RIJEČ STRUČNJAKA

Naša država će se morati suočiti s ogromnim problemom: Koliko će BiH koštati famozna karbonska taksa

Rješenje je uvesti strateški investicijski fond koji ne bi smio biti pod kontrolom bh. vlasti, kaže Domljan

Karbonska taksa će se primijenjivati od 1. januara 2026. godine. Facebook

Meliha Smajkic

prije 10 sati 1 minutu

Na vrata BiH samo što nije zakucala obaveza plaćanja famozne karbonske takse, koja će se u Evropskoj uniji početi primjenjivati od 1. januara 2026. godine.

Iako je na snazi režim prijelaznog perioda, ipak, s prvim danom 2026. godine počet će primjena CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) mehanizma, putem kojeg će se privrednicima iz BiH na izvoz električne energije, aluminija, čelika, željeza, vještačkih đubriva i cementa u zemlje EU naplaćivati taksa za ugljendioksid. 

I, dok stručnjaci upozoravaju na to da će brojne kompanije biti pogođene ovim instrumentom, u konačnici i građani, dotle BiH, koja se obavezala provoditi dekarbonizaciju, vrlo malo radi na tom planu.

Obaveza zagađivačima

Potvrđuje nam to naš ugledni ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan, koji kaže da BiH, s jedne strane, ne uvodi trgovinu emisijama (ETS), jer se boji uvođenja obaveze zagađivačima, a s druge se boji i CBAM-a.

Rješenje je, smatra Domljan, uvesti strateški investicijski fond (SIF) i finansirati dekarbonizaciju i digitalizaciju ili, kako to u EU kažu, blizanačku tranziciju.

Domljan: Brojne mogućnosti. Facebook

- Imajući u vidu korupciju u BiH, SIF ne bi smio biti pod kontrolom bh. vlasti, što pokazuje iskustvo razvojnih banaka, fondova za okoliš i slično, nego pod zajedničkom kontrolom bh. i EU vlasti, tako što će obje strane dati po 50 posto kapitala. Sredstva SIF-a bi se dalje uvećavala emisijom obveznica. Šta bi SIF radio s parama? 

Ulagao bi ih u dekarbonizaciju, pa bi, naprimjer, BiH mogla tražiti odgodu primjene CBAM-a jer je otpočela dekarbonizaciju. Naravno, ima niz drugih mogućnosti ulaganja, u prenosnu mrežu, distributivnu mrežu, u digitalizaciju malih i srednjih poduzeća i slično - objašnjava nam Domljan.

Razvijanje instrumenata

Ako BiH to napravi, kako kaže naš sagovornik, to će značiti da se priključila mnogim zemljama koje to već imaju i koje su MMF i Svjetska banka poduprli svojim sredstvima, tehničkim znanjem i ekspertizama.

- Dakle, nama bi trebalo, barem na nivou entiteta, da se napravi SIF koji će finansirati ono što je neophodno za BiH, a to su dekarbonizacija i digitalizacija. Stoga, UNDP pomaže BiH da razvije ove instrumente, a ovih dana se radi na tome da se odredi studija izvodljivosti za pravljenje SIF-a - kaže Domljan, koji je kao konsultant radio za taj projekt UNDP-a.

Skicira se pilot-projekt

- Nažalost, zbog sporosti naše vlasti, umjesto potpuno razvijenog projekta, trenutno se skicira da to bude pilot-projekt, gdje bi po 30 miliona KM uložile domaće vlasti i strana respektabilna finansijska kuća. 

Da smo kako treba, domaće vlasti bi uložile 500 miliona KM, isto toliko strana banka, kao što je Evropska investicijska banka ili njemački KfW, i onda bi milijardu obveznica emitirali - kaže Domljan.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.