Ministri iz Vlade FBiH tokom prošle godine najavljivali su svoj plan da provedu paket fiskalnih reformi koje bi, između ostalog, podrazumijevale smanjenje doprinosa na 28 posto i koje bi bile praćene povećanjem minimalca na 1.000 KM.

Ekonomski rast

Ipak, do fiskalne reforme još nije došlo, nije čak upućena ni u proceduru, a veliko je pitanje da li će tokom ove godine uopće doći do reformi.

Profesor ekonomije Anto Domazet, koji je član Predsjedništva SDP-a i njegovog ekonomskog vijeća, kazao je kako u ovom trenutku nije vrijeme za velike fiskalne reforme.

- Ovo je vrijeme niskog ekonomskog rasta, ovo je hod po ivici recesije i to, prema definiciji, nije vrijeme za poduzimanje velikih ekonomskih reformi. Vrijeme blagodati, vrijeme visokog ekonomskog rasta je vrijeme kada se ovakve mjere poduzimaju - pojasnio je Domazet.

Prema informacijama „Avaza“, nekoliko je razloga zbog kojih su fiskalne reforme zapele na putu.

S jedne strane, ispostavlja se da je minimalna plaća od 1.000 KM previsoko postavljena i, iako se nastoji postići neutralan efekt da poslodavci ne snose veće troškove zbog smanjenja doprinosa, problem nastaje zbog činjenice da bi, usljed naglog povećanja primanja za najveći dio radnika, nastao pritisak na poslodavce da plaće dižu svima.

Ukoliko bi, naime, radnik koji trenutno, naprimjer, prima plaću od 700 KM odjednom dobio povećanje na 1.000 KM, onda bi njegov kolega koji trenutno ima 1.100 KM tražio i značajno povećanje za sebe, a za poslodavce bi to u praksi značilo, u najboljem slučaju, jednake troškove, iako je vjerovatnije da bi morali izdvajati i više.

Drugi je problem taj što bi, prema najkonzervativnijim procjenama, usljed smanjenja doprinosa, budžet FBiH godišnje ostao bez stotina miliona maraka. To je razlog zbog kojeg su mnogi u Vladi skeptični kada je riječ o fiskalnim reformama.

Porezni klin

Ipak, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i ekonomista Admir Čavalić smatra da je upravo potencijalna recesija pravo vrijeme za sistemske reforme.

- U ovom trenutku nema konkretnije reforme ovog tipa od fiskalne. To je odgovor na pitanje gdje osigurati do milijardu KM u kratkom roku (mada i za to nemamo jasne procjene jer analiza nema). Tu su svakako i "milijarde" koje očekujemo shodno EU putu. Ako već dolazi EU novac, onda nema jasnijeg cilja od smanjenja poreznog klina u FBiH - kazao je Čavalić.

Pomoć poslodavcima

Vlada FBiH ipak je napravila neki ustupak poslodavcima, pa je tako donesena odluka da se do sredine 2024. radnicima mogu bez poreza isplatiti dvije prosječne plaće. Moguća je isplata do šest tranši, svaki mjesec po 420 KM, i te uplate neće biti oporezovane. Osim toga, Vlada je usvojila uredbu kojom je poskupljenje struje za privrednike ograničeno na 20 posto.