Naše Sarajevo broji mnoštvo mahala unutar kojih se nalazi veliki broj šarmantnih sokaka. Ulica za koju nema Sarajlije da je ne poznaje, posebno ako je riječ o navijačima Sarajeva, zove se Koševo. 

Nekada je ono bilo i srednjovjekovna saobraćajnica i prvo je nosilo ime po malom selu "Košava“, koje je na tom lokalitetu bilo smješteno još u vremenu prije dolaska Osmanlija na ove prostore, govori za "Dnevni Avaz“ Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Starije od Turaka

Selo "Košava“ pripalo je kasnije Kemal-begovoj mahali koja se formirala sredinom 16. stoljeća. To nekadašnje srednjovjekovno selo bilo je prepoznatljivo po svojim travnjacima i u 16. stoljeću preimenovalo je svoj naziv iz Košave u Koševo. 

Naziv Koševo je dobio zbog brzog vjetra koji se s oborina Ozrena, baš tim pravcem, spušta i kovitla, a potom završava u Sarajevskom polju.

Na tom lokalitetu Austrougari su započeli intenzivnu gradnju i formirali zgrade u klasičnim stilovima. Prva koja se napravila bila je s lijeve strane, čiji je vlasnik bio Abdulah ef. Cigić. Ona danas stoji na istom mjestu, ali s promijenjenim dizajnom i izgledom. 

Ta urbana mahala odnosno ulica bit će prepoznatljiva i po tome što će se ovdje nakon Prvog svjetskog rata otvoriti Druga muška realna gimnazija. U toku Drugog svjetskog rata bila je porušena, ali već 1959. godine napravljena je nova škola koja od tada nosi današnje ime – Druga gimnazija.

Rasadnik talenata

Ova sarajevska gimnazija postala je rasadnik i centar kulturnih i muzičkih talenata, pa će se u koševskoj mahali osamdesetih godina prošloga stoljeća izroditi jedan novi kulturni i muzički pravac New Primitivism, tj. Novi primitivizam, koji će postati apsolutni hit u cijeloj bivšoj Jugoslaviji.

U ovoj gimnaziji su, između ostalog, stasali Dražen Ričl, Sejo Sekson, Nele Karajlić i, naravno, Elvis J. Kurtović, koji će posebno promovirati ovaj stil muzičkog i dramskog izražaja, a uz njih su svakako bili popularni Zenit Đozić i Branko Đurić.

U istu ovu gimnaziju išli su i Zdravko Čolić, Tifa kao i brojni drugi veliki muzički talenti i zvijezde koji su popularnost stekli u cijeloj Jugoslaviji, ističe Garibija.

Kultni radio

Mahala i ulica Koševo bili su poznati i po tome što se nadomak nje, u Ulici Danijela Ozme, nalazile i prostorije Radija Sarajevo, a sve što se dešavalo na muzičkom planu snimano je upravo u ovoj "muzičkoj pekari“, kako su zvali Radio Sarajevo. 

Ljepota mahale Koševo ogledala se i u Koševskom potoku koji je krasio ovaj lokalitet, koji kasnije natkriše radi izgradnje Ciglana.