Teravih-namazi na području Zenice klanjaju se u svih 77 džemata, a u svakom od njih uče se i mukabele.
Imam Osman Čelebijine ili Potočke džamije hafiz Fahir ef. Arnaut kao posebnu dragocjenost izdvaja hafisku mukabelu, koju uglavnom nakon ikindija-namaza u Čaršijskoj džamiji uči 10 hafiza, i ono što Zenicu izdvaja od većine bh. gradova – žensku mukabelu, koja u Potočkoj džamiji traje više od 30 godina.
Čuvamo sunet
- Mukabela označava susret, jer je svakog ramazana Muhammed, a. s., pred melekom Džibrilom učio sve iz Kur’ana što je do tada bilo objavljeno. Mukabela danas znači i sravnavanje, potvrdu da je Kur’an autentičan, sačuvan i da oni koji se tek uče Kur’anu slušaju imame i hafize da čuju kako je ispravno. Na ovaj način čuvamo sunet Muhammeda, a. s., koji je rekao da, kad god se ljudi okupe u nekoj od Allahovih kuća, dolaze smirenost, Božiji rahmet, a toga nam danas fali - pojašnjava hafiz Arnaut.
Dodaje da je veza ramazana i Kur’ana neraskidiva, a druženje s Kur’anom jedan od najboljih načina kako provesti mubarek mjesec. Istinska vjera ujedinjuje ljude, pojašnjava komentirajući činjenicu da su se dani posta vjernika tri religije u BiH poklopili.
- Kompletan ljudski rod, svi smo jedna voda s jednog izvora potekla, pa se u neke potočiće razlila. Ako istinski vjeruješ da nam je svima otac Adem, majka Hava, ili Adam i Eva, tu onda nema mjesta diskriminaciji i rasizmu. Tome nas islam uči, da ljude nikad ne vrednujemo po rasi, etničkoj pripadnosti, jeziku ili porijeklu. Kad se u vjeru ubaci ono što joj ne pripada, onda to ljude dijeli. Da se istinski trudimo da se približimo Bogu, ljudi bi bili puno bliži i jedni drugima - ističe Arnaut.
Pusta sela
Odlazak ljudi problem je cijelog regiona, ali najviše bole pusta bosanska sela.
- Teško je vjerskim ili patriotskim motivima nekog zadržati tamo gdje treba trpjeti. Ne može mu dijete učiti bosanski jezik, nema puta, škole ili ambulante, ili zato što živi u drugom mjestu njegova penzija ili plaća je mnogo niža. Zato islam propagira džemat, gdje će svako o svakome brigu voditi. Da smo mi više računa vodili o tome da smo mi u Bosni jedna cjelina, bilo bi nam svima bolje - ističe hafiz Arnaut.
Ljude pogađa nepravda
Da nas je sve manje, svjesni su i imami, jer sela su sve praznija, a djece u mektebima sve manje.
- Nakon Drugog svjetskog rata, kada je isto bilo teških razaranja, mnogo žrtava i prognanih, ljudi su se s oduševljenjem vraćali i gradili svoja mjesta da je to za velike pouke i ibreta. Nama se danas događa da nam sela opustješe. Ramazan bi nas trebao učiti da nam bogatstvo treba biti u rukama, a ne u srcu, da nam u srcu trebaju biti vjera, pravda, ljubav i istina. Ljude toliko ne pogađa ni neimaština koliko nepravda - ističe hafiz Fahir ef. Arnaut.
