Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe i krijumčarenja droge obilježava se 26. juna, a ta borba postaje sve teža s obzirom na rasprostranjenost i dostupnost opijata. Nerijetko ovisnost o drogama uništi život korisnika, međutim uz podršku sistema i porodice, kao i vlastite želje da se korisnik izbori s njom, moguće je izaći kao pobjednik iz priče.

Jedan od korisnika (identitet poznat redakciji) Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo odlučio je ispričati svoju priču za „Avaz“.

Više ovisnosti

Rođen je 1985. godine, a narkotike je počeo koristiti već 1996., dakle sa samo 11 godina. Sve je počelo uz društvo jer je te godine, nakon Tifinog koncerta na Grbavici, zapalio prvi džoint.

- Od tog momenta nastavio sam pušiti marihuanu skoro svakodnevno do 2000. Tada sam počeo eksperimentirati s različitim supstancama, amfetaminima, MDMA (ekstazi) i slično. Kako su se dešavali trendovi u gradu, mijenjale se supstance, tako sam i ja mijenjao svoju ovisnost, precizno sam pratio ritam. Od 2003. do 2007. sam bio heroinski ovisnik, kada sam se prvi put liječio na koševskoj klinici gdje je postajala metoda brzog detoksa u trajanju od 21 dan – kazao je.

Međutim, dodao je, vrlo brzo nakon toga vratio se drogama. Godinu kasnije, kako kaže, našao se na metadonskoj suspstitucionoj terapiji, a sada je na Buprenorfinu.

- Pitanje je dana kada ste u krugu takvih ljudi, kada će neko donijeti težu supstancu, tako da to jedno drugo prati, kazao je anonimni korisnik.

Sukob sa zakonom

- Znao sam da imam problem, nije to jedina ovisnost bila. Paralelno s tom ovisnošću, skoro svakodnevno sam uzimao amfetamin, navečer tablete za spavanje i antidepresive, a izvjesni period sam imao problem i s kockom. Bio sam, dakle, svjestan, ali sam to potisnuo. Međutim, upao sam u probleme sa zakonom, a budući da imam porodicu i djecu, morao sam nešto poduzeti – ispričao je i istaknuo da se takve odluke donose kroz proces sazrijevanja, prepoznavanja i analize problema.

Navodi da je uvijek bio zaposlen pa mu novac za nabavku nije bio problem, a kada je u pitanju tržište, smatra da je ne samo da je zadovoljeno, nego i prezasićeno.

Djeca i droga

Direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Rasema Okić navela je da se kod njih najčešće hospitaliziraju ovisnici o opijatima, uglavnom o heroinu.

- Sam proces postajanjem ovisnikom je dugotrajan i počinje s otprilike 15 godina, tako da se taj problem ne može riješiti u kratkom periodu. Mi smo prva karika u procesu liječenja, nakon čega korisnici idu u terapijske zajednice ili na supstitucionu terapiju. Danas je visoko zastupljena učestalost pacijenata koji koriste amfetamine, posebno mladih – objasnila je dr. Okić.

- Kod mladih je jako važno doći do odgovora na pitanje jesu li počeli koristiti iz želje za dokazivanjem ili postoje neki psihički problemi pa pribjegavaju upotrebi supstanci da bi otklonili simptome koje osjećaju. Kada su u pitanju droge, češće se javljaju muškarci i kod njih je problem više zastupljen, mada mi imamo i korisnica ženskog spola, objasnila je dr. Okić.

Droga na svakom ćošku

Šahim Kahrimanović, šef službe za psihosocijalnu procjenu i analitiku u „Terapijskoj zajednici Kampus“ u Rakovici kazao je da trenutno imaju 17 korisnika na rezidencijalnom tretmanu koji traje godinu i na dobrovoljnoj je osnovi, ali nude i druge programe u okviru rehabilitacije.

- Već dugi niz godina nije riješeno pitanje ženskog smještaja, tako da u „Kampus“ dolaze isključivo muškarci, a mi alarmiramo da se izgradi odvojeni objekt posebno za žensku populaciju. Droga je trend življenja i možete je naći na svakom ćošku, a veliki broj onih koji su u stanju ovisnosti, dok ne doživi dno ne želi da ulazi u rehabilitacioni program. Veliki problem je što društvo često ima stigmu kada su u pitanju oporavljeni pacijenti, što ih može demotivirati i unazaditi proces – ističe Kahrimanović.