Danas je Dan državnosti Bosne i Hercegovine, koji se proslavlja prema historijski vrlo značajnom datumu - 25. novembru 1943. godine, kada je održano prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), u Mrkonjić-Gradu. Tada je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definirana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.

Nakon nekoliko dana (29. novembra) spomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, u Jajcu. Treba napomenuti da je Bosna i Hercegovina, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji su bili njeni prepoznatljivi i glavni simboli za vrijeme socijalizma, sve do 1992. godine i početka agresije na BiH.

Jedinstvena i nedjeljiva

Ono što je bilo najvažnije i zaključak zasjedanja ZAVNOBiH-a, jeste upravo činjenica da je Bosna i Hercegovina, odlukom na tom zasjedanju, definirana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava. Treba dodati da je ovu odluku na zasjedanju ZAVNOBIH-a potvrdilo i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a svih bosanskohercegovačkih naroda.

Rođen pisac Feliks Lope de Vega Karpio

1562. - Rođen Feliks Lope de Vega Karpio (Félix Lope de Vega y Carpio), najznačajniji španski dramski pisac, koji je, prema predanju, napisao više od 1.800 komedija i drama, od kojih je sačuvano i utvrđeno da su njegove približno 500, nekoliko hiljada stihova, više romana, hronika i historijskih zapisa. Djela: komedije i drame "Peribanjes", "Kazna bez osvete", "Seviljska zvijezda", "Madridski čelik", "Cvijeće Don Huana", "Nagrada za dobro govorništvo", "Preko mosta", "Dovitljiva djevojka", "Baštovanov pas", "Budalasta vlastelinka", "Fuente Ovehuana", roman "Doroteja"...

1763. - Umro francuski pisac Abe Prevo (Abbe Prevost), poznat po romanu

"Manon Lesko", prema kojem su kompozitori Žil Masne (Jules Massenet) i Đakomo Pučini (Giacomo Puccini) napisali opere.

1826. - Rođen srbijanski pisac Jovan Đorđević, osnivač Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i jedan od osnivača Narodnog pozorišta u Beogradu, te profesor historije na Velikoj školi u Beogradu. Kratko je bio i ministar prosvjete Srbije.

1828. - Franjo Rački, hrvatski historičar i političar, svećenik, publicist, kulturni djelatnik, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije", rođen je na današnji dan.

1835. - Rođen američki industrijalac škotskog porijekla Endrju Karnegi (Andrew Carnegie), koji je ogromno bogatstvo uložio u dobrotvorne svrhe, uglavnom u osnivanje javnih biblioteka u SAD i drugim zemljama, pod uslovom da lokalne vlasti ustupe zemljište za zgradu i obezbijede njeno održavanje. Iz poslovnog života se povukao 1901., 18 godina prije smrti, a 1900. je objavio "Jevanđelje bogatstva", s tezom da "bogat čovjek umire sramno".

1844. - Njemački inžinjer Karl Fridrih Benc (Carl Friedrich Benz), koji je 1885. konstruisao jedan od prvih automobila, rođen je na današnji dan. Osnovao je kompaniju "Benz" za izradu benzinskih motora i automobila, od koje je udruživanjem nastao "Daimler-Benz". Generalno je priznat kao jedan od izumitelja motornog vozila.

Umro francuski glumac Žerar Filip

1959. - Umro francuski filmski i pozorišni glumac Žerar Filip (Gérard Philipe), čija se gluma odlikovala velikim senzibilitetom. Osim brojnih pozorišnih, proslavio se i ulogama u filmovima: "Đavo u tijelu", "Parmski kartuzijanski manastir", "Fanfan Lala", "Ljepotice noći", "Crveno i crno", "Veliki manevri", "Idiot", "Oholi", "Opasne veze", "Gospodin Ripoa".

1968. - Preminuo američki pisac Apton Bil Sinkler (Upton Bill), autor više romana sa socijalnim temama, političkih i socijalnih spisa u kojima je opisao poraznu sliku kapitalističkog svijeta. Djela: "Džungla", "Metropola", "Kralj ugalj", "Đimi Higins", "Kraj svijeta", "Između dva svijeta", "Aždajini zubi", "Široka je kapija", "Predsjednikov agent", "Svijet koji treba osvojiti", "Predsjednička misija".

1970. - Japanski pisac Jukio Mišima počinio javno ritualno samoubistvo, kao znak protesta protiv pozapadnjačenja Japana. Djela: romani "Ispovijest maske", "Šum valova", "Zlatni paviljon", "Poslije banketa", "Mornar koji je iznevjerio more", drama "Pet modernih `no` igara".

1977. - Umro Matija Bravničar, slovenski kompozitor i profesor kompozicije na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Ljubljani. U svoja djela, naročito simfonijska, često je unosio motive iz slovenskog muzičkog folklora. Djela: opere "Sablazan u Šentflorjanskoj dolini" i "Sluga Jernej i njegovo pravo"; uvertire "Kralj Matjaž", "Slovenska plesna burleska", "Belokranjska rapsodija", "Simfonijski plesovi", "Hymnus Slavicus".

Kompanija "Advanced Cell Technology" klonirala ljudski embrion

2001. - Američka kompanija "Advanced Cell Technology" saopćila da je klonirala ljudski embrion. Prema izjavi naučnika, dostignuće će biti korišteno u medicini, a ne za kloniranje ljudskog bića.

2005. - Preminuo Đorđe Kisić, bosanskohercegovački muzičar, bubnjar čuvene sarajevske pop-rok grupe „Indexi“. Od 1966. je bio i član Plesnog orkestra RTV Sarajevo. “Indexe” je napustio 1968. godine i postao profesionalni bubnjar Plesnog orkestra. Od 1973. je bio u Simfonijskom orkestru RTV Sarajevo. S “Indexima” je ponovo sarađivao od 1976. godine.

2011. - Umro Vasilij Aleksejev, ruski dizač tegova, svjetski i olimpijski šampion. Postavio je 80 svjetskih rekorda i osvojio zlatne olimpijske medalje na igrama 1972. i 1976. godine.

2013. - Preminuo Foreststorn Čiko Hamilton (Chico), američki džez bubnjar i kompozitor. Od 1950-ih snimio je više od 60 albuma, a pojavio se i u nizu filmova. U Njujorku je 1965. osnovao producentsku kuću, a pomogao je i u osnivanju Programa džez i savremene muzike na njujorškom Nju Skul univerzitetu.

2016. - Umro Fidel Kastro, kubanski predsjednik i revolucionar. Vladao je Kubom od 1959. godine.

2020. - Od posljedica srčanog udara, u 61. godini života, preminuo Dijego Armando Maradona (Diego), argentinski fudbaler, svjetski prvak s Argentinom iz Meksika 1986. godine, jedan od najboljih i najpopularnijih fudbalera svih vremena. Bio je i selektor fudbalske reprezentacije Argentine.