Na današnji dan 1951. godine, u Bosanskom Šamcu je rođen Sulejman Tihić, bosanskohercegovački političar i bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, između 2002. i 2006. godine.
Kao mladić svirao je u rok bendu „Crveni plamenovi“. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1975., potom radio u Sudu i Tužilaštvu u Bosanskom Šamcu, a nakon toga se bavio advokaturom sve do 1992. godine.
U Stranku demokratske akcije Tihić se učlanio 1990. Prvi period agresije na Bosnu i Hercegovinu, između maja i avgusta 1992., proveo je u zarobljeničkim logorima u Bosanskom Šamcu, Brčkom, Bijeljini, Batajnici kod Beograda i Sremskoj Mitrovici.
Podijelio SDA u frakcije
Godine 1994., imenovan je šefom konzularnog odjela Ambasade Republike Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, a 1996. savjetnikom u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Iste godine postao je zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Kao savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova prestao je raditi 1999., a godinu kasnije, 2000., postao je potpredsjednik Narodne skupštine RS. Na tom položaju zadržao se do 2002., kada je u oktobru iste godine na Općim izborima izabran za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Alija Izetbegović imenovao ga je svojim nasljednikom na mjestu predsjednika Stranke demokratske akcije 2001. godine. S njegovim imenovanjem u stranci je počeo proces sekularizacije.
Podjele u stranci naročito su se izrazile tokom procesa ustavnih reformi, u maju 2005., kada je trebao biti održan Kongres SDA. Tihić je na tom kongresu izjavio da od SDA želi napraviti multietničku stranku, te se udaljiti od nacionalističkih stranaka.
Tihićeva politika podijelila je SDA u frakcije, jednoj je na čelu bio on, a drugoj sin umrlog predsjednika Alije Izetbegovića, Bakir. Stranka za BiH koristila je Izetbegovićevu frakciju kako bi oslabila Tihićev položaj u SDA.
Tihić je potpisnik Banjalučkog dogovora s početka 2009. godine.
Preminuo je nakon duge i teške bolesti na Klinici za anesteziju i reanimaciju Kliničkog centra u Sarajevu 25. septembra 2014. godine.
Tihić je do smrti obavljao dužnost člana Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Umro poljski pisac Adam Mickijevič
1855. - Umro poljski pisac Adam Mickijevič, najveći poljski romantičar, čija djela odlikuje izuzetno bogat i slikovit jezik. U idiličnom epu "Pan Tadeuš", najvećem djelu poljskog romantizma, opisao je staru Poljsku koja nestaje. Ostala djela: zbirke pjesama "Balade i romanse", "Krimski soneti", epovi "Gražina", "Konrad Valenrod", drama "Zdušnice", politička brošura "Knjige poljskog naroda i hodočasništva poljskog", ciklus predavanja "Slovenske književnosti".
1857. - Rođen Ferdinand de Sosir (Saussure), švajcarski lingvist, koji je svojim postavkama utemeljio modernu lingvistiku i dao temelje evropskom strukturalizmu, lingvističkom pravcu koji se razvio dvadesetih i tridesetih godina 20. vijeka.
1894. - Norbert Viner (Wiener), američki matematičar, poznat i uspješan u poljima čiste i primijenjene matematike, rođen je na današnji dan. Osnivač je kibernetike. Zahvaljujući ocu Leu Vineru, profesoru slavenskih jezika na Harvardu, koji ga je ranije upisao u školu, Norbert je već u 18. godini dobio titulu doktora nauka iz filozofijske logike.
1901. - Rođen hrvatski slikar Krsto Hegedušić. Nakon Drugog svjetskog rata bio je redovni profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a 1950. dobiva naslov majstora slikara i postaje voditelj majstorske radionice. Jedna od njegovih najpoznatijih slika je “Mladoženja, vol i pumpa” iz 1969. Od 1971. do 1973. u Spomen-domu na Tjentištu izradio je ciklus fresaka sa stravičnim prizorima. U njegovoj rodnoj Petrinji od 1987. radi galerija koja se zove njemu u čast.
1910. - Umro Laza Kostić, jedan od najvećih srbijanskih književnika romantizma, novinar i estetičar. Njegove najpoznatije i najvrednije lirske pjesme su: „Među javom i med snom“ i „Santa Maria della Salute“.
1922. - Otvorena grobnica faraona Tutankamona, koju je u Dolini kraljeva kod Luksora u Egiptu otkrio engleski arheolog Hauard Karter (Howard Carter). Karter i lord Karnavon (Carnarvon) bili su prvi ljudi koji su ušli u grobnicu nakon više od 3.000 godina, kada je u nju položen faraon.
Rođena „kraljica rokenrola“ Tina Tarner
1939. - Rođena „kraljica rokenrola“ Tina Tarner (Turner), kao Ana Mej Bulok (Anna Mae Bullock). Jedna je od najpopularnijih i najuspješnijih ženskih rok izvođačica svih vremena s prodatih gotovo 200 milona albuma, što kao samostalna izvođačica, što kao članica sastava bivšeg supruga Ikea „Ike & Tina Turner“. Ova izvanredna američka soul, R&B, dance, disco, pop, rok pjevačica, glumica, plesačica i tekstopisac za života je nagrađena s osam Grammyja. Časopis "Rolling Stone" uvrstio ju je na listu Besmrtnika - najvećih izvođača svih vremena. Tina je dobila i svoje mjesto u Rock and Roll Hall of Fame muzeju u Clevelandu, u SAD. Preminula je 24. maja 2023. godine.
1942. - U Bihaću, u Drugom svjetskom ratu, osnovano Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, a 54 delegata izabrala su Izvršni odbor AVNOJ-a, predvođen dr. Ivanom Ribarom. Bila je to neka vrsta vlade na oslobođenim teritorijama do Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu 1943., koje je izabralo Nacionalni komitet.
1948. - Rođen Krešimir Ćosić, hrvatski košarkaš i trener. Osvojio je gotovo sve što se može osvojiti u amaterskoj košarci, a ostavio je trag i u univerzitetskoj američkoj košarci. Poznat po eleganciji, vrhunskoj tehnici i taktici igre, plijenio je i svojim srdačnim karakterom i dobrotom, te je mnogima služio kao sportski i lični uzor. Uvršten je među 50 osoba koje su najviše doprinijele Euroligi. Košarkašku karijeru Ćosić je počeo u KK Zadar, 1965. godine. Nastupao je i za Cibonu te igrao u Sloveniji i Italiji. Godine 1976., počeo je i trenersku karijeru počinje u slovenskom klubu Olimpija iz Ljubljane kao igrač/trener. Nakon završetka igračke karijere bio je uspješan i kao trener državne reprezentacije SFR Jugoslavije koja je pod njegovim vodstvom osvojila srebro na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988. godine. Uvršten je, 1996. godine, u prestižnu Kuću slavnih košarkaša (Basketball Hall of Fame), i to kao treći neamerikanac u historiji. Ćosić je preminuo 25. maja 1995. godine, od raka limfoma, s nepunih 47 godina života.
1952. - Umro švedski istraživač i putopisac Sven Anders Hedin, koji je predvodio ekspedicije u Tarimskoj kotlini, Sinkjangu, na Tibetu, u Mongoliji i u području Himalaja. Djela: "Kroz azijske pustinje", "U srcu Azije", "Južni Tibet", "Transhimalaji", "Kopnom u Indiju", "Na velikoj plovidbi", "Od pola do pola".
1968. - Preminuo njemački pisac Arnold Cvajg (Zweig), čija su djela - na osnovu iskustva stečenog u Prvom svjetskom ratu - prožeta antimilitarizmom, gorkom ironijom i kritičkom analizom društva. Djela: romani "Slučaj narednika Griše", "Mlada žena godine 1914.", "Verdensko vaspitanje", lirska proza "Novele o Klaudiji".
1981. - Umro Maks Eve (Max Euwe), nizozemski šahovski velemajstor i predsjednik Svjetske šahovske federacije (FIDE).
2006. - U 30. godini života, od leukemije, umrla hrvatska novinarka Ana Rukavina. Nakon njene smrti osnovana je Zaklada „Ana Rukavina”, koja prikuplja sredstva za razvoj Hrvatskog registra donora koštane srži. Slogan zaklade je „Želim život”.