tokom ramazana intenzivnije i u njemu nalazimo Božije poruke za rješenja svih kriza. Povijest ljudskog roda imala je i veće krize i uvijek su pravda, mir i blagostanje trijumfovali u odnosu na nasilje i nepravdu, pa i kada bi to bio pojedinac kao što su bili poslanici i malobrojne skupine vjernika, okupljeni oko voditelja pozitivnih procesa u društvu. Pravda, moral, poštenje i duge vrline su primjereniji ljudskom biću. Ramazan je pun takvih poruka i vjernici očekuju da će iz ove kao i svih ranijih kriza izaći jači! Tako ćemo, ako Bog da i na bajram izaći jači iz ovog ramazana. Molimo Boga da to tako bude i pružamo podršku onima koji su aktivni u promociji ljudskih vrijednosti da nastave. Te vrijednosti će sigurno trijumfovati – zaključio je za „Avaz“ muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović.

Raduje me i da su vjernici drugih denominacija u ovim danima u svom postu, orijentisani na pobožnost, kazao je muftija Smajlović

Ismail-ef. Smajlović za "Avaz": Vjernici očekuju da će iz svih kriza izaći jači, kao što ćemo izaći jači i iz ovog ramazana

Imam Ferhadija džamije u Sarajevu Muhamed-ef. Velić kazao je za "Avaz" da mjesec ramazan ima dva krila: jedno krilo je post, a drugo krilo je namaz. Na taj način on je skrenuo pažnju na ova jednako važna temelja islamskog vjerovanja.- Mi učimo dovu "Allahu, blagoslovi nam mjesec Redžeb i Ša'ban i omogući nam da dočekamo Ramazan". Tu ima značenje "dostavi nam ramazan" ili "dostavi nas ramazanu". Zapravo, to je jedna dilema i putokaz da svako onaj ko žuri Božijoj milosti, ona će mu i doći. Tako kaže i čuveni islamski mislilac Muhamed Ikbal: "Bog će krenuti u akciju sa čovjekom, ako inicijativa dođe od čovjeka". Uvijek je prvi naš korak - kazao je Velić.<h2>Brige prestaju u ramazanu</h2>- U hadisu-kudsiju se kaže: "Ja sam tamo gdje Moj rob zamisli i Ja sam uz njega kada Me spomene. Ako Me spomene u sebi, Ja ga spomenem u sebi; a ako Me spomene u skupu, Ja ga spomenem u skupu odabranijem od njegovog. Ako Mi se približi koliko jedan pedalj, Ja mu se približim koliko lakat. Ako Mi se približi za lakat, Ja mu se približim za hvat. Ako Mi u susret krene idući, Ja krenem njemu žureći." Važno je da mi prvi krenemo. Dva mjeseca pred ramazan mi to tako učimo, žurimo ka ramazanu i ramazan žuri nama i evo, došli smo u ramazan, kao putnici kada dođu na izvor, gladni, žedni, umorni. Tu sve naše brige prestaju - kazao je efendija Velić.

<h2>Ramazanski post</h2>Ramazan je mjesec milosti i oprosta, a moramo imati uvijek na umu da je post Božiji, kaže imam Velić.- U hadisu se navodi da je Uzvišeni Allah rekao: "Svako čovjekovo djelo pripada njemu osim posta - on je Moj i Ja za njega (posebno) nagrađujem". Mi kada postimo, to je naš ljudski post, ali ima i Božiji post. U našoj akidi stoji da Allah, dž.š. ne jede, ne pije, ne spava, ne obuzima Ga ni drijemež ni san, nema oca, majku, nema djece, nema ženu, tako da mi kada postimo, imamo taj jedan djelić Božijeg posta, zato se ljudi promijene. To je Božija intervencija - smatra Velić.- Nije gladan, žedan, ili umoran onaj ko posti od hrane i pića i onoga što je Allah, dž.š. zabranio. Gladan, žedan i umoran je onaj ko posti od Božije milosti. Ima ljudi, milijarde broje, ali, nešto im fali, a to što fali ne mogu dokučiti, ali da mogu, onda bi to imali. S tom jednom supstancom koja im fali, oni nemaju ništa, bez obzira koliko donose i unose u kuću. Zato je važna Božija milost i bereket i kako se kaže, kada se postač iftari čašom vode, u njoj je bereket, vrijednost cijelog jednog svijeta u toj jednoj hurmi, u jednom zalogaju, u jednom obroku koji se podijeli - pojašnjava Velić.

<h2>Podijeliti iftar sa drugima</h2>Imam Velić je povukao paralelu između postupaka životinje i čovjeka.- Čuveni antropolog Isak kazao je da kada bismo bili u mogućnosti upitati majmune da opišu čovjeka, kako ga oni vide, oni bi odgovorili da je čovjek biće koje dijeli svoju hranu sa drugim pripadnicima svoje vrste. Životinje to ne rade, to je osnovna razlika. Zato, imamo iftare koje trebamo podijeliti sa siromašnima, sa onima koji nisu u mogućnosti. Dragi Allah je u ramazanu dao da vidi i nas na djelu. Naravno, imamo tu i obavezu zekata i sadekatul-fitra - podsjeća Velić.<h2>Insan i ramazan</h2>Velić podsjeća da je hafiz Sulejman Bugari govorio "ne smijemo biti od onih koji će proći kroz ramazan, već trebamo biti od onih kroz koje će ramazan proći".&nbsp;- To je jedna interakcija da mi prođemo kroz ramazan i da ramazan prođe kroz nas, da ne budemo od onih ljudi, kako dalje kaže hafiz Bugari, koji peru automobil samo s vana. Vani uglancano, a unutra ga nikad ne peru. Zato, treba prati automobil, kao i sebe i svoje biće i vani i iznutra, jer nekada je važnije da to bude čišće unutra, nego što je to vani, ali obje su važne komponenete - pojašnjava Velić.<h2>Ramazan ima dva krila</h2>Velić naglašava da je jednako važno kako postiti, tako i klanjati.- Važno je za vjernike da, koliko poste u ramazanu, da i klanjaju. Ramazan ima svoja dva krila, kao ptica. Jedno je krilo namaz, a drugo krilo je post. Neki ljudi uporno lete s jednim krilom, nema pravog leta. Ima tu fajde, ali pravi let je sa dva krila. Bog nas je stvorio sa dvije noge, sa dvije ruke. Post je u Kur'anu naređen u samo jednom ajetu, a namaz je naređen u više od 100 ajeta, zato što je ljudima možda lakše postiti, bez obzira koliko je ta potreba odricanja od hrane lakša bila. Ljudi su skloni dijetama, poput sportista. Jedan ajet je to obuhvatio. Ima mnogo ljudi koji poste, rade, ne moraju ništa mijenjati, ali za namaz se mora naći mjesto i vrijeme. Imamo ljude koji poste, a ne klanjaju, a oni koji klanjaju, oni zasigurno i poste. I jedno i drugo je neodvojivo i jednako važno - zaključio je imam Velić.

Došli smo u ramazan, kao putnici kada dođu na izvor, gladni, žedni, umorni. Tu sve naše brige prestaju, kazao je efendija Velić

Muhamed-ef. Velić za "Avaz": Ramazan ima dva krila, jedno je post, a drugo je namaz

Nakon održane sjednice Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, medijima se obratio Šerif Špago, član Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Bosne i Hercegovine.-	Nakon svih dešavanja u proteklom periodu vezano za rad policijskih agencija Bosne i Hercegovine, uspjeli smo dogovoriti određeni broj zaključaka koje smo jednoglasno izglasali. Mislim da je to jedna od poztivnih poruka sjednice Komisije i dobra je i poruka da su tu bili direktori i njihovi zamjenici svih sigurnosnih agencija, prezentovali su izvještaj - kazao je Špago.<h2>Rad policijskih agencija</h2>- U zatvorenom dijelu sjednice imali smo pitanja, podpitanja, da nam obrazlože mnoge stvari koje su se pojavljivale u javnosti od 7.3., vezano za djelovanje pojedinih sigurnosnih agencija i mi ćemo i u narednom periodu pratiti rad i propitivati određena pitanja - kazao je Špago.Špago je dodao da je današnjom sjednicom Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH poslana snažna poruka.- Raduje me da su direktori sigurnosnih agencija optimistični, da drže stvari pod kontrolom, da će izvršavati svoje zakonske nadležnosti koje im zakoni propisuju - kazao je.<h2>Povećanje budžeta</h2>Dodao je da treba sačekati i vidjeti da li će parlamentarna većina povećati budžet i osigurati neophodna sredstva policijskim agencijama u BiH, uz žaljenje što neki od zaključaka današnje sjednice nisu usvojeni.- Treba biti oprezan. Za stanje sigurnosti u BiH nisu odgovorne samo državne agencije, već imamo kantonalne MUP-ove, entitetske MUP-ove, Policiju Brčko Distrikta BiH. Žao mi je što nekoliko zaključaka koje su pozivali te agencije nije usvojeno zbog specifičnosti rada komisije, kvoruma i svega ostalog. Ali, pozitivna je poruka da agencije trebaju nastaviti funkcionisati u skladu sa zakonima, da im treba osigurati neophodna sredstva i vidjećemo da li će se predvidjeti sredstva za zapošljavanje, s obzirom na nepopunjenost državnih agencija, i niz drugih neophodnih stvari tim agencijama. Vrlo brzo će se pokazati iskrenost i predstavnika parlamentarne većine vezano za budžet sigurnosnih agencija u BiH - zaključio je Špago.<h2>Zaključci sjednice</h2>Na sjednici su usvojena tri zaključka: stanje sigurnosti u BiH je na zadovoljavajućem nivou, daje se podrška agencijama u izvršavanju njihovih zakonskih nadležnosti i radit će se na dodatnom opremanju policijskih agencija.

Danas je održana sjednica Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH

Špago: Direktori sigurnosnih agencija su optimistični, stanje sigurnosti je zadovoljavajuće

U ramazanskoj noći Lejletul-Kadr počelo je objavljivanje Časnog Kur'ana. Stoga, muslimani u tom mjesecu nastoje što više vremena provesti uz učenje (recitovanje, op.a.) Božije objave.&nbsp;Najljepše je kada se srce vjernika veže za Kur'an od ranog djetinjstva, kazala je za "Avaz" hafiza Emina Momković koja je dala nekoliko uputa vjernicima koji možda ne praktikuju učenje Kur'ana, na koji način da započnu učenje i čitanje Božije riječi.- Najvažnije je početi s iskrenim nijjetom, čvrstom željom i malim, ali postojanim koracima. Kur’an treba razumjeti kao knjigu čija poruka je univerzalna i pristupiti mu sa razmišljanjem "Šta to Kur'an meni lično poručuje?" Dovoljno je svakodnevno odvojiti nekoliko minuta za čitanje i razmišljanje o ajetima. Najljepše je kada se srce veže za Kur'an od ranog djetinjstva, jer kada duša jednom osjeti slast Kur'ana, uvijek će žudjeti za tom ljepotom - kazala je hafiza Momković.<h2>Ljepota Kur'ana</h2>Haifza Emina Momković iz Zavidovića, studentica je Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.&nbsp;Hifz je završila 3. januara 2019. godine pred komisijom Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, a muhafiz joj je bio Abdullah Kapo. Na njenom putu hifza, kako kaže, bezrezervna podrška su joj bili njeni roditelji.- Povezivanje s osobama koje redovno uče Kur'an, prisustvo halkama Kur'ana, mukabelama i predavanjima, kao i slušanje učača Kur'ana, može nam približiti njegovu ljepotu i poruku te pozitivno utjecati na naš odnos s njim. U suri Qaf, u 37. ajetu, Gospodar nam kazuje da je Kur'an zikr, tj. pouka za sljedeće ljude: one koji mu prilaze otvorenog srca, one koji mu posvećuju potpunu pažnju, svoj sluh i izučavaju ga, i one koji svjedoče njegovoj istini kroz učenje i praktičnu primjenu. Kada se ove stvari spoje, dobit ćemo potpuni benefit Kur'ana, povezati se sa njim i osjetiti slast njegovog društva - kazala je hafiza Momković.

<h2>Razumijevanje Kur'ana</h2>Hafiza Momković smatra je prvi korak ka primjenjivanju kur'anskih poruka jeste njihovo razumijevanje.- Prvi korak ka primjeni kur'anskih poruka jeste njihovo razumijevanje. Također, kroz svakodnevno druženje s Kur'anom, naše srce postaje mekše, a razum razboritiji. Mnogi učači i hafizi Kur'ana potvrđuju da su, bez obzira na mnogobrojne proučene hatme, tek kasnije primijetili i razumjeli određene kur'anske ajete, jer duši treba priprema. Kao što Kur'an nije objavljen odjednom, već postepeno, kako bi se vjernička srca pripremila i učvrstila, tako ni mi ne možemo očekivati da ga odmah u potpunosti shvatimo ili primijenimo - to je proces koji zahtijeva postepenost - kazala je hafiza Momković.- Čuvanje namaza, svakodnevni rad na sebi, popravljanje međuljudskih odnosa, zahvalnost, strpljivost, odvraćanje od loših djela i ustrajnost u dobru temeljne su poruke mnogih kur'anskih ajeta. Svaka osoba najbolje poznaje sebe, ali naše duše najbolje poznaje naš Stvoritelj. Zato trebamo svakodnevno preispitivati odnos s Kur'anom i u dovama moliti Uzvišenog da nam olakša njegovo razumijevanje i primjenu - dodala je.<h2>Ramazanske mukabele</h2>Jedan od tradicionalnih običaja za muslimane Bosne i Hercegovine i Balkana je mukabela. Mukabela podrazumijeva zajedničko učenje Kur'ana u džamijama tokom mjeseca ramazana.- Mukabele su nešto što se isprepliće s mojim ramazanima i djetinjstvom. Bile su jedan od ključnih faktora koji su me još više povezali s Kur’anom te mi pomogli da poboljšam tedžvid i tilavet. Kasnije sam se priključila i hafiskim mukabelama u Tuzli, kojih sam učesnica već petu godinu. One su mi značajno pomogle u učvršćivanju hifza, a kroz njih sam se još dublje povezala s ostalim hafizima, stekla dragocjena iskustva i dodatno proširila svoje znanje o Kur’anu, njegovom razumijevanju i primjeni u svakodnevnom životu - kaže hafiza Momković.

<h2>Memoriranje Kur'ana</h2>Učenje Kur'ana napamet je značajan poduhvat, a osoba koja nauči cijeli Kur'an napamet naziva se hafiz ili hafiza. Ova riječ dolazi od arapskog glagola (hafeza-jahfezu), što znači (sa)čuvati, paziti, bdjeti nad (nečim), motriti na (nešto), brinuti se o (nečemu), zaštititi i sl.- Učenje Kur'ana napamet je put koji zahtijeva strpljenje, dosljednost, iskren nijjet i dobru organizaciju. Također, izuzetno je važno imati društvo koje nas podstiče na svakodnevno druženje s Kur'anom i motiviše da ustrajemo na tom putu.Preporučuje se započeti s kraćim surama, a zatim pronaći metodu učenja napamet koja najbolje odgovara. Posebno je korisno imati mentora - osobu s iskustvom u hifzu, a idealno bi bilo da je to hafiz, jer nas može pravilno usmjeravati, pratiti naš napredak i podučiti metodama lakšeg pamćenja i ponavljanja - kaže nam hafiza Momković.Ona preporučuje redovno ponavljanje naučenog, kako se ne bi zaboravilo.- Veoma je važno odvojiti određeno vrijeme za hifz, prilagođeno vlastitim mogućnostima i obavezama. Preporučuje se učenje nakon sabah-namaza, kada je um najbistriji, a srce smireno. Također, svako ima svoj tempo - neki će brže pamtiti stranice, dok će drugima trebati više vremena. Zato se ne treba upoređivati s drugima, već ostati fokusiran na vlastiti napredak i ustrajnost. Redovno ponavljanje naučenog od suštinskog je značaja kako bi se hifz učvrstio. Iskrena i ustrajna dova donosi posebnu snagu i motivaciju. Stoga, moj oslonac na putu hifza bila je dova "Allahu moj, pouči nas iz Kur’ana onome što ne znamo i podsjeti nas na ono što smo zaboravili" - zaključila je hafiza Momković.

Prvi korak ka primjeni kur'anskih poruka jeste njihovo razumijevanje, kazala je hafiza Momković

Hafiza Emina Momković za "Avaz": Najljepše je kada se srce veže za Kur'an od ranog djetinjstva

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute stigao je u zgradu Parlamentarne skupštine BiH, gdje održava sastanak s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto (HDZ).

Sastanku prisustvuju i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP) i njegov zamjenik Josip Brkić (HDZ), ministar odbrane Zukan Helez (SDP), zamjenik ministra odbrane Aleksandar Goganović (SNSD) i drugi.

Ranije je prvi čovjek NATO-a održao sastanak s članovima Predsjedništva BiH, a nakon kojeg je poručio da podržava rad OHR-a, da neće dopustiti sigurnosni vakum, ali i da je potreban dogovor za prevazilaženje ove situacije.Rute će govoriti i na Fakultetu političkih nauka u 15 sati, a planiran je i sastanak s visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom.

<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Rute će govoriti i na Fakultetu političkih nauka u 15 sati, a planiran je i sastanak s visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom

Rute stigao na sastanak s Krišto, Konakovićem i Helezom

Abdulgafar-ef. Velić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo, kazao je za "Avaz" da ramazan ima posebnu snagu i autoritet, te da on vjernike u potpunosti mijenja, tako da oni postaju odgovorniji, ozbiljniji, brižniji i u svakom pogledu zreliji.- Ramazan je mjesec Kur’ana, mjesec u kojem je počela objava Časnog Kur’ana. To je i mjesec posta, zekata, sadekatul-fitra, itikafa, mukabela, teravija, sehura, iftara, Lejletul-Kadra, Lejletul-Bedra. Ramazan je i mjesec Allahove milosti, oprosta i duhovne čistote. To je vrijeme potpunog preporoda i približavanja dragom Bogu kroz ibadet i pokajanje. Ramazan je i mjesec solidarnosti, dobročinstva i dobrih djela, kada vjernici iskazuju brigu za druge, pomažu siromašnima i jačaju zajedništvo kroz ljubav i saosjećanje - kazao je efendija Velić.<h2>Jačanje bratskih veza</h2>Mubarek ramazan ćemo najbolje iskoristiti ako ga provedemo u ibadetu, čisteći svoju dušu i jačajući vezu s dragim Bogom i ljudima oko sebe, smatra imam Velić.- Ključ je u izvršavanju obaveznih propisa - namaza, posta, zekata - ali i u učenju Kur’ana i iskrenom pokajanju. Ramazan je vrijeme kada se okrećemo kibli, ali i ljudima u našoj blizini - porodici, komšijama, prijateljima - pokazujući ljubav, poštovanje i brigu. Posebno je važno pomoći onima u potrebi, jer je ramazan mjesec solidarnosti. Također, ramazan je mjesec našeg dostojanstva i snage, pa ga trebamo provesti u zajedništvu, u džematu, jačajući bratske veze i izvršavajući obaveze prema zajednici. Tek tada će naši ibadeti biti potpuni, a naša srca smirena - kazao je Velić.<h2>Mjesec bereketa</h2>Ramazan je mjesec posebnog bereketa i sreće, ističe efendija Velić.- U ovom mjesecu i voda je slađa, hrana ukusnija, i u vremenu i u međuljudskim odnosima ima bereketa. Zbog tog bereketa u ramazanu je sve drugačije. Ramazan ima posebnu snagu i autoritet, on nas u potpunosti mijenja, te postajemo odgovorniji, ozbiljniji, brižniji i u svakom pogledu zreliji. Zato su vjernici u ramazanu darežljiviji i obazriviji - ne samo da više idu u džamiju i uče Kur’an, već se i više brinu jedni za druge, pomažu onima u potrebi i jačaju međusobne veze. Ramazan nas uči istinskoj ljudskosti, solidarnosti i saosjećanju, podsjećajući nas da smo dio jedne velike zajednice u kojoj svako može i treba dati svoj doprinos - kazao je imam Velić.<h2>Šta poslije ramazana</h2>Naša životna rijeka teče dalje, kaže efendija Velić, dodajući da će ona poprimati boju svoga korita, sa sobom nositi neka obilježja i tragove onoga kroz šta i kuda sve bude prolazila.&nbsp;- To je Božija odredba. Međutim, čuvajmo se da mi svojim postupcima ne pravimo vrtloge. Tada postajemo štetni i opasni za sebe, svoju porodicu, svoj džemat pa i društvo. Istina nam se ukazuje i Izvora smo svjesni onoliko koliko se čistimo i onoliko koliko se čudnih opsjena i varki oslobađamo. Kad očistimo svoje srce, tada nam se i Kur'an otvara a njegove plemenite poruke se ogledaju u bistrini naših životnih rijeka. Trebamo i poslije ramazana u sebi sačuvati svaki ramazanski iftar, svaki sehur, svaki namaz kao najveću vrijednost i najveći životni kapital. Na taj način čuvamo u sebi prirodnu izvorsku čistotu.Zapravo, da bismo iz ramazana izašli kao bolji ljudi, potrebno je da sve što smo u njemu stekli, naučili i praktikovali nastavimo i dalje, poslije ramazana - zaključio je za "Avaz" Abdulgafar-ef. Velić, glavni imam MIZ Sarajevo.

Ramazan ćemo najbolje iskoristiti ako ga provedemo u ibadetu, čisteći svoju dušu i jačajući vezu s dragim Bogom i ljudima oko sebe, kazao je Velić

Abdulgafar-ef. Velić za "Avaz": Ramazan ima posebnu snagu i autoritet i on nas u potpunosti mijenja

Turski kompozitor i interpretator sufijske (tesavufske) muzike Mustafa Demirdži (Demirci) u ekskluzivnom razgovoru za "Avaz" kazao je da je sretan što je imao priliku posjetiti Bosnu i Hercegovinu tokom ovog ramazana.&nbsp;U okviru manifestacije "Ramazan u Mostaru" Demirdži je sinoć u ovom bh. gradu održao koncert sa našim umjetnikom&nbsp; interpretatorom Zejdom Šotom.U razgovoru za "Avaz" otkriva svoj doživljaj ramazana i poruku koju želi da prenese krozu svoju muziku svim ljubiteljima duhovne muzike.<h2>Veza sa Gospodarom</h2>Na koji način je mjesec ramazan za Vas poseban?- Kao i za sve muslimane svijeta, ramazan je za mene poseban mjesec. To je mjesec u kojem se mi više osjećamo onakvim kakva jeste zapravo naša stvarnost. Mi svoje biće u tom mjesecu značajnije osjećamo. Kao muslimani, više smo skoncentrisani u tom mjesecu, jer je to mjesec u kojem se osjećamo bliži Gospodaru Svjetova. To je naše bivanje abidima (pobožnima, op.a.), robovima Gospodara Svjetova. To je mjesec u kojem mi naš odnos sa Gospodarom značajnije i stvarnije doživljavamo - kazao je Demirdži.Kakvu poruku muzikom želite prenijeti Vašoj publici?- Kao neko ko je istovremeno i umjetnik, za nas koji se bavimo tim pozivom, ramazan je u mnogo čemu drugačiji. Imamo taj dio koji radimo tokom mjeseca ramazana više nego u drugim mjesecima. Naša misija je da putem svojih numera pomognemo da manevijski (duhovna dimenzija, op.a.) odnos kod ljudi koji to slušaju, značajnije probudimo sa naše strane. Smisao muzike koju ja izvodim je da naše duhovno biće nahranimo, da našu nutrinu našim radom oplemenimo i da ono što radim da dotakne duše ljudi. Ja to najčešće kažem da je to "posao srca" - kazao je Demirdži.

<h2>Poezija Junusa Emrea</h2>Na koji način je Turska sačuvala tradiciju izvođenja ilahija koje su stare više stotina godina, poput onih iz poezije pjesnika Junusa Emrea?- Junus Emre je bio čovjek iz naroda. On je bio neko ko je doista pripadao tom narodu. Ako govorimo o tome kako do današnjeg dana živi ono što je on radio prije toliko mnogo godina, možemo kazati da je zapravo on bio neko ko je posebnim jezikom pisao poeziju koja živi do danas. On je pisao jezikom koji je dirao emocije ljudi, koji je srca ljudi koji su to čitali ispunjavao nesvakidašnjim osjećajem. On je ciljano pripovijedajući o onome što je on vjerovao, o islamu, uspijevao da pažnju ljudi zadrži jezikom kojim je pisao. Kada se to kasnije sjedinilo sa melodijama koje su i kompletirale njegovu poeziju, na taj način je sve to postalo besmrtno i dok je svijeta te će numere njegove živjeti - kazao je Demirdži za "Avaz".<h2>Bosna - druga polovina srca</h2>Kako se osjećate u Bosni i Hercegovini?- Mi kažemo da je Bosna za nas druga polovina srca. Ja je tako doživljavam. Za mene je Bosna simbol čuvanja vjere. Taj postupak očuvanja vjere je u Bosni i Hercegovini išao i kroz učenje ilahija i kasida, okupljanja u tekijama i zikra. Mi smo to sa oduševljenjem doživljavali kada god smo imali priliku da se sretnemo sa time u Bosni i Hercegovini - kazao je Demirdži.

Šta mislite o duhovnoj islamskoj muzici u Bosni i Hercegovini?- Kada govorimo o tesavufskoj muzici u BiH, to naše jedinstvo srca o kojem sam govorio, i kroz to se na neki način manifestuje. Neke od mojih numera koje sam ja komponovao i pisao, prepjevane su na bosanski jezik, tako da se i to naše jedinstvo kroz takve primjere, možemo kazati, živi u Bosni i Hercegovini. Povremeno sam imao priliku da ovdje dođem i da to osvjedočim. Posebno me fascinirao način na koji se ovdje živi islam. Imam ponekad priliku da dođem i drago mi je zbog toga - kazao je Demirdži.

Kada je u pitanju scena tesavufske muzike u BiH, ona se u novije vrijeme modernizirala, tako da imamo specifičan trend da se pojavljuju lijepe, nove numere koje rade izvođači ilahija kao što su Zejd Šoto, Burhan Šaban, grupa "Hamza" i ja im u tom smislu čestitam i aplaudiram na poslu koji rade - zaključio je Demirdži za "Avaz".

Mustafa Demirdži rođen je 1969. godine u turskom gradu Jahjali (Yahyali).&nbsp;Demirdži je kompozitor i izvođač duhovne islamske muzike (ilahije i kaside).&nbsp;Do sada je u karijeri objavio više od 15 albuma i spada u red najboljih svjetskih izvođača ove vrste muzičke umjetnosti.

Demirdži je sa našim umjetnikom Zejdom Šotom sinoć nastupio na koncertu u Mostaru u okviru manifestacije "Ramazan u Bosni"

Mustafa Demirdži za "Avaz": Bosna je za mene druga polovina srca

Ramazan je mjesec zajedništva muslimana koje se ogleda kroz različite aktivnosti, poput organizovanja zajedničkih iftara, ali je isto tako i prilika da vjernici ojačaju svoje jedinstvo sa zajednicom, kazao je za "Avaz" dr. Nezir Halilović, rukovodilac Odjela za islamsku vjeronauku u Upravi za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici, publicista i putopisac.<h2>Duše žedne vjere</h2>- Jedno od značenja ramazana je da označava od suše ispucalu zemlju žednu vode. Shodno tome, naše duše su žedne vjere i duhovnosti i upravo zato možemo naći da je većini ljudi daleko jednostavnije i lakše posjećivati džamiju i obavljati vjerske propise u ramazanu, nego u ostalim mjesecima. Drugi značajan razlog je to što svi, kako muslimani, tako čak i nemuslimani, osjećaju kako je atmosfera u ramazanu, drugačija nego u ostalim mjesecima. Ovo je mjesec Allahove milosti, a milost i ljubav su neodvojive kategorije i upravo zato vidimo kako su vjernici u ovom mjesecu još privrženiji svojim najmilijima - kazao je Halilović.Generalno, dodaje, ovo je mjesec zajedništva koje se ogleda kroz čitav niz aktivnosti: zajednički sehuri i iftari, zajedničke teravije i sijela, zajednički odlasci na mukabele i predavanja, te uplata zekata i sadekatu-l-fitra s ciljem pomaganja slabim i potrebnim i jačanja zajednice. - Naravno, organizaciju vjerskog života u Bosni i Hercegovini, organizuje Islamska zajednica i ramazan je jedna lijepa prilika za vjernike da osvježe i ojačaju tu vezu sa svojom zajednicom. Za vjernike je ramazan i praznik koji kulminira još većim praznikom, Ramazanskim bajramom - naveo je Halilović.Istaknuo je da je poenta da čovjek bude osviješten u smislu iskorištavanja vremena.- Najbolji način za provođenje ramazana je maksimalno iskorištavanje vremena za širenje i ispoljavanje dobra koje ima mnogo oblika, kako ličnih, tako i kolektivnih. Kod nas uobičajeno 27. noći mjeseca ramazana se obilježava Lejletu-l-Kadr, noć u kojoj je započeta objava Kur'ana Muhammedu, a.s., za koju se u istoimenoj suri u Kur'anu naglašava da je bolja nego hiljadu mjeseci. Ova sura i ova ramazanska noć nas uče i tjeraju na razmišljanje koliko vrijedi svaka sekunda u toj ramazanskoj noći – objasnio je Halilović.<h2>Brojni ibadeti</h2>Također je napomenuo da su u toj noći svi vjernici osviješteni o njenoj vrijednosti i trude se da svaki trenutak provedu u jednom od brojnih vrsta ibadeta. Isti princip važi i za ramazan. Poenta je da čovjek bude osviješten u smislu vremena i da maksimalno iskoristi za činjenje dobra. Svako ko isposti jedan dan, napravio je podvig, smatra dr. Halilović. - Ramazan u svim svojim dimenzijama traži određenu vrstu preporoda. Medicinski je dokazano da se tijelo postača regeneriše i doživljava svojevrsni preporod u ramazanu. Isto je i s našim dušama koje se posvete prakticiranju vjere. Prvi ispošteni dan posta u životu za bilo kojeg pojedinca je zaista pravi podvig, jer mu razbija sve predrasude o postu i nudi mu lično iskustvo prakticiranja tog ibadeta. Potpuno isto važi i za prvi namaz, prvu džumu, prvu teraviju u džematu, prvu hatmu, prvu uplatu zekata i sadekatu-lfitra. Sve je to daleko lakše raditi u ramazanu i vidimo da su naše džamije najposjećenije upravo u ovom časnom mjesecu - poručio je za "Avaz" dr. Halilović. <h2>Dobar čovjek</h2>- Iz dana u dan, iz ibadeta u ibadet čovjek postaje sve bolji. Tu je još jedna značajna stvar, a to je da svaki usamljeni pojedinca u sebi gaji uvjerenje da je on dobar čovjek. Međutim, potvrda da li smo dobri i koliko smo dobri, mora nam doći od drugih ljudi iz našeg okruženja, a ramazan je idealna prilika da dobijemo tu potvrdu od drugih ljudi na mnoštvo različitih načina - zaključio je Halilović.&nbsp;

Medicinski je dokazano da se tijelo postača regeneriše i doživljava svojevrsni preporod u ovom mjesecu, kazao je Halilović

Prof. dr. Nezir Halilović za "Avaz" o ramazanskim dobrima: Svako ko isposti jedan dan, napravio je podvig

Ramazan je najdraži gost u životu vjernika, istakao je u razgovoru za "Avaz" interpretator duhovne islamske muzike Zejd Šoto, dodajući da je muzika najljepši jezik s kojim se ljudi koriste.- Kao čovjek koji je čitav svoj život vezan za vjeru i za sve ono što naša vjera znači, mogu kazati da je mjesec ramazan najdraži gost u našim životima. Moja aktivnost u mjesecu ramazanu je značajnija i ima je više, nego u drugim mjesecima. Puno više radim i aktivan sam iz razloga što imam jedan dio svog posla koji se odnosi na duhovnu muziku muslimana, na televizijske programe, ali i sa svim time najviše se radujem dolasku mjeseca ramazana - kazao je Šoto.

<h2>Muzika - univerzalni jezik</h2>Šoto je naglasio da on kroz svoju muziku afrimiše sve pozitivne ljudske vrijednosti, slaveći Uzvišenog Boga.- Ubijeđen sam da je muzika najljepši jezik s kojim se ljudi koriste. Moja poruka kroz muziku se odnosi na sve ono što sam ubijeđen i što vezujem za svoju vjeru. Pjevati o lijepom i o afirmiranju dobra. Trudim se da muzikom kojom se već više od 20 godina bavim, da predstavim da je ono najvrijednije na dunjaluku za čovjeka, a to je voljeti ljude oko sebe, paziti na one koji su tu sa nama, od najbližih, pa do ljudi s kojima dijelimo prostor. U zadnje vrijeme ono što radim je u sličnom tematskom okviru, veže se za ljubav prema Gospodaru Svjetova i prema onome što je On stvorio - kazao je Šoto.

<h2>Koncert ilahija</h2>U okviru manifestacije "Ramazan u Mostaru" večeras će biti održan ramazanski koncert na kojem će Šoto nastupiti sa ponatim turskim izvođačem ilahija i kasida Mustafom Demirdžijem (Demirci).- U dvorani "Midhad Hujdur - Hujka" Mustafa Demirdži i moja malenkost održat ćemo ramazanski koncert, na moje veliko zadovoljstvo. Ja sam neko ko je rastao uz ilahije Mustafe Demirdžija. Imam čast i osjećam se privilegovanim da smo zadnjih petnaestak godina prijatelji. Nastupali smo zajedno u Turskoj, a sada prvi put nastupamo ovako u Bosni i Hercegovini i veselje je time još veće. Pozivam sve ljude da nam se pridruže. Napravili smo kombinaciju muzičara iz Turske i Bosne i Hercegovine i mislim da će to biti jedan divan spoj koji će sve nas koji budemo tu, ako Bog da, napuniti lijepim osjećanjima - zaključio je za "Avaz" Šoto.

Večeras će u Mostaru biti održan ramazanski koncert na kojem će Šoto nastupiti sa ponatim turskim izvođačem ilahija i kasida Mustafom Demirdžijem

Zejd Šoto za "Avaz": Mjesec ramazan je najdraži gost u našim životima

Aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini koja se našla u ustavnoj i političkoj krizi koja je uslijedila nakon što je predsjednik RS Milorad Dodik suspendovao rad pravosudnih institucija BiH, Suda i Tužilaštva, te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) za "Avaz" je komentarisao historičar dr. Jasmin Medić iz Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.- Moramo biti svjesni da procesi na Zapadnom Balanu nisu okončani. Vrlo je nezahvalno da se bilo šta unaprijed kaže. Ono što mislim da je sada nama od prioritetnog značaja jeste na sve moguće načine lobirati, tražiti podršku SAD-a, EU, poboljšati prijateljske odnose da bi barem imali nekog oslonca za bilo kakve nemire ovdje. Potpuno je nevjerovatno kako se brzo mijenja geopolitika i mi smo primorani da se oslanjamo na vlastite snage, ali je zaista u ovoj situaciji poželjno da se lobira među značajnijim državama i da tu apsolutno i članovi Predsjedništva BiH i Vijeće ministara, barem ovajdio kojeg nazivamo probosanski, da iskoriste svoje kontakte da lobiraju i da ljudi u svijetu znaju šta se ovdje može desiti. Mi smo u najdubljoj krizi od Dejtona do danas - naglasio je Medić za "Avaz".<h2>Apel političkim strankama</h2>Dr. Medić je uputio apel svim državotvornim strankama. - Ono što je jako bitno, situacija nije uopšte takva da se stranke u ovom slučaju moraju međusobno obračunavati oko tih stvari da li se trebalo ići na veto, da li treba ići na Ustavni sud. Zaista je krajnje vrijeme da sve političke opcije bez obzira da li bile u vlasti ili opoziciji, da nađu konsenzus, izrade strategiju i da vide šta i kako dalje, zato što je danas situacija u RS puno ozbiljnija nego što je bila prethodnih dana. To vam mogu potvrditi i povratnici s kojima sam lično u stalnom kontaktu i čini mi se da se bojim da ljudi u Sarajevu još uvijek nisu svjesni ozbiljnosti situacije i najmanje što se može uraditi je da nađu neki najmanji zajednički sadržilac, a to je odbrana BiH i da jedinstveno nastupaju na svim poljima, a da svoje međustranačke razmirice da ostave za vrijeme kada ova kriza bude okončana.<h2>Glasanje u Vijeću naroda RS</h2>Medić se osvrnuo i na prekjučerašnji potez delegata Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Dževada Mahmutovića koji je, podsjećamo, bio suzdržan prilikom glasanja u vezi sa spornim zakonima koje je usvojila NSRS, čime Klub Bošnjaka nije iskoristio mogućnost pokretanja vitalnog nacionalnog interesa kojima bi neustavni zakoni, prije nekoliko dana usvojeni u NSRS, bili upućeni na ocjenu Ustavnom sudu RS i čime bi njihovo stupanje na snagu barem bilo odloženo.- Prekjučer smo iskreno svi bili iznenađeni, međutim, rekao sam da treba vremena da gospodin Mahmutović objasni zašto je to uradio i moram priznati iskreno da je čovjek sa pravnog aspekta detaljno i objasnio i da je razumna njegova odluka. Tačno je da je bolje da se odmah ide na Ustavni sud BiH, nego da se ide na Ustavni sud RS, budući da smo prethodnih godina vidjeli da je Ustavni sud RS u potpunosti pod kontrolom vladajuće stranke SNSD-a i Milorada Dodika, tako da mi se nakon ovoga čini da je bolje da se automatski ide prema Ustavnom sudu BiH. Tako se ispostavilo da je odluka Mahmutovića ispravna i ono što je objetkivno gledano, da je u ovom momentu paradoksalno jeste da su i tri Bošnjaka iz SNSD-a u Vijeću naroda RS slično glasali, bili su protiv toga da se ide na Ustavni sud RS, da se uloži veto, tako da su i oni doprinijeli da se ide direktno na Ustavni sud BiH što je ipak ispravna odluka - zaključio je Medić za "Avaz".

Vrlo je nezahvalno da se bilo šta unaprijed kaže, kazao je Medić, komentarišući posljednje poteze predsjednika RS Milorada Dodika

Medić za "Avaz": Mi smo u najdubljoj krizi od Dejtona do danas, procesi na Balkanu nisu okončani

Ramazan je jedinstvena prilika za vjernike da u tom mjesecu učine što više dobrih djela, kazao je za "Avaz" interpretator duhovne islamske muzike hafiz Burhan Šaban.- Mjesec ramazan je mjesec rahmeta i milosti. Allah, dž.š., daje nama u ramazanu posebnu noć, Lejletu-l-Kadr. Trebamo ramazan iskoristiti maksimalno koliko možemo, da činimo dobrih djela i da možemo se potruditi da to produžimo i u ostalim mjesecima. Allah, dž.š. zna najbolje kakvi smo mi ljudi, pa je zato ovaj mjesec i poslao kao bonus za vjernike, da se u tom mjesecu potrudimo da činimo dobra djela - kazao je hafiz Burhan Šaban.<h2>"Ramazanska"</h2>Hafiz Šaban je sa sinom Fatihom ovog ramazana predstavio novi projekat. Riječ je o pjesmi "Ramazanska" u izvedbi njegovog jedanaestogodišnjeg sina Fatiha Šabana, kojem je ovo prvi put da se okuša u solističkim vodama, dok je Burhan nekim dionicama dao svoj prepoznatljivi pečat. - Čovjek snuje, Allah, dž.š. određuje. To je bila želja da novim generacijama dajemo upute. Biti roditelj je danas veći izazov nego prije. Borimo se sa tehnologijom, sa medijima, sa igricama, tako da je manje vremena za nove generacije. Razmišljao sam da li da uradim nešto posebno za djecu da oni zavole i da se sjećaju mubarek dana i ramazana, a oni su naša budućnost. Djeca su radost života. Predložio sam mom sinu, jedanaestogodišnjem Fatihu da proba da li može otpjevati kompoziciju koju sam radio. On je to uradio i lijepo je izašlo, svidjelo nam se. Producirao je Dino Šukalo. Poslije smo snimili spot, uključili njegove prijatelje i nekoliko djece iz mekteba Jordanske džamije i elhamdulillah, na kraju sam baš zadovoljan, a i moji prijatelji koji me zovu imaju lijepe poruke za ovaj projekat. Poruka je bila da unesemo radost i veselje, jer nam to jako mnogo treba - zaključio je hafiz Šaban.

<h2>Ramazani u Skoplju i Sarajevu</h2>Hafiz Burhan Šaban je rođen 1970. godine u Skoplju. U Sarajevu je završio Gazi Husrev-begovu medresu, a samo sa 14 godina postao je hafiz Časnog Kur'ana. Prvi solistički album sa ilahijama na turskom jeziku objavljuje 1990. godine.Za "Avaz" je evocirao sjećanje na protekle ramazane.- Ja sam se rodio u Skoplju, tada je bila bivša Jugoslavija. Rijaset Islamske zajednice (IZ) u BiH je bio centar svih muslimana koji su tu živjeli, tako da su ramazani bili sličniji u većim gradovima, kakvi su Sarajevo, Skoplje i Novi Pazar, nego što je to danas. Čuvala se tradicija mukabele u džamijama. Danas je to malo drugačije i danas se to razlikuje. Autentično je to da Sarajevo održava svoju tradiciju i sa novom generacijom. Mislim da tradiciju, mašallah, mlade generacije paze i čuvaju. Nekako se taj duh sačuvao - smatra hafiz Šaban.

<h2>Sarajevo na prvom mjestu</h2>Hafiz Šaban se osvrnuo na ramazane u Istanbulu, s obzirom na to da živi na relaciji Sarajevo-Istanbul-Skoplje.- U Istanbulu se tradicija počela u nekom smislu gubiti, jer je veliki grad, metropola, puno je ljudi, puno je turista i nemate koncentraciju te pozitivne energije na jednom mjestu. U manjim gradovima kao što je Sarajevo i Skoplje, to se osjeća više. Ali, definitivno odskače Sarajevo i Sarajevo je na prvom mjestu. Iako mnogo putujem, sada sam u Istanbulu, pa putujem za Skoplje, trudim se da zadnjih deset ramazana provedem u Sarajevu - kazao je Šaban.

Iako mnogo putujem, sada sam u Istanbulu, pa putujem za Skoplje, trudim se da zadnjih deset ramazana provedem u Sarajevu, kazao je hafiz Šaban

Burhan Šaban za "Avaz": Sarajevo je na najbolji način sačuvalo tradiciju ramazana

Svjetski mediji izvještavaju o političkoj i ustavnoj krizi u Bosni i Hercegovini koja je uslijedila nakon što je predsjednik RS Milorad Dodik suspendovao rad pravosudnih institucija BiH, Suda i Tužilaštva, te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).Američki Bloomberg piše da je "lider bosanskih Srba zabranio policiji i sudovima centralne vlade Bosne i Hercegovine da djeluju na teritoriji pod srpskom vlašću, ugrozivši tri decenije star mirovni sporazum koji je nekada ratom razorenu zemlju držao na okupu.- Milorad Dodik je kasno u srijedu potpisao zakone kojima se zabranjuje SIPA, zvanična državna agencija za istrage i zaštitu, kao i centralni tužioci i sudovi u entitetu kojim on upravlja, RS, koja pokriva otprilike polovinu Bosne. Zakon, koji dovodi u pitanje autoritet centralne vlade u Sarajevu, stupa na snagu u petak - navodi Bloomberg.<h2>Novi zakoni ciljaju tužilaštvo koje ga je optužilo i sud koji ga je osudio</h2>Britanski The Sun je citirao Dodikovu izjavu koju je izrekao na konferenciji za novinare.- Živimo u propaloj državi koja se zove Bosna i Hercegovina. Nikada nije pronašla svoj unutrašnji kapacitet da živi - rekao je Dodik na konferenciji za novinare.- Novi zakoni ciljaju na državno tužilaštvo koje je optužilo Dodika i državni sud koji ga je osudio. Treća ciljana institucija je SIPA, jedina nacionalna policija koja ima mandat da služi centralnom pravosuđu - navodi The Sun.<h2>Separatistički program</h2>Turski Daily Sabah navodi da je Dodik koji je u srijedu osuđen na godinu dana zatvora zbog odbijanja poštivanja odluka visokog predstavnika u BiH, obećao povući srpski entitet iz centralnih institucija u BiH.- Njegove prijetnje da će zabraniti nacionalnu policiju i pravosuđe na srpskom teritoriju dovele su do optužbi da Dodik krši Dejtonski sporazum kojim je okončan rat u Bosni 1992-1995. godine. Slučaj protiv Dodika, koji je slijedio nemilosrdni srpski separatistički program, dodatno je testirao snagu ograničenih centralnih institucija koje povezuju dvije polovine Bosne - navodi Daily Sabah.

Novi zakoni ciljaju na državno tužilaštvo koje je optužilo Dodika i državni sud koji ga je osudio, navodi britanski The Sun

Svjetski mediji o situaciji u BiH nakon Dodikovih poteza: Ugrožava mir, provodi se separatistički program

Sinošnjom objavom u “Službenom glasniku RS” stupili su na snagu zakoni kojima je u RS zabranjen rad državnih pravosudnih organa, Suda i Tužilaštva BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu.

Fotoreporteri “Dnevnog avaza” su posjetili jutros Istočno Sarajevo i uvjerili se da rad u SIPA-i protiče uredno i uz uobičajene radne aktivnosti.Prema nezvaničnim informacijama svi su došli na radno mjesto, a među njima i direktor SIPA-e Darko Ćulum.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Prema nezvaničnim informacijama svi su došli na radno mjesto, a među njima i direktor SIPA-e Darko Ćulum

Video / Uobičajen radni dan u SIPA-i: Parking pun, svi došli na posao

Pjesnik, boem, poliglota i prevodilac Musa Ćazim Ćatić rođen je u Odžaku 12. marta 1878. godine.&nbsp;Bio je jedan od prvih bošnjačkih pjesnika, koji su nakon dugog, višestoljetnog perioda stvaranja književnosti na orijentalnim jezicima, poeziju pisao na maternjem, bosanskom jeziku.&nbsp;<h2>Vrijedan opus</h2>Pisao je ljubavne, rodoljubive i religiozne pjesme. Vrijedan opus Muse Ćazima Ćatića predstavljaju religijske pjesme u kojima je primjetna njegova duboka religioznost.&nbsp;Musa Ćazim Ćatić preminuo je u cvijetu mladosti, 6. aprila 1915. godine u svojoj 37. godini.Ramazan, kao izraz iskrene pobožnosti i dosljednosti u vjeri bio je inspiracija za nastanak pjesama "Ramazanska večer" i "Lejletul-Kadr".<h2>"Ramazanska večer"</h2>Suton se spušta, mirisav k’o smiljeI siplje zemljom svoje nujne čare –Gle, mujezini već pale kandiljeI svijet ostavlja trge i pazare,A suton pada mirisav k’o smilje… Pobožni ljudi za soframa sjede,Molitve usne šapuću im ti’oRadosnim okom u satove glede –Bljedilo sveto post im licem svio;Al’ oni veselo za soframa sjede. Na polju suton sve to više pada.I sve su stvari u duboku muku…Čekaju ljudi, kad će top sa gradaNavjestit’ iftar u plamenom zvuku –A vani suton sve to više pada. I gle, najednom svjetlost neka sinuS tabije bijele, k’o nur s Tura da je,A sa njim zvuk se po vazduhu vinu –Zvuči l’ to svjetlost ili to zvuk se sjaje?Večernji anđeo to iz topa sinu. I hrli, noseć psalam vrh usana,Intiman, mio k’o Božije riječi –I zadnji disaj umrloga danaU njemu plače, uzdiše i ječi…Anđelu drhti psalam vrh usana. A ezani ga mujezinski prateI zvek posuđa s iftarskih sofara,Krila mu zvijezde svojim trakom zlateI plam kandilja sa vitih munara –I tople molitve pobožno ga prate. Suton je pao mirisav k’o smiljeI siplje zemljom svoje nujne čare,Grleći krilom drhtave kandilje –Svijet opet puni trge i pazare,A suton miri kao amber-smilje.

Vrijedan opus Muse Ćazima Ćatića predstavljaju religijske pjesme u kojima je primjetna njegova duboka religioznost

Musa Ćazim Ćatić: Ramazanska večer

U govoru o ramazanskoj književnosti nezaobilazan je Branislav Nušić.Najznamenitiji srpski komediograf iz epohe realizma Branislav Nušić rođen je 1864. godine u Beogradu u srpsko-cincarskoj porodici kao Alkibijad Nuša. Radio je kao državni službenik ministarstva vanjskih poslova. Diplomatsku karijeru okončao je kao vicekonzul u Prištini.Za direktora Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu imenovan je 1903. godine, nakon čega se preselio u Beograd, gdje je radio kao novinar. Utemeljio je pozorište u Skoplju 1913. godine. Od 1923. do 1927. godine bio je direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu. Umro je u Beogradu 1938. godine.<h2>"Ramazanske večeri"</h2>Knjigu "Ramazanske večeri" Nušić je napisao 1898., a objavljena je 1922. godine u Beogradu. To je druga Nušićeva zbirka pripovijetki. Ovo djelo nastalo je tokom Nušićevog boravka u Bitoli, Serezu, Solunu, Skoplju i Prištini, gdje se intenzivno družio sa muslimanima.Nušićeva ljubav prema muslimanima najbolje se može iščitati iz pisma na početku ove knjige koje je kao posvetu uputio svom prijatelju i pjesniku Jovanu Iliću, ocu pjesnika Vojislava Ilića, čiji je dom bio centar tadašnjeg književnog Beograda.

<h2>"Stambol na dva mora i dva svijeta"</h2>U pismu Jovanu Iliću Nušić piše:Babo!Prostrano je nebo, pod kojim pravedni Allahu klanjaju; golemo je carstvo, što ga je Allah Padišahu podijelio. Sedam mora dršću pod njegovim nogama; sedamdeset i sedam milneta robuju mu, a sedam stotina sedamdeset i sedam gradova okitili su mu carstvo i, preko toga još, Stambol legao na dva mora i na dva svijeta.Pa u tako prostranome carstvu, imati i gorostasnijeh planina i čarobnijeh jezera; mudrijeh derviša i lijepijeh žena; blistavijeh šedrvana i hladovitijeh teferiča; mirisnijeh bahča i tijesnijeh sokaka; visokijeh minareta i niskijeh toronja; tajanstvenijeh harema i toplijeh hamama; šarenijeh nargila i srmali altipatlaka; ćetene halve i rumenijeh portokala; masnijeh pilava i modrijeh maslina. I već što ti nema, i zenđina i fukare i bijesna i pokorna i rzlija i r'suza i insana od svake ruke i od svakojaka adeta i dina.E, na pod tako širokijem krovom, kao što je Padišin, gdje se sav taj insan komeša; gdje se sve te slike viđaju i priviđaju, što ti se nije desilo i što ti se neće desiti, i ono što je pisano i ono, Allaha mi, što nigdje pisano nije bilo.Ako sam što i zabilježio, nijesam sve još, a i ovoliko što sam mogao i umio, u tebe sam, babo, knjigu izučio, na za to tebi neka je ova knjiga i namijenjena.Halali, babo!U Seru, 1898. godine

Fata Jaganjac, jedina Bošnjakinja u Bileći: Svake večeri pali kandilje na Carevoj džamiji

Ismail-ef. Smajlović za "Avaz": Vjernici očekuju da će iz svih kriza izaći jači, kao što ćemo izaći jači i iz ovog ramazana

Muhamed-ef. Velić za "Avaz": Ramazan ima dva krila, jedno je post, a drugo je namaz

Špago: Direktori sigurnosnih agencija su optimistični, stanje sigurnosti je zadovoljavajuće

Hafiza Emina Momković za "Avaz": Najljepše je kada se srce veže za Kur'an od ranog djetinjstva

Rute stigao na sastanak s Krišto, Konakovićem i Helezom

Abdulgafar-ef. Velić za "Avaz": Ramazan ima posebnu snagu i autoritet i on nas u potpunosti mijenja

Mustafa Demirdži za "Avaz": Bosna je za mene druga polovina srca

Prof. dr. Nezir Halilović za "Avaz" o ramazanskim dobrima: Svako ko isposti jedan dan, napravio je podvig

Zejd Šoto za "Avaz": Mjesec ramazan je najdraži gost u našim životima

Medić za "Avaz": Mi smo u najdubljoj krizi od Dejtona do danas, procesi na Balkanu nisu okončani

Burhan Šaban za "Avaz": Sarajevo je na najbolji način sačuvalo tradiciju ramazana

Svjetski mediji o situaciji u BiH nakon Dodikovih poteza: Ugrožava mir, provodi se separatistički program

Video / Uobičajen radni dan u SIPA-i: Parking pun, svi došli na posao

Musa Ćazim Ćatić: Ramazanska večer

Branislav Nušić: Ramazanske večeri

Fata Jaganjac, jedina Bošnjakinja u Bileći: Svake večeri pali kandilje na Carevoj džamiji

Ismail-ef. Smajlović za "Avaz": Vjernici očekuju da će iz svih kriza izaći jači, kao što ćemo izaći jači i iz ovog ramazana

Muhamed-ef. Velić za "Avaz": Ramazan ima dva krila, jedno je post, a drugo je namaz

Špago: Direktori sigurnosnih agencija su optimistični, stanje sigurnosti je zadovoljavajuće

Hafiza Emina Momković za "Avaz": Najljepše je kada se srce veže za Kur'an od ranog djetinjstva

Rute stigao na sastanak s Krišto, Konakovićem i Helezom

Abdulgafar-ef. Velić za "Avaz": Ramazan ima posebnu snagu i autoritet i on nas u potpunosti mijenja

Mustafa Demirdži za "Avaz": Bosna je za mene druga polovina srca

Prof. dr. Nezir Halilović za "Avaz" o ramazanskim dobrima: Svako ko isposti jedan dan, napravio je podvig

Zejd Šoto za "Avaz": Mjesec ramazan je najdraži gost u našim životima

Medić za "Avaz": Mi smo u najdubljoj krizi od Dejtona do danas, procesi na Balkanu nisu okončani

Burhan Šaban za "Avaz": Sarajevo je na najbolji način sačuvalo tradiciju ramazana

Svjetski mediji o situaciji u BiH nakon Dodikovih poteza: Ugrožava mir, provodi se separatistički program

Video / Uobičajen radni dan u SIPA-i: Parking pun, svi došli na posao

Musa Ćazim Ćatić: Ramazanska večer

Branislav Nušić: Ramazanske večeri