Najnoviji rezultati međunarodnog TIMSS (Trends in International Mathematics and Science Study) istraživanja, u kojem nisu učestovali učenici iz RS i Zapadno-hercegovačkog kantona, pokazali su da su učenici u BiH ispod međunarodnog prosjeka. Bolja postignuća, primjerice, iz matematike, imaju učenici iz svih zemalja regiona, nego učenici iz BiH.

Dualno obrazovanje u Kantonu Sarajevu Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS proglasilo je "najvećom reformom srednjeg stručnog obrazovanja", a reforma predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u KS, o kojoj se već osam godina govori, donijela je dokumente koji su izazvali negativne reakcije roditelja, poput spornog Pravilnika o izricanju odgojno-disciplinskih mjera, prema kojim se na početku školske godine tražila saglasnost roditelja, gdje bi učenik davao izjavu kao svjedok nasilja.

O obrazovanju u Kantonu Sarajevo razgovarali smo sa Namirom Ibrahimovićem iz Centra za obrazovne inicijative "Step by Step", koji je za portal "Avaza" naglasio da je obrazovna politika u KS skandalozna.

- Istraživanje TIMSS-a je pokazalo da naši učenici uveliko zaostaju za svojim vršnjacima koji su učestvovali u testiranju. Naši desetogodišnjaci nisu savladali osnovne računske matematičke operacije. Naši učenici ne znaju mnogo toga iz okvira prirodne nauke. TIMSS je pokazao da učenici posebno ne pokazuju, ili nisu rješavali zadatke na visokom nivou, što je isto znatno manje, nego što je to prosjek zemalja koje su učestvovale u samom testiranju. Ono što je dobro, jedino to ističem, ovo je prvo međunarodno istraživanje u kojem BiH kontinuirano učestvuje. Ono što zabrinjava je što nikakve akcije, niti bilo kakvog pomaka nije bilo ni nakon rezultata TIMSS-a koji su bili porazni 2019. godine, a sada su rezultati gori u odnosu na TIMSS koji je rađen prije 4 godine i opet, kao što možemo vidjeti u medijima, apsolutno ne postoji oglašavanje nadležnih obrazovnih ustanova, ne postoji nikakva rasprava o tome zašto je to tako. Francuska je, naprimjer, 2023. godine imala katastrofalne rezultate, najlošije u EU i uveliko se u Francuskoj vodi debata o tome zašto je to tako i planiraju se različite aktivnosti. Ispod radara je prošlo da je Turska ove godine imala najveći skok i u matematici i u prirodnim naukama. Za učenike desetogodišnjake trebalo je vidjeti šta je Turska uradila u prethodnim godinama, da vidimo koje su varijante važne za učenike koji tek kreću u osnovnu školu. Mnogo toga se može uraditi i reći, ali ta rasprava nažalost se svodi samo na to da mi konstatujemo da učenici u BiH imaju najlošije rezultate od svih zemalja u regiji i tu staje sva priča, a generacije i generacije prolaze bez da su dobile kvalitetno obrazovanje - kazao je Ibrahimović.

Dualno obrazovanje

- Dualno obrazovanje je već dugo, od Kazazovića (bivši ministar obrazovanja KS Elvir Kazazović, op.a.) priča koja je krenula na ovom regionalnom konceptu i u Srbiji je već usvojen zakon o dualnom obrazovanju. Razgovara se o različtiim modelima obrazovanja i to je nešto što postoji u okvirima pojedinih segmenata njemačkog obrazovnog sistema, u Švicarskoj, u Austriji. I neko se sjetio da bi u ovom nekom trenutku učenici koji rade u srednjim stručnim školama mogli imati neku praksu tokom svog školovanja u firmama koje su bliske onome što je njihovo zanimanje. Ovako kada mi to kažemo, to zvuči kao nešto što bilo sasvim logično i uredu. Međutim, kada pogledate prijedlog ili nacrt zakona koje je resorno ministarstvo uputilo u javnu raspravu, vi tamo vidite da postoji čitav niz neriješenih stvari. Uopće se ne zna ko će poučavati djecu, nije precizirano šta će djeca u tim vremenima u kojima nisu u školi to raditi, daje se uloga nekakvom koordinatoru koji bi trebao pratiti ko s djecom radi. Dakle, ljudi koji bi radili sa djecom, niti su položili pedagoško-psihološko-didaktičku metodičku grupu predmeta, nemaju iskustva rada sa učenicima i onda mi zapravo ulazimo u neku sivu zonu. Naredni problem jeste što zapravo nije regulisano kako će djeca raditi u tim firmama. Hoće li oni privređivati, odnosno hoće li njihov rad biti korišten za zarade firme, i ako hoće, šta od toga djeca imaju tu kao vrstu neke koristi. Meni najveći problem, generalno, sa konceptom dualnog obrazovanja jeste da mi mladim ljudima koji od 15. do 18. godine provode u srednjoj školi, zapravo oduzimamo pravo da steknu opće znanje, oduzimamo im pravo da se u svom naponu odrastanja upoznaju s različitim konceptima, smanjujemo im mogućnost da postanu aktivni građani i građani koji misle i guramo ih u neki sistem, gdje će se odrediti isto tako mladim osobama šta će oni raditi u budućnosti, jer đaci zasigurno neće razviti neke bitne i važne ključne kompetencije. U ovakvom loše postavljenom obazovnom sistemu, zapravo je upitno uopće hoće li to biti obrazovanje ili će to biti iskorištavanje radne snage - smatra Ibrahimović.

Diskriminacija učenika

Ibrahimović smatra da će učenici, nakon što završe srednju školu, biti u dilemi kako dalje da nastave svoje obrazovanje ili osposobljavanje.

- Nadam se da u tome ne stoji ta vrsta ideje, ali onako kako oni pišu zakon, u biti je moguće da se desi. Zaista je moguće da mi školovanje učenika prebacimo u neki nivo iskorištavanja učenika, pri čemu isto moramo voditi računa, siguran sam, ukoliko zaživi zakon, a ne sumnjam, jer sve što je do sada resorna ministrica naumila, uspjela je da progura u Skupštini Kantona Sarajevo, ne sumnjam da će i ovo u obliku u kojem ona misli da to treba da radi. Ono čega se ja suštinski bojim, jeste da ćemo imati djecu koja neće znati šta će sa sobom nakon što završe tu srednju školu. Nisam siguran da će biti osposobljeni za posao na kojem će raditi, niti će imati vještine i kompetencije da kvalitetno nastave studij na nekoj visokoškolskoj ustanovi.

Ukoliko dođe do usvajanja zakona o dualnom obrazovanju, Ibrahimović smatra da u tom slučaju može doći do ozbiljne diskriminacije učenika.

- Apsolutno! To najbolje možemo vidjeti po principu toga što će vjerovatno takve škole, uvjeren sam u to, završavati učenici i učenice iz nižeg socio-ekonomskog statusa. Biće zanimljivo provjeriti, ukoliko zakon zaživi, koliko je učenika djece političara ili funkcionera, ili onih koji dolaze iz višeg socio-ekonomskog statusa pristalo na to da im djeca budu najamni radnici, a koliko će to zapravo biti određeno za ljude i na neki način da ćemo mi zapravo kao društvo proizvoditi buduću jeftinu radnu snagu za eventualno fabrike koje bi Zapadna Evropa otvarala na ovom prostoru - kazao je Ibrahimović.

Reforma obrazovanja

Ibrahimović se osvrnuo i na izjave koje dolaze iz JU "Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja", a tiču se usvajanja ishoda.

- Skandalozno je da ljudi koji rade u Institutu kažu da nastavnici ne razumiju ishode. Skandalozno je na dva nivoa. Jedan je taj što potcjenjuju same nastavnice i nastavnike. Nije teško razumjeti ishode. To je stvar koja je dio nastavničke profesije i nastavnici razumiju šta jesu ishodi. Ono što je problem, da li su ti ishodi razumljivi, odnosno da li su ih ovi ljudi koji su ih radili, ili ovi koji ih provode, ili nameću nastavnicima, zapravo uspjeli da ih predstave na način zašto su oni važni. Drugi problem u čitavoj toj izjavi jeste, ako konstatuju da nastavnici ne razumiju ishode, zašto uopće rade reformu. To je isto kao da vi kažete, mi ćemo otvoriti novu firmu i tamo su potrebna neka nova znanja. Mi znamo da ljudi koje smo mi zaposlili u toj novoj firmi nemaju znanja da nam rade, ali mi ćemo nastaviti da guramo da ta firma funkcioniše. Kakve rezultate mi možemo očekivati, ako institucija koja vodi reformu obrazovanja u KS tvrdi da nastavnici ne mogu provoditi tu reformu. Je li to znači da mi bacamo novac i ko je odgovoran zašto se na takav način radi reforma u KS - pita se Ibrahimović.

Sporni pravilnici

Pažnju javnosti, posebno roditelja, privukla su dva pravilnika i to Pravilnik o izricanju odgojno-disciplinskih mjera u osnovnim i srednjim školama i Pravilnik o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili o drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika. Oba pravilnika su stupila na snagu samo deset dana prije početka školske 2024/25. godine.

- Problematično je ono sve, suštinski, način na koji radi obrazovna politika u KS, ne samo Ministarstvo za odgoj i obrazovanje, nego generalno Vlada KS, a to je da donose ozbiljne propise bez konsultacija sa nastavnicima, učenicima, sa zainteresiranim stranama i sa stručnjacima. Uski krug ljudi nameće rješenje, bez da je pitao šta je nužno problem. Tako se radi i sa ovim pravilnikom koji je izazvao problem početkom ove školske godine. Prvo, što je donesen pred sami početak ove školske godine, u kojem se mnogo problematičnih stavki desilo tamo. Jedna od ovih koja je vidljiva u okviru jedne srednje škole u KS koja je zbog primjene takvog pravilnika kažnjena od inspekcije, to zapravo znači da pravilnik suštinski nije usklađen sa drugim propisima i da to nije dobro provedeno. Još jedan skandalozni dio jeste da se traži od roditelja da unaprijed daju svoju saglasnost da škola može ispitivati djecu o bilo kojem slučaju koji se dogodi u toj školskoj godini, što je nezapamćen skandal i što je kršenje prava djece. Nadam se da će ured Obmudsmena za ljudska prava u BiH reagovati na takvo frapantno kršenje dječijih prava, a sve pod izgovorom da se radi o interesu djece. Pravilnikom regulišemo čitav niz papirologije koju mi ispunjavamo, na način da Ministarstvo sa sebe može skinuti odgovornost ukoliko se desi neki tragični događaj, gdje će onda tražiti da li su ispunjeni svi fromalni uvjeti da se to uradilo, a prebacuje se odgovornost na škole i nastavnike, bez bilo kakve obuke i dodatne pomoći i opet stavljanje na leđa dodatnog posla, a ne uzimanje bilo čega drugog. Sve ono što bi nastavnik trebao da radi prije, radi i sada, plus su im dodati čitav niz odgovornosti u kojem trebaju da se nose sa svim društvenim anomalijama na školskom terenu, a bez da su im dati konkretni alati i konkretna pomoć da se to zaista i desi - kazao je Ibrahimović.

Obrazovna politika u KS

Ibrahimović smatra da je obrazovna politika u KS skandalozna, a da su škole postale mjesta gdje se suzbija kritičko mišljenje.

- Obrazovna politika u KS je skandalozna. Mi smo se u nekom trenutku nadali da će sa promjenom vlasti i učešćem političkih stranaka koje nominalno imaju progresivnu politiku, između ostalog i obrazovnu, doći i do promjene odnosa prema školama, obrazovanju, prosvjetnim radnicima, učenicima, dakle da će više tražiti partnere. No, međutim, mi smo dobili puno konzervativniju školu, školu u kojoj se pokušavaju suzbiti svi oblici kritičnog promišljanja, u kojem se pokušavaju ušutkati svi glasovi koji drugačije misle. Dobili smo škole u kojima je zastrašivanje potpuno prirodno, dobili smo puno veće kontroliranje samog obrazovanja, što ministrica zove "uvođenjem reda" i na kraju, imamo svakodnevne probleme unutar samih obrazovnih institucija, svakodnevne probleme unutar dokumenata koje resorno ministarstvo i kantonalna vlada donose i na kraju, sve veći otpor koji se ipak javlja i kod nastavnika i nastavnica, nadam se i kod učenika, a vjerujem i kod roditelja, zato što naši učenici i učenice zavrjeđuju kvalitetnije obrazovanje. Jer, ulaganje 88 miliona maraka u protekle četiri godine, koliko je resorna ministrica rekla da je uložila u obrazovni sistem, ili u škole u KS, a onda pogledamo rezultate TIMSS-a i vidimo koliko je to loše, onda ostaje pitanje zapravo u šta ste ulagali 88 miliona. To što mi imamo lijepe fasade i sređene učionice, a nemamo uložen novac u nastavnike koji bi trebali osmisliti te sve nove stvari, mi zapravo pokazujemo da ne znamo kako se vodi škola, pokazujemo da su nam neke druge bitne stvari u pitanju i zapravo lažemo da provodimo ozbiljnu reformu u KS - smatra Ibrahimović.

Glas prosvjetnih radnika

- Kako ja gledam sa strane, zaista vidim da je sve manje glasova koji se čuju iz obrazovnih ustanova i koji govore drugačije, jer očigledno u proteklim godinama su prepoznali da, ukoliko ne želite imati bilo kakve probleme, nije poželjno da iznose svoje stavove i da nije poželjno da su primjetni. Naučili su da je najsigurnije neprimjetno svakodnevno ulaziti u učionicu i ne oglašavati se o svim problematičnim stvarima, a njih je jako mnogo, koji se događaju i u njihovoj ustanovi i u samom okruženju - kazao je Ibrahimović.

Jednosmjerna komunikacija

On, na kraju, smatra da komunikacija na relaciji Ministarstvo - roditelji - učenici nije zadovoljavajuća.

- Ona je apsolutno komunikacija koja je kontrolirajuća, u kojoj se jedino usvaja ono što radi resorno ministarstvo. Ona ne polazi od onoga što jesu stvarne potrebe nastavnika, što ne uzima roditelje kao partnere, ne komunicira s njima i sve se svodi na formu. Javne rasprave su apsolutno formalne. Nacrti, ili te prve verzije dokumenata koje se donose, suštinski ostanu iste i nakon formalne javne rasprave, što nije demokratski princip i ova vlast pokazuje autokratske namjere prema obrazovnom sistemu u KS - zaključio je Ibrahimović.