Bosna i Hercegovina ostaje jedinstvena država unutar međunarodno priznatih granica, Sarajevo glavni grad, jedna Vlada, Predsjedništvo, Parlament i Ustavni sud. Ovo je dio teksta s naslovnice „Avaza” od prije 29 godina, dan nakon parafiranja Dejtonskog sporazuma u američkoj vojnoj bazi „Wright-Patterson“.

Poruka: “Kraj rata” ilustrirala je atmosferu u kojoj su građani, nakon 4 godine agresije, stradanja, ratnih zločina i genocida, konačno odahnuli. Opći okvirni sporazum za mir parafiran je nakon pregovora koji su trajali od 1. do 21. novembra, a predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović i predsjednici Hrvatske i SRJ Franjo Tuđman i Slobodan Milošević zvanično su ga potpisali 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

Poruka s naslovnice „Kraj rata” ilustrirala je atmosferu u kojoj su građani, nakon četiri godine agresije, stradanja, ratnih zločina i genocida, konačno odahnuli. Opći okvirni sporazum za mir parafiran je nakon pregovora koji su trajali od 1. do 21. novembra, a predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović i predsjednici Hrvatske i SRJ Franjo Tuđman i Slobodan Milošević zvanično su ga potpisali 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

U tih 21 dan pregovora bilo je pritisaka i ucjena, ali taj me datum u isto vrijeme podsjeti da je tog dana zaustavljen rat. To je najveća vrijednost, uz sve anomalije i probleme koje je Dejtonski sporazum donio u BiH – kaže za “Avaz” učesnik pregovora u Dejtonu, nekadašnji predsjednik Skupštine RBiH Miro Lazović.

Lazović ističe da bi se ponovo zalagao za mir, ali i ideje koje predsjednik Izetbegović nije prihvatao. Jedna od njih, zabrana prodaje kuća i stanova na 15 godina, omogućila bi intenzivniji povratak, jer bi u tom periodu strahovi splasnuli, a građani se počeli vraćati kućama.

- Zajedno s gospodinom Komšićem, ja sam se na početku pregovora suprotstavio statusu RS, jer nikada Skupština, koju sam vodio, ni Predsjedništvo nisu razmatrali prihvatanje RS kao entiteta. Kasnije sam saznao da je ona prihvaćena dva mjeseca ranije u Ankari, pod pritiskom Holbruka. To je bio predmet sporenja prvih dana u Dejtonu, ali je Holbruk to prekinuo na način da gubimo vrijeme, da imamo dva entiteta i da trebamo napraviti ustav koji će državi BiH omogućiti da funkcioniše i opstane - dodaje Lazović.

Više nego danas, građani su prvim godinama mira vjerovali u izgradnju bolje i funkcionalnije BiH, ali to se nije desilo ni do danas. Lazović kaže da Dejtonski sporazum jeste donio mir, ali je istovremeno afirmirao i etničke podjele i politike koje građane BiH već skoro 30 godina drže kao taoce.

- Period iza nas obilježen je borbom za reintegraciju države i onih koji žele političkim sredstvima realizirati ratne ciljeve. Taj permanentni sukob živimo i danas, a kod građana se javlja nevjerica u stabilnu državu punih ljudskih prava, pa mladi odlaze. To me zabrinjava, ali BiH je jača od svojih unutrašnjih I vanjskih neprijatelja i to je kroz svoju istoriju više puta pokazala. Ovo je država koja ima svoju stolicu u UN-u, otvorila je put prema EU i NATO-u. Taj će put potrajati, na njemu će biti puno blokada i kočnica, ali vjerujem da će te politike na kraju biti poražene – ističe Lazović.