Izraelski profesor historije Gideon Grajf (Greif), autor sramnog izvještaja RS o genocidu u Srebrenici, zatražio je putem posrednika da mu se dozvoli posjeta Memorijalnom centru u Potočarima, potvrdio je za “Avaz” direktor Emir Suljagić.
Nekadašnji šef komisije, koja je “utvrdila” da u Srebrenici nije ubijeno više od 3.714 osoba, pokajao se nakon što je predsjednik Njemačke Frank Valter Štajnmajer (Walter Steinmeier) odlučio da povuče odluku o dodjeli Križa za posebne zasluge zbog Grajfovog doprinosa istraživanju holokausta nad Jevrejima.
- On nije imao priliku da posjeti Memorijalni centar i bilo ko drugi na mom mjestu ne bi mu je dao. Mislim da je to čovjek koji je u jednom trenutku shvatio da se kladio na potpuno pogrešnog konja, da je uništio vlastitu karijeru time što se svrstao u jednu grupu ekstremističkih, desničarskih, reakcionarnih aktera i političara poput Milorada Dodika i drugih koji su ga tetošili. Mislim da su njemu zvona za uzbunu zazvonila kad je, kao rezultat našeg pritiska, ostao bez medalje koju mu je trebao dodijeliti predsjednik SR Njemačke. Poslije toga je njegov advokat stupio u kontakt sa grupom naših ljudi u Njemačkoj s molbom da oni kontaktiraju nas i zatraže dopuštenje za posjetu. Nama to, naravno, nije padalo na pamet. U Memorijalni centar ne može doći dok javno ne spali taj izvještaj, tih nekoliko hiljada stranica koliko su oni napisali, koje treba iznijeti negdje na javno mjesto i zapaliti ih – kazao je Suljagić za “Avaz”.
Sudbina do jučer uglednog izraelskog historičara snažna je poruka negatorima genocida, koji i u međunarodnim okvirima dobivaju mjesto koje zaslužuju. Suljagić smatra da živimo u svijetu posljedica,
- Svijet je postao toliko mali da u Bratuncu ne možeš bez posljedica zastrašivati porodice ubijenih, već Tužilaštvo BiH podigne optužnicu, pa moraš na Sud u Sarajevo. Došlo je vrijeme da se kusaju posljedice. Dobra je stvar da se svijet dijeli na tim vrijednostima, jer ako treba da se razlikujemo u nečemu onda daj da to bude po tome jesmo li ljudi ili nismo – ističe Suljagić.
Mnogo reakcija izazvala je najava da bi se na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a 24 aprila trebala naći Rezolucija o genocidu u Srebrenici, čijim usvajanjem bi 11. juli bio proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid i borbe protiv njegovog negiranja. Direktor Memorijalnog centra u Srebrenici ovaj dokument ne želi komentirati dok ne dođe do glasanja.
- Bojim se da, makar i nehotice, ne otkrijem nešto što ne bi trebalo da znaju, a ne treba da znaju ništa. Bolje da tapkaju u mraku, a trenutno tapkaju u mraku, nego da im ja dajem natuknice o tome šta se događa – pojašnjava.
Mnogo je pozvanijih da o tome razmišljaju, ali kao građanina Emira Suljagića ohrabruju intenzivirane aktivnosti međunarodne zajednice u BiH s ciljem osiguranja dugoročne stabilnosti u ovoj zemlji. Tome u prilog idu u prilog informacije o posljedicama američkih sankcija, pojačanje snaga EUFOR-a, najava pregovora o članstvu BiH u EU, ali i statusa kandidata u NATO-u.
- Meni u ovom trenutku stvari ne izgledaju loše. Treba izdržati na ovoj liniji. Pitanje članstva u NATO-u je egzistencijalna stvar za nas. Zbog EU puta možda je i logično da ta tema u posljednje vrijeme ima manje pažnje, ali EU i NATO su najvažniji ciljevi za BiH. Da vidimo jesmo li kadri za to – ističe direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.
