Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Incko (Inzko) vjeruje da će Evropska unija otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. 

On ističe da to narod zemlje zaslužuje, ali ne i pojedini političari, i to "posebno oni koji žele da oslabe ili unište državu". U svom autorskom tekstu on navodi da će s vremenom "euforični naslovi nestati", te da će tek onda početi "težak posao".

Njegov tekst naslova “Zašto budućnost Bosne leži u EU“, koju je objavio austrijski "Kleine Zeitung", prenosimo u cijelosti:

Dug i kamenit put

- Najveća snaga ove ranjene zemlje je njen narod. Oni zaslužuju pristupne pregovore. Ali put do Evrope bit će dug i kamenit.

Ne znam da li se često dešava da, dok si još mlad, posjetiš zemlju u kojoj ćeš kasnije raditi. To mi se dogodilo 1967. godine, kada je naš razred došao u Bosnu i Hercegovinu na povratku sa školskog putovanja. Ni 1982. nisam to znao dok sam radio kao mladi ataše za kulturu u austrijskoj ambasadi u Beogradu. Ali dok sam živ pamtit ću Hrvate koji su me tako srdačno dočekali te iste godine na prvu godišnjicu ukazanja u Međugorju, u tada još komunističkoj Jugoslaviji - navodi Incko.

Dodaje da je najveća snaga stanovnika ove prelijepe zemlje: gostoprimstvo, ljubaznost i “komšiluk”, gotovo su svetinja. Ljudi često pored svojih čuvaju i ključeve od stana svojih komšija.

- To su nevjerovatno talentovani ljudi. Bosanskohercegovačke kazandžije, drvorezbari i proizvođači namještaja svjetski su poznati. Broj fudbalera i košarkaša koji su karijeru ostvarili u inostranstvu je velik. Daleko najpoznatiji je pokojni legendarni trener Ivica Osim. Uz relativno skromna finansijska sredstva, dva puta se plasirao u drugo kolo Lige prvaka sa Sturmom iz Graza. Osim je bio filozof i poznavalac ljudske prirode koji je primjenjivao stroga moralna načela na sportiste, političare i poznate ličnosti. Utjelovio je idealnu sliku Sarajlije: toleranciju, kosmopolitanizam, multikulturalnost, poštenje, susretljivost i principijelnost. Kada je jugoslovenska vojska napala njegovo rodno Sarajevo, on je u suzama dao ostavku na mjestu selektora jugoslovenske fudbalske reprezentacije - ističe.

“Najveći izvoznik političara”

Dodaje da je Bosna najveći svjetski izvoznik političara, uključujući australskog ministra industrije Edhema Husića i Aidu Hadžialić, koja je postala švedska ministrica obrazovanja sa 27 godina.

- Ne zaboravimo ni austrijsku ministricu s najvećim povjerenjem Almu Zadić. Brojni su i predstavnici bh. porijekla u Njemačkoj i Austriji. Planiranim početkom pristupnih pregovora s Evropskom unijom, Bosna i Hercegovina ima priliku da reformiše državu, kako bi njeni građani mogli ostati kod kuće i tu graditi svoju budućnost. EU treba ostati uporna i dosljedna u provođenju svojih ciljeva i principa. Fasadna demokratija i politika za javnost moraju se zamijeniti teškim radom i rezultatima.

Tri su razloga zašto pristupne pregovore treba započeti. Vlastiti doprinos BiH, iako skroman, blagonaklonost s kojom se EU odnosila prema aplikaciji BiH i geopolitička situacija - piše. 

Dodaje kako budućnost BiH leži u EU.

- Bez agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine, to bi vjerovatno potrajalo duže. Ali ovako su Evropljani htjeli da definišu svoju sferu utjecaja. Vi pripadate nama, vaša budućnost leži u EU. EU nije željela da se na Balkanu otvori crna rupa. BiH je u Evropi, isto kao što je i Grčka.

“Teži dio tek dolazi”

Dakle, pregovori će, vjerovatno, biti odobreni, ali teži dio tek dolazi. Država prvo mora ispuniti neke ranije uslove da bi uopće mogla započeti pristupne pregovore. A onda će biti potrebno usvojiti ili barem uskladiti veliki broj propisa sa standardima EU. Za Španiju je trebalo devet godina. Zemlja se stoga suočava s ogromnim izazovom. Euforični naslovi će nestati i težak posao će početi. Neki političari ne zaslužuju zeleno svjetlo, posebno oni koji žele da oslabe ili unište državu.

- Buduće članstvo balkanskih zemalja u konačnici je također u interesu austrijske sigurnosne politike. Preko Balkana se odvija trgovina ljudima, tu su izbjegličke rute, trgovina oružjem i drogom. Naš je interes da tamo ne vladaju bezakonje, korupcija i kriminal, već vladavina prava, stabilnost i prosperitet.

Bosna i Hercegovina je već jednom bila dio Evrope, kao dio Habsburškog carstva. Mada su u početku bili skeptični, Bosanci su uglavnom bili entuzijastični građani multietničke države i bili su među najhrabrijim borcima Austro-Ugarske vojske. Samo u Lebringu kod Graza sahranjeno je više od 800 Bošnjaka, a ostali u Isonzu/Soči. Tokom perioda Monarhije, Bosna je doživjela veliki poticaj za modernizaciju u oblastima infrastrukture, obrazovanja, administracije i arhitekture. Austrija stoga ima dobru reputaciju u zemlji. Većina Bosanaca osjećaju se kao Evropljani i žele da zemlja formalno postane članica Evropske unije. Pa hajde da se približimo jedni drugima - zaključuje Incko.