Kombinacija ekstremnih padavina i nemara čovjeka, koja je dovela do katastrofe u Donjoj Jablanici, najsnažnija je opomena svim gradovima u BiH da se moraju početi prilagođavati klimatskim promjenama i mijenjati odnos prema okolišu. Eksperti upozoravaju da će nam se tragedije ponavljati u budućnosti, a vlasti kao da tek shvataju s kakvim posljedicama nepoštivanja struke se možemo suočiti.

Iz Općine Stari Grad upozorili su na nasipe zemlje i stabla u Bistričkom potoku tokom gradnje “Trebević Hillsa” na Zlatištu. Sa sličnim izazovima suočavaju se i drugi dijelovi Sarajeva, ali i većina bh. gradova.

Veliki pritisak

Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Nusret Drešković za "Dnevni avaz“ je kazao da je šteta već napravljena aktivnostima na izgradnji stambene, ali i druge infrastrukture.

- Svako je unutar svoje parcele, za koju je formalno dobio građevinsku dozvolu, počeo da kopa, ne vodeći računa o efektima takvih zahvata. Riječ je o vrlo gabaritnim objektima, velikoj količini betona i cementa, a to su jako teški materijali, pa sada govorimo o velikom pritisku na prostor koji je nagnut, vrlo rastresit i koji ima sve morfološke predispozicije za formiranje klizišta. Opasnost od ponavljanja mnogo goreg scenarija na području, prije svega, padina Trebevića je prisutna - kaže prof. dr. Drešković.

Podsjeća da je Sarajevo kotlina i da se mora voditi računa o padinskim stranama, koje su i u prirodnim uvjetima potencijalno klizište. Njih je najprije potrebno stabilizirati, a zatim procijeniti šta se na njima može graditi.

- Nažalost, u službama za planiranje, pod utjecajem politike kroz decenije, rađeno je kako je ko šta htio, posebno kad su u pitanju nelegalni objekti koji su kasnije, za potrebe podrške glasača, legalizirani. Sada imamo nepovoljnu situaciju u uvjetima ekstremne klime - naglašava prof. dr. Drešković.

Uočava da su se donosioci odluka opravdano uplašili tragedija poput onih u dijelovima Hercegovine, ali njihove reakcije smatra dosta zakašnjelim.

Nakupljanje problema

- U pitanju su decenije zapuštanja problema i neslušanja naučnika koji govore da će opstati samo oni prostori i nacije koji su adaptivni na ekstremne vremenske scenarije. Sada je jako teško da intervenirate u prostoru i osigurate određene zone u naseljima, a da to ne bude vrlo skupo, ali i ponovo rizično, jer su mogućnosti za intervencije vrlo sužene. To je posao za znalce, traži mnogo istraživanja i rada, te brzih intervencija. Oni koji su trebali uopće nisu razmišljali o tome, kasno reagiramo i mogu reći da je vlast, prvenstveno općinska, potpuno zakazala - kaže prof. dr. Nusret Drešković.