Zasjedanje ZAVNOBiH-a 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu označava ključni trenutak u modernoj historiji BiH, jer su tog dana postavljeni temelji za Bosnu i Hercegovinu kao političku i teritorijalnu jedinicu u okviru tadašnje Jugoslavije. Ovo je za "Avaz" izjavio Nijaz Skenderagić, dugogodišnji član rukovodstva SABNOR-a BiH, ističući da je ZAVNOBiH postavio princip jednakopravnosti svih naroda u Bosni i Hercegovini, što je bio revolucionaran koncept u vrijeme Drugog svjetskog rata, kada su postojale snažne etničke i političke podjele.

- Tada je prvi put definisano da Bosna i Hercegovina pripada svim njenim narodima – Bošnjacima, Hrvatima, Srbima i ostalima – ravnopravno, bez dominacije jednog naroda nad drugim. Odluke ZAVNOBiH-a su bile ključne za obnovu državnosti Bosne i Hercegovine, koja je prije Drugog svjetskog rata bila dio Kraljevine Jugoslavije bez jasno definisane autonomije - kaže Skenderagić za "Avaz".

Simbol borbe

Na isti način kako je ZAVNOBiH predstavljao simbol borbe za slobodu i zajedništvo svih naroda u BiH, te pružio okvir za suživot i političku stabilnost, Skenderagić vjeruje kako postoji nada za ponovno okupljanje naroda u BiH oko zajedničkog cilja.

- Bosna i Hercegovina je kroz vijekove pokazivala sposobnost preživljavanja uprkos različitim kulturnim, religijskim i etničkim razlikama. ZAVNOBiH je dokaz da je zajednički cilj moguć čak i u teškim vremenima. Nova pokoljenja manje su opterećena ratnim traumama iz devedesetih godina i sve više razmišljaju o ekonomskim i društvenim pitanjima, a ne o etničkim podjelama. Procesi poput evropskih integracija pružaju priliku za prevazilaženje unutrašnjih sukoba i fokusiranje na zajedničke interese kao što su ekonomija, infrastruktura i borba protiv korupcije - ističe Skenderagić.

Zajednički cilj

Kao izazove na tom putu vidi etnonacionalizam, jer politike u BiH etničke razlike često koriste za održavanje vlastite moći, zatim nedostatak zajedničkog identiteta naroda koji su se poslije rata sve više udaljavali jedni od drugih, te socijalne I ekonomske probleme u državi u kojoj loša ekonomija i visok stepen korupcije odvraćaju pažnju od zajedničkog djelovanja.

- Da bi se narodi Bosne i Hercegovine ponovo okupili oko zajedničkog cilja, potrebno je građansko društvo i fokus na pravima i interesima svih građana, a ne samo pripadnika etničkih grupa. Ekonomija mora biti prioritet, a njen razvoj mogao bi postati most između različitih zajednica. Obrazovni sistem treba promovisati zajedničku istoriju i vrijednosti ZAVNOBiH-a, a ne razlike. U svakom slučaju, ZAVNOBiH ostaje simbol mogućnosti zajedništva i ravnopravnosti u BiH. Iako je politička realnost danas složenija, istorija pokazuje da su narodi Bosne i Hercegovine u ključnim trenucima uspjevali da pronađu zajednički cilj. Uz prave promjene u društvu, obrazovanju i politici, zajedništvo je moguće, iako zahtjeva dugoročan trud i promene - naglašava Nijaz Skenderagić.