Nova kriza u BiH je očekivana, jer u domaćim političkim krugovima postoji pogrešna percepcija o međunarodnoj zajednici, kaže politički analitičar iz Beograda Dušan Janjić. Za razliku od naših institucija, koje u izbornim godinama skoro zalede svoj rad, one u EU i SAD najviše rade upravo sada.

- Sve te kalkulacije koje smo slušali da ćemo sada iskoristiti situaciju dok se ne riješe izbori u Americi i Evropi, da oni sada ne mogu sada nama da se bave, padaju u vodu. Pogrešno. Sada ta mala, sitna pitanja, kakvi smo mi, dolaze na dnevni red, u ruke onima koji nemaju brigu o političkim karijerama – dodaje Janjić.

Evropska komisija u ovom periodu će se riješiti i vlastitih neefikasnih izaslanika, a s njima padaju i njihovi partneri u regionu. Napori EU da, s jedne strane, ubrza evropski put BiH, te NATO-a koji je našu zemlju ocijenio najozbiljnijim kandidatom za članstvo, Janjić ne vidi kao konačno rješenje za izazove u ovom dijelu Evrope, već reakciju kriznog menadžmenta međunarodne zajednice.

Članstvo U NATO-u

- Pridruženo članstvo u NATO-u se sada nudi i Srbiji, a to je direktan put da se ugovorima o strateškoj saradnji u vojnoj industriji de facto dođe do statusa člana NATO-a. Nije ovo početak sređivanja stanja BiH, to su bajke lokalnih političara, ovo su mjere konflikt menadžmenta, da se ugase te vatre koje bi mogle da zapale oružane sukobe. To se ne smije dozvoliti, jer bi to bilo opasno po vlasti EU, ali i SAD – kaže Janjić za "Avaz".

Pitanje kredibiliteta NATO-a i SAD-a da budu garanti mira je ozbilljno shvaćeno, ističe Janjić, a „malim kabadahijama“ je dozvoljeno da to budu do određene granice, ali ne i da dovode u pitanje ulogu najjačega. Zato nacionalizam na domaćem terenu i ne smeta do trenutka kada postaje opasan po regionalnu sigurnost.

- Oni neće trošiti svoje resurse da se bave jednom BiH ili Srbijom. To se odlaže za neko doba primirja u Ukrajini ili Bliskom istoku. Ko od ovih naših lokalnih kabadahija pretekne do tada, neka se ne raduje dobrom danu. Mislim da će se ta priča za devet mjeseci završiti i tu se oslanjam na procjenu dobro obaviještenog ruskog izvora. Primirje u Gazi mora doći ranije, to je pitanje nedjelja, a Ukrajina poslije ove majske ofanzive. Tu se iscrtavaju strateški interesi Rusije da ne popusti oko Krima i Odese, a primirje od deset godina sigurno da predstoji – ističe Janjić.

Komentirajući poteze Milorada Dodika, procjenjuje da upravo u narednih devet mjeseci on može koristiti retoriku kakvu koristi sada, ali da već ostaje bez značajnije podrške Orbana, koji ima vlastitih problema ili Vučića, kojem predsjednik entiteta RS ne može pomoći da riješi izazove pred kojima se nalazi Srbija.

- Ovo što će se sada desiti ne dovodi do konačnog rješenja, ali je nakon napada u Banjskoj jasno da je Rusija shvatila da je osmi koridor, koji obuhvata i Bosnu, i centralnu Srbiju bez Vojvodine, kao i Kosovo i Albaniju – a to je ta veza Jadransko – Jonsko more ka Crnom moru – da je to apsolutni prioritet za Ameriku. Tu Kina ne smije da prođe, a to odgovara i Rusiji. Dakle, da podvučemo crtu, šta god bude nakon Putina, ovo više nije interesna sfera Rusije. Rusiji više neće biti bitno je li NATO zatvorio cijelu mrežu, a BiH i Srbija su jedine „rupe“ koje treba zatvoriti. Nije slučajno ambasador Hil rekao da je Srbija mnogo bliže NATO-u nego što se misli – naglašava Janjić za "Avaz".

Vojna industrija

Zaključuje da sada počinje utrka ko će se uključiti u investicije u vojnu industriju, ali i obnovu uništenog u Ukrajini i Palestini.

- To je ono što sada stoji pred BiH i Srbijom, hoće li se priključiti, a radi se o investicijama vrijednim milijarde. Kapacitet investicije u jednu „Zastavu“ na primjer je 5 do 10 milijardi eura. Hoće li to doći u nestabilna društva ili u prijateljsko okruženje poput Albanije i Kosova, to će se odlučiti nakon ovog perioda od devet mjeseci. Sada je jasno da je ovo interesna zona NATO-a, a onaj ko duguje Rusima od njih mora dobiti saglasnost. Generalno, raspodjela interesnih sfera je završena i iduće godine dobija drugu dimenziju, seli se na Pacifik i centralnu Aziju – kaže politički analitičar Dušan Janjić.