Početak pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji je ispravna geopolitička odluka i izraz preokreta u Evropi. Prije ruske ratne agresije na Ukrajinu, takva odluka bila je nezamisliva - objasnio je za njemački BILD balkanski stručnjak Jakov Devčić, direktor predstavništva Fondacije Konrad Adenauer, bliske njemačkoj stranci CDU, za Srbiju i Crnu Goru i v.d. direktora predstavništva u BiH.

Devčić je rekao da je to pozitivan znak za stanovništvo Bosne i Hercegovine, pokazujući da ta zemlja sa svim svojim narodima pripada Evropskoj uniji.

14 prioritetnih reformi

- Prema uslovima za započinjanje pregovora o pristupanju trebalo bi da je ispunjeno tzv. 14 prioritetnih reformi prema Evropskoj komisiji. Međutim, zbog nedostatka političke volje kod donosilaca odluka u Bosni i Hercegovini, to se nije dogodilo. Današnja odluka ne bi trebala biti viđena kao popuštanje kada su nužne reforme u pitanju. Naprotiv, Evropska unija i države članice jasno pokazuju da prihvaćaju geopolitičku utrku s onima koji žele oslabiti Evropu - istakao je Devčić.

Međutim, BILD navodi da zemlja na zapadnom Balkanu mora još puno toga učiniti prije nego što pregovori stvarno započnu: "Sada mora biti nastavljen težak rad kako bi Bosna i Hercegovina neprekidno napredovala", napisao je predsjednik Vijeća EU-a Šarl Mišel s obzirom na reforme koje EU još uvijek traži od BiH.

Njemački tabloid podsjeća da je EU obećala Bosni i Hercegovini pridruženje još 2003., a 2016. službeno je podnijela zahtjev. Prihvaćanje kao kandidata za pristupanje dogodilo se 2022. Zemlja je od sredine marta prema ocjeni Evropske komisije spremna za početak pregovora. Koliko će trajati od početka pregovora o pristupanju do stvarnog pristupanja EU, još nije poznato. Turska je na primjer postala kandidat za EU 1999. - i vjerojatno nikada nije bila dalje od članstva nego danas. Teoretski, kandidat za pristupanje ne mora nužno postati član.

Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit proglasio je balkansku zemlju tek danas spremnom za pregovore o pristupanju EU.

"Ne po svaku cijenu"

- Poruka mora biti "Vi ste dio slobodne Evrope" - rekao je on.

- Ovdje je potrebna politička, ako ne i geostrateška poruka koja pridonosi stabilizaciji zemlje, a ne samo njezinom smirivanju. Bosnu i Hercegovinu treba primiti u EU, ali "ne po svaku cijenu" - istakao je Šmit.

BILD dalje objašnjava da je BiH podijeljena na entitete nazvane Federacija Bosne i Hercegovine i etnički srpski entitet Republika Srpska. Na čelu RSnalazi se srpski nacionalist Milorad Dodik, koji također održava "pokorničke" odnose s despotom Kremlja Vladimirom Putinom i bjeloruskim liderom Aleksandrom Lukašenkom, kako je to nazvao Schmidt. Da Dodik "sjedi za evropskim stolom u Bruxellesu i odlučuje ili blokira, to se ne smije dozvoliti", rekao je Šmit.