Počitelj, kameni gradić jedinstvene ljepote na jugu BiH, svakim danom bilježi sve više turističkih dolazaka.

Sve strane

Pohode ga turisti sa svih strana svijeta, mada je promocija njegovog historijskog značaja i ljepote zanemariva od nadležnih instanci.

- Pravo je čudo, vjerujte, da ikako imamo dolazaka koliko je Počitelj zanemaren i u turističkoj ponudi, od lokalnog pa do najvišeg nivoa. Naravno, posebna priča je činjenica da se već godinama Počitelj urušava, stagnira, da je zapušten i da brojne kulturno-historijske znamenitosti ozbiljno nagriza zub vremena - kaže nam Jadranka Dizdar, predsjednica Turističkog društva Počitelj.

Ona je godinama, kao i brojni umjetnici, ukazivala i apelirala na katastrofalno stanje u kojem se nalaze Gavrankapetanova kula, Šišman Ibrahim-pašina medresa, Pašina tabija, Sahat-kula, Kulina, te brojni drugi spomenici, kako je to još prije sedam godina tokom svog monitoringa ukazala i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Osim činjenice da je, nakon niza peripetija i zavrzlama, sanirana krovna konstrukcija Gavrankapetanove kule, svojevrsnog simbola Počitelja, nikakvog pomaka više nije bilo.

Da je Počitelj decenijama zanemarivan, što je dovelo do oštećenja jednog od najimpresivnijih lokaliteta u regionu, ukazali su iz Ureda Evropske unije u BiH, koji finansiraju dva projekta u tom gradiću, u vrijednosti od 50.000 eura, a radi se o postavljanju ulične rasvjete i uređenju igrališta.

- Krajnje je vrijeme da se Počitelj dovede u red. I, zaista, mještani pozdravljaju inicijativu i napore Ureda EU u BiH koje ulažu kako bi ukazali na važnost očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa - ističe Dizdar.

Protekli petak

U Počitelju je u protekli petak, upravo u organizaciji Ureda EU u BiH, na Pašinoj tabiji održan koncert naše sjajne umjetnice Amire Medunjanin i vrsnih muzičara Mustafe Šantića i Nermina Čerkeza. Također, u prostoru Umjetničke kolonije Počitelj, koja je smještena u nekadašnjoj Gavrankapetanovića kući, priređena je izložba. U Udruženju likovnih umjetnika u BiH (ULUBiH) su svjesni da pet, šest saziva godišnje nije dovoljno da vrata Umjetničke kolonije budu otvorena tokom cijele godine. Svojevremeno su bili osmislili koncept „Art Residency“, prema uzoru na „Cite internationale des Arts Paris“, upravo s ciljem oživljavanja tog prelijepog zdanja sa svojom okolinom, ali do realizacije nikad nije došlo.

Šira podrška

Denis Jeina, sekretar ULUBiH-a, naglasio je da od tog projekta nisu odustali, ali da je nedostatak novca glavni problem.

- Neophodna nam je šira podrška, a mi imamo toliko iskustva da zaista ne želimo da to traje godinu ili dvije, već da postane tradicija. Da svaka država u našem okruženju i šire ima svoj apartman kod nas, odnosno smještaj, kako bi umjetnici određeni mjesec mogli ovdje raditi i uživati i gdje bi se taj boravak tretirao kao jedna vrsta specijalizacije -pojašnjava nam Jeina.