Sarajevo je ponovo u vrhu liste najzagađenijih glavnih gradova svijeta, s alarmantnim vrijednostima indeksa kvalitete zraka.
Nakon početka primjene zakona o zabrani pušenja u FBiH, stanovnici glavnog grada nalaze se u apsurdnoj situaciji da se od trovanja štite u zatvorenim prostorima, dok se istovremeno truju na otvorenom.
Saobraćaj najgori
Iako podržava smanjenje upotrebe uglja i drveta u zimskoj sezoni, akademik Kemal Hanjalić, doktor tehničkih nauka iz oblasti termodinamike i mehanike fluida, smatra da je saobraćaj, posebno saobraćajne gužve, glavni izvor zagađenja u Sarajevu.
- Moramo regulisati saobraćaj. Ne možemo više dozvoliti da u centru grada sve mili, a tako je od jutra do sutra. Odakle nam navika da toliko koristimo automobile, ako ih svuda u razvijenom svijetu ljudi sve manje koriste za te gradske vožnje. Mnogo mojih kolega vani nema automobil, kada im zatreba vikendom oni ga iznajme – kaže Hanjalić.
Dodaje da je problem moguće riješiti drastičnijim ograničenjima upotrebe automobila od Vijećnice do Čengić-Vile, boljim nadzorom saobraćaja i daljinskom kontrolom semafora, ali i izgradnjom saobraćajnica koje bi rasteretile saobraćaj kroz centar grada.
- Pogledajte Prvu transverzalu, kad su očistili dio kod Željezničke stanice, pa sve stoji zbog Penija koji je tu izgrađen, kako čitam, bez dozvole ili ako ništa uz privremenu dozvolu. Prva transverzala bila bi veliki odušak, jer ne bi ljudi prema Vogošći ili Nahorevu išli Alipašinom ulicom – ističe akademik Hanjalić.
To nije ništa
Podsjeća da se prijedlozi eksperata ne slušaju, a bilo ih je i svaki od njih može se prostudirati kompjuterskom simulacijom.
- Mi mjerimo emisiju i zagađenja na nekoliko desetina mjesta, a to nije ništa. Simulacije mogu da provjere razne scenarije, sa različitom snagom i pravcem vjetra, inverzijom, objektima, gustinom saobraćaja. A mi to imamo, nekoliko mojih magistranata je to radilo. Ubijeđen sam da je saobraćaj najveći problem, uz dužni respekt prema projektima utopljavanja zgrada kroz poticajne mjere. Trebalo bi ohrabriti stanovništvo da koristi gas, jer gas je instaliran na svim padinama, od podnožja Trebevića do Grdonja. Ljudi ga ne koriste jer im je skup, pa s nekim dotacijama ih podstaći na prelazak sa čvrstih goriva na gas – naglašava akademik Kemal Hanjalić.
Izgradnja i vjetrokoridori
Kad je riječ o utjecaju izgradnje na vjetrokoridore i zagađenja, Hanjalić kaže da su greške davno napravljene, izgradnjom niza objekata na Marindvoru, a posebno na lijevoj obali Miljacke na Grbavici, kao i na Otoci i Alipašinom. Ozlojeđen je zbog gradnje Tibre, ogromnog objekta koji je građen poprečno u odnosu na pravac strujanja zraka istok-zapad.
- Kada je riječ o WTC-u nesporno je da bi tu bolje bilo napraviti neki park, ali pitanje je može li grad sebi to priuštiti. Jedino je pitanje visine. Čujem da su u pitanju tri bloka slične visine i mislim da bi se to moglo dozvoliti kada bi se umjesto tri gradila dva s nekim prostorom između. Imate još jedan problem. Kažu da je planirano 7.000 kvadratnih metara prostora. Zamislite da je na 4 kvadratna metra jedan zaposlenik, to je blizu 2.000 zaposlenih, a šta ćemo tu sa automobilima – kaže Hanjalić.