Desetine miliona građana već su iskoristile mogućnost prijevremenog glasanja na izborima za predsjednika i Kongres SAD koji se održavaju sutra. Glasao je i profesor na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta Burch Adis Maksić, američki student, ekspert koji je u SAD proveo 20 godina života, gdje je i doktorirao. Odlično poznaje specifičan izborni sistem i raspoloženje birača uoči neizvjesne utrke u utorak.

Najveća prekretnica

- Ovo je, nakon Hladnog rata, možda najveća prekretnica pred kojom se nalazi najjača svjetska sila, ali i cijeli svijet. Niko ne može sa sigurnošću reći šta će se desiti. Donald Tramp (Trump) je najblaži mogući favorit, ali bilo ko sa stavom da će pobijediti ovaj ili onaj kandidat ili gleda u kristalnu kuglu ili nije ozbiljan - kaže Maksić.

Trampovu popularnost objašnjava politikom podjela, stereotipa, demagogije i populizma, koja jača predrasude i strahove kod ljudi, ubirući jeftine političke poene. S druge strane, kandidatkinja demokrata Kamala Haris (Harris) računa na glasove građana koje Trampova politika zabrinjava, pa bi veliki dio njih mogao doći od onih koji glasaju protiv Trampa, a ne za nju.

- To je taj sentiment koji ona pokušava da probudi, da sebe predstavi kao branu od te demagogije, kao osobu koja će zaštititi SAD od gubitka demokratije, slobode i samog identiteta države - ističe Maksić.

U kompliciranom elektorskom sistemu američke izbore odlučuju tzv. swing države. Iako genocid u Palestini nije dominantna tema, glasovi Amerikanaca arapskog porijekla, razočaranih zbog podrške SAD Izraelu, mogli bi presudno utjecati na rezultate u Mičigenu.

Situacija u Gazi

- Ako desetine hiljada tih ljudi ne izađu na izbore ili ako glasaju za Trampa, Haris će izgubiti Mičigen, a ako izgubi Mičigen, vjerovatno će izgubiti i izbore. To je jedini razlog zbog kojeg situacija u Gazi poprima ovoliki značaj za američke izbore. S druge strane, ako Haris zauzme propalestinski stav, to je može koštati u drugim državama, posebno Pensilvaniji, gdje žive stotine hiljada jevrejskih glasača. Tramp je bio u Mičigenu, obećavao da će zaustaviti rat i uspio je, što je, prema mom mišljenju, psihološko-sociološki fenomen, da pridobije načelnike pojedinih lokalnih zajednica, muslimane, koji su pozvali građane da glasaju za Trampa. Iako je on ranije Bajdena nazivao propalestincem i osuđivao sadašnju vladu da ne podržavaju dovoljno Izrael. Tramp ne nudi odgovor kako će zaustaviti rat. Ako je kraj rata tako što će dodatno poniziti Palestince, ili Rusiji dati ono što želi u Ukrajini, svako na taj način može završiti rat - kaže Maksić.

Nepovredivost granica

Uvjeren je da nakon ovih izbora ni SAD ni svijet neće biti isti. Ako pobijedi Tramp, američku administraciju očekuje reorganizacija, a dosadašnju politiku zaokret, posebno ako republikanci dobiju kontrolu nad Kongresom.

- U toj situaciji, pošto već imaju kontrolu nad Vrhovnim sudom, ovaj čovjek bi imao odriješene ruke da provede ono što je naumio. Kakva god bila, američka vanjska politika proteklih decenija vodila se principom nepovredivosti granica, dok je Tramp na Kosovu lansirao ideju podjele. Dakle, to je čovjek koji će od slučaja do slučaja zauzimati stavove, a povlačenjem SAD iz određenih područja, poput Balkana, veliko je pitanje koja će sila popuniti tu prazninu. U slučaju pobjede Haris, SAD će nastaviti kao do sada, ali pitanje je šta će se desiti sa SAD zato što Tramp neće prihvatiti rezultate - naglašava profesor Maksić.  

U slučaju pobjede Trampa, promjene u BiH bi se osjetile dugoročno, i to slabljenjem američkog utjecaja, ali i NATO-a, kaže Maksić, što bi BiH vodilo u nestabilnost i neizvjesnost.