Na današnji dan 1964. godine, u Sarajevu je rođen bh. glumac Žan Marolt.

U mlađim danima bavio se sportom, kao junior bio je prvi u BiH, a treći u Jugoslaviji u disciplini bacanje kladiva. U trećem razredu gimnazije povrijedio je leđa, a snovi o sportskoj karijeri bili su završeni.

Nakon završetka Druge gimnazije, prijavio se na Akademiju scenskih umjetnosti, gdje je i diplomirao je 1989. godine. Marolt je od 1992. bio stalni član Kamernog teatra 55 i imao je zapažene uloge u predstavama kao što su “Buba u uhu”, “Umri muški”, “Kidaj od svoje žene”, “Ujak Vanja”, te u brojnim filmovima i televizijskim serijama.

Dobitnik je nagrade za najbolju glavnu ulogu u TV filmu "Elvis" 1997. godine, a proglašen je i najboljim mladim glumcem Evrope u francuskom gradu Anžer. Bio je u braku s bh. glumicom Tatjanom Šojić.

Preminuo je u Sarajevu, 11. jula 2009., nakon duge i teške bolesti.

Filmografija: “Lud, zbunjen, normalan”, “Naša mala klinika, “The Hunting Party”, “Tata i zetovi”, “Warchild“, “Dobro uštimani mrtvaci”, “Nema problema”, “Jours tranquilles a Sarajevo”, “Viza za budućnost”, “Tunel”, “Mliječni put”, “Sarajevske price”, “Vanbračna putovanja”.

Umro austrijski kompozitor Johan Štraus stariji

1849. - Umro austrijski kompozitor Johan Štraus stariji (Johann Strauss), otac popularnih bečkih kompozitora Johana mlađeg, Jozefa i Eduarda, najzaslužniji za veliku rasprostranjenost bečkog lakog valcera početkom 19. vijeka. Najprije je bio kapelnik više zabavnih orkestara, zatim dvorskog plesnog orkestra u Beču. Komponovao je veliki broj valcera, kadrila, marševa, polki, galopa.

1866. - Rođen američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan (Thomas Hunt), osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju nasljednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatraju ga glavnim predstavnikom hromozomne teorije nasljeđa.

1897. - Američki pisac Vilijam Fokner (William Faulkner), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949., rođen je na današnji dan. Prikazao je društvenu historiju američkog juga, degeneraciju i propadanje starosjedilačke gospoštine i surovost i bezobzirnost došljaka. Djela: romani "Sartoris", "Svjetlost u avgustu", "Komarci", "Medvjed", "Konjički gambit", "Uljez u prašinu", "Divlje palme", "Starac", "Gospodska kuća", "Rekvijem za iskušenicu", "Lupeži", "Utočište", pripovijetke "Svetilište" i "Nepobijeđeni".

1906. - Rođen ruski kompozitor Dimitrij Dmitrijevič Šostakovič. Napisao je monumentalnu "Petu simfoniju", a u najtežim danima njemačke blokade Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu "Sedmu simfoniju". Ostala djela: opere "Nos", "Ledi Makbet Mscenskog okruga", oratorijum "Šume pjevaju", simfonije, koncerti, kamerna muzika.

1930. - Nino Čeruti (Cerruti), italijanski modni dizajner, biznismen i stilista, naročito poznat po muškoj odjeći, rođen je na današnji dan. Osnovao je vlastitu kuću visoke mode „Cerruti 1881“ 1967. u Parizu. Upravljao je italijanskom porodičnom firmom „Lanificio Fratelli Cerruti“, koju je 1881. godine osnovao njegov djed. Prvi butik „Cerruti“ otvoren je 1967. na trgu crkve Svete Marije Magdalene u Parizu, gde je Čeruti preselio sjedište kompanije kako bi se približio međunarodnoj modnoj prijestonici. Poznat je po svojim klasičnim vunenim odijelima. Godine 1978., kuća „Cerruti“ je ušla u svijet finih mirisa s „Nino Cerruti pour Homme“. Nino Čeruti preminuo je 15. januara 2022.

Rođen američki glumac Majkl Daglas

1944. - Rođen Majkl Daglas (Michael Douglas), američki glumac i producent. Prvi televizijski nastup ostvario je ulogom mladog partnera Karla Maldena, inspektora Stevea Kellera, u popularnoj kriminalističkoj seriji iz sedamdesetih “Ulice San Francisca”. Kako je imao slavnog oca, otvorila su mu se mnoga vrata o kojima su drugi mogli samo sanjati. Godine 1988., osvojio je Oskara za ulogu Gordona Gekka u “Wall Streetu”, a 1992. je u “Sirovim strastima” nastupio sa Šeton Stoun (Sharon Stone). Film je bio veliki hit i izazvao kontroverze o prikazu biseksualnosti i lezbijstva.

1955. - Karl-Hajnc Rumenige (Karl-Heinz Rummenigge), bivši njemački fudbaler i reprezentativac. Rođen je na današnji dan. Bio je jedan od najboljih svjetskih napadača 1970-ih i 1980-ih. Najveći dio karijere proveo je u minhenskom Bajernu, s kojim je osvojio dva Kupa evropskih prvaka, 1975. i 1976., te Interkontinentalni kup. S reprezentacijom SR Njemačke igrao je dva finala svjetskog prvenstva, 1982. i 1986., a osvojio je Evropsko prvenstvo 1980. Dvostruki je dobitnik Zlatne lopte France Footballa za najboljeg evropskog fudbalera.

1969. - Rođena Ketrin Zeta-Džons (Catherine Zeta-Jones), engleska glumica. Profesionalno je na filmu debitirala u 18. godini. Mjesto radnje je bila Francuska, a film "1001 noć”. Do sada je ostvarila 23 uloge. Od 2000. godine udata je za glumca Majkla Daglasa (Michael Douglasa, s kojim ima sina Dilana Majkla (Dylan) i kćer Keris (Carys). Oskara je dobila 2003. godine za ulogu Velme Keli (Kelly) u mjuziklu “Chicago”.

1970. - Umro njemački pisac Erih Marija Remark (Erich Maria Remarque), koji je romanom "Na Zapadu ništa novo" pokazao besmisao ljudske klanice u Prvom svjetskom ratu. I taj i drugi njegovi romani doživjeli su izuzetan uspjeh kod čitalaca zbog spretnosti u komponovanju radnje, jednostavnom stilu, ograničenom broju likova i temama rata i okupacije, koncentracionih logora, inflacije. Emigrirao je 1932. u Švajcarsku, pa u SAD i 1947. je postao američki državljanin. Ostala djela: "Povratak", "Tri ratna druga", "Nebo ne zna za miljenike", "Iskra života", "Crni obelisk", "Trijumfalna kapija", "Ljubi bližnjeg svoga", "Vrijeme života i vrijeme smrti".

2003. - Preminuo Franko Modiljani (Franco Modigliani), italijansko-američki ekonomista i nobelovac. U saradnji s mladim studentom Ričardom Brumbergom (Richard) postavlja temelje za rad - Hipoteza životnog ciklusa štednje, koji se kasnije proširuju na ponašanje potrošaca i agregatnu štednju. Nakon toga dolazi na Univerzitet sve do 1960. na kojem se s Milerom (Miller) posvećuje finansijskoj strukturi i politici dividenda u tržišnom vrednovanju poduzeća i na tome radi (Modigilani-Millerov teorem o troškovima kapitala). Godine 1985., dobio je Nobelovu nagradu za ekonomiju za stvaranje i razvoj hipoteze o životnom ciklusu štednje domaćinstva te za razvoj Modigilani-Millerovog teorema o troškovima kapitala.

Umrla Vangari Matai, kenijska aktivistica i nobelovka

2011. - Umrla Vangari Matai (Wangari Maathai), kenijska aktivistica i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2004. Matai je bila pripadnica Kikuyu naroda. Osnovnu i srednju školu završila je u Keniji. Studirala je u SAD i Njemačkoj i diplomirala biologiju. Vratila se u Nairobi, glavni grad Kenije. Postala je prva žena doktor nauka u istočnoj Africi (iz veterinarske medicine). Bila je profesorica veterinarske anatomije na Univerzitetu u Nairobiju i kasnije dekanica svoga fakulteta. Kandidirala se za predsjednicu Kenije 1997. godine, ali je njena kandidatura odbijena. No, 2002. je godine izabrana u Parlament. Postala je pomoćnica ministra za okoliš, prirodne izvore i divljinu. Osnovala je svoju političku stranku 2003. godine. Izabrana je za prvu predsjednicu Vijeća za ekonomiju, društvo i kulturu unutar Afričke Unije, 2005. godine. Matai je bila jedna od osam osoba koje su nosile olimpijsku zastavu na ceromoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Torinu 2006. Te godine dobila je i počasni doktorat na američkom univerzitetu Connecticut. Preminula je 2011. godine od raka jajnika.

2014. – Preminuo Sulejman Tihić, bosanskohercegovački političar i bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine između 2002. i 2006. Tihić je rođen 26. novembra 1951. godine u Bosanskom Šamcu. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1975. Nakon što je diplomirao radio je u sudu i tužiteljstvu u Bosanskom Šamcu, a potom se bavio advokaturom sve do 1992. U Stranku demokratske akcije učlanio se 1990. Na početku agresije na BiH (1992. – 1995.), između maja i avgusta 1992., Tihić je proveo u zarobljeničkim logorima u Bosanskom Šamcu, Brčkom, Bijeljini, Batajnici kod Beograda i Srijemskoj Mitrovici. Godine 1994., imenovan je šefom konzularnog odjela Ambasade Republike Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, a 1996. imenovan je savjetnikom u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Iste godine postao je zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Kao savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova prestao je raditi 1999., a godinu kasnije, 2000., postao je potpredsjednik Narodne skupštine RS. Na tom položaju zadržao se do 2002., kada je u oktobru iste godine na općim izborima izabran za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Alija Izetbegović za svog nasljednika na mjestu predsjednika SDA imenovao je Tihića 2001. S njegovim imenovanjem u stranci je počeo proces sekularizacije. Tihić, koji nije bio pripadnik islamističkog pokreta, našao se na udaru istih, koji su držali vodeća mjesta u stranci. Podjele u stranci naročito su se izrazile tokom procesa ustavnih reformi, u maju 2005., kada je trebao biti održan Kongres SDA. Na tom kongresu je Tihić izjavio da od SDA želi napraviti multietičku stranku, te se odaljiti od nacionalističkih stranaka. Tihićeva politika podijelila je SDA u frakcije, jednoj je na čelu bio on, a drugoj sin umrlog predsjednika Alije Izetbegovića, Bakir. Sulejman Tihić je do smrti obavljao dužnost člana Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.