U 2023. godini BiH je sa 72. pala na 75, mjesto po Indeksu vladavine prava Svjetskog projekta pravde (World Justice Project), što je najlošiji rezultat od 2015. godine, od kada se vrši ovo istraživanje širom svijeta. Od država regiona, samo Srbija i Sjeverna Makedonija dobile su lošije ocjene.

Indeks vladavine prava mjeri se kroz osam indikatora - ograničenja vladinih ovlašćenja, odsustvo korupcije, otvorenost vlasti, dostupnost osnovnih prava, red i sigurnost, sprovođenje zakona, građansko-pravni i krivično-pravni sistem, u odnosu na prošlu godinu BiH nije uspjela da ostvari napredak niti u jednoj od praćenih oblasti, a najznačajniji pad zabilježila je u segmentu dostupnosti osnovnih prava.

Značajna opasnost

Na probleme u ostvarivanju osnovnih prava ukazivali su i Ombudsmeni za ljudska prava BiH.

- Demokratičnost društva se zasniva na donošenju zakona koji moraju biti usklađeni sa međunarodnim standardima, ali svjedoci smo da su kriminalizacija klevete u RS i ograničavanje rada nevladinih organizacija kroz zakon o stranim agentima značajna opasnost koja može ugroziti demokratske procese. To su vjerovatno bili elementi koji su uzeti kod ocjene stanja u BiH – kaže za “Avaz” Jasminka Džumhur, ombudsmen za ljudska prava BiH.

Loša rješenja

Drugi važan segment je javna uprava koja ograničava učešće građana, nevladinih organizacija, medija i drugih segmenata društva u procesima donošenja zakona, pa se oni najčešće usvajaju u skraćenoj proceduri i hitnom postupku. To rezultira teško provodivim ili propisima koji predstavljaju osnov za pokretanje sudskih procesa.

- Reforma zakona o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou sada je ograničila građane Brčko Distrikta da nemaju zakon na osnovu mogu tražiti pristup informacijama. Umjesto da idemo u progresivnu reformu, sa boljim zakonima, dobijamo lošija rješenja, osim u onom dijelu u kojem se govori o proaktivnom objavljivanju informacija – ističe Džumhur.

Ljudska prava su ključno pitanje

Navodi i da moć koncentrirana u rukama tužitelja onemogućava pristup građana sudovima, posebno kada je riječ o korupciji, jer štetu trpi materijalno dobro a ne subjekt koji bi mogao istaći pritužbu. Činjenica da o svim predmetima korupcije odlučuju isključivo tužiteljstva pogoduje širenju korupcije.

- Ljudska prava su ključno pitanje. Povećava se broj žalbi na sve, ekonomska, socijalna i kulturna prava. Predmeti su kompleksniji, pa je jako teško u tako složenom sistemu, kao što je BiH, osigurati da građani ostvare svoja prava – kaže Džumhur.

Vladavina prava jedna je od ključnih reformi na evropskom putu BiH, vlasti su blokirane kod usvajanja zakona iz ove oblasti, a poruke o mogućem određivanju datuma početka pregovora o članstvu BiH u EU, koja se očekivala u decembru, sadrže sve manje optimizma.

- Sve što činimo svi mi koji, na bilo koji način vršimo javna ovlaštenja, a prvenstveno donosioci odluka, izvršna vlast, trebamo činiti u najboljem interesu građana, a ne zato što moramo zadovoljiti uslove da bismo pristupili EU. Ovo je zadnji momentum da se vlast opredijeli za interes građana, da slušamo više građane i shvatimo šta su njihove potrebe – poručuje Jasminka Džumhur.