Iako se nalazi na izdržavanju četverogodišnje zatvorske kazne zbog kriminalne nabavke kineskih ventilatora u pandemiji koronavirusa, nekadašnji premijer FBiH Fadil Novalić i iz zatvora krši zakon!
On se redovno oglašava o aktuelnim dešavanjima na društvenim mrežama, tačnije na Facebooku.
Ranije se oglašavao zabrinut za sudbinu penzionera ili „Elektroprivrede BiH“. Samo u novembru, iz zatvora u Vojkovićima javio se čak četiri puta, i to kako bi pohvalio teško kompromitiranog sudiju u penziji Branka Perića, koji je u ratu oslobodio Karadžićeve dželate, komentirao „nečuvenu“ odluku Ustavnog suda BiH, optužio „nametnutu Vladu FBiH“ da Aerodrom Sarajevo planira dati pod koncesiju, što je on navodno 20 puta odbio. Novalić je poštovaocima svog lika i djela čestitao i Dan državnosti BiH.
Zabrana korištenja
Da li Novalić ima mobitel pod jastukom i „lovi“ signal iz Vojkovića, pitanje je za istražne organe, ali i za Upravu zatvora.
- Član 93. Zakona o izvršenju kaznenih sankcija BiH jasno propisuje zabranu korištenja elektronskih sredstava komunikacije za pritvorenike i zatvorenike. Prema ovom članu „ni pritvorenici ni zatvorenici u zavodu ne smiju koristiti mobilne telefone ili bilo koje sredstvo za elektronsko prenošenje poruka“. Ova norma jasno ukazuje da zatvorenik Fadil Novalić ne može imati pristup društvenim mrežama, niti se oglašavati u javnosti putem elektronskih sredstava komunikacije. Također, naglašavamo da zatvorenik Novalić trenutno ne ispunjava uvjete za korištenje vanzavodskih pogodnosti. Prema članu 174. ZIKS-a BiH, pogodnosti koje zatvorenici mogu koristiti van zavoda mogu se odobriti tek nakon što izdrže određeni postotak kazne, ovisno o vrsti kaznenog djela i sigurnosnim karakteristikama - pojašnjavaju iz Ministarstva pravde BiH ekskluzivno za „Dnevni avaz“.
U skladu sa spomenutim zakonom, osobe osuđene na kaznu zatvora do deset godina za teška krivična djela, poput genocida, ratnog zločina, terorizma..., kao i osobama osuđenim na kaznu dužu od deset godina, ne mogu se odobriti pogodnosti van zavoda dok ne izdrže najmanje tri petine kazne. Osobama osuđenim na 8 do 10 godina pogodnosti mogu biti odobrene nakon izdržane polovine kazne, dok se za osuđene na kaznu od pet do osam godina pogodnosti mogu odobriti nakon izdržane trećine kazne, a za ostale zatvorenike pogodnosti se mogu odobriti nakon izdržane četvrtine kazne.
Osuđeni kriminalac
- Prema ovoj kategorizaciji, Fadil Novalić ne ispunjava uvjete za odobravanje pogodnosti van zavoda, jer je osuđen na kaznu zatvora koja zahtijeva izdržanu četvrtinu kazne. Imenovani nije još izdržao potrebnu jednu četvrtinu kako bi se razmatrala mogućnost odobravanja vanzavodskih pogodnosti - navode iz Ministarstva, uz napomenu da se pogodnosti odobravaju uvjetno, a da se odluka temelji na procjeni specifičnih okolnosti svakog zatvorenika pojedinačno.
Hiljade ljudi koje su na izdržavanju i manjih kazni nemaju pravo na javno oglašavanje. A kako tumačiti ovo ponašanje bahatog robijaša Novalića, nego kao pokušaj da se osuđeni kriminalac održava u javnosti kao aktivni političar.
Također, bit će zanimljivo šta će po ovom pitanju poduzeti i Uprava zatvora u Vojkovićima, s direktorom Sinišom Perkovićem na čelu.
Ograničenja na slobodi
Na isti način kako to danas radi Novalić, presude sudova sutra mogu komentirati i svoje vrijednosne sudove o dešavanjima u društvu davati i drugi stanari kompleksa u Vojkovićima, Zenici, Foči..., osuđeni i za teža krivična djela od njega. Zato smo od Ministarstva pravde BiH tražili i odgovor je li primjereno da se u javnom prostoru oglašavaju osuđenici iz zatvora u BiH ili da to, u njihovo ime, čine druge osobe.
- Osobe koje izdržavaju kaznu zatvora imaju specijalan status, zbog čega su izloženi ograničenjima u vanjskoj komunikaciji. Ograničenja u slobodi primanja i prenošenja informacija ili drugih ideja ne samo da su inherentna zatvorskoj kazni nego su i predviđena Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (član 10. st. 2). Evropski sud za ljudska prava smatra da države imaju pravo ograničiti komunikaciju zatvorenika u slučajevima koji nisu povezani s njihovim sudskim postupkom ili pravima na odbranu. Sve mjere imaju za cilj ostvarivanje korekcionog tretmana zatvorenika. One pomažu u očuvanju sigurnosti, rehabilitaciji osuđenika, te postizanju ciljeva izdržavanja kazne zatvora, kao i osiguravanju da ne dođe do negativnog utjecaja na javnost ili sistem kaznenih sankcija - navode precizno iz Ministarstva pravde BiH.