U Akademiji nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu danas u 12 sati bit će promovirana knjiga “Stogodišnje iskustvo javnog zdravstva u Bosni i Hercegovini 1923–2023” prof. dr. Arifa Smajkića. Osim autora, jednog od osnivača javnog zdravstva u BiH, o knjizi će govoriti i akademik Kemal Hanjalić, prof. dr. Silvije Vuletić, prof. dr. Aleksandar Džakula te promotor akademkinja Senka Mesihović-Dinarević.

Značajni ljudi

Prof. dr. Arif Smajkić, pedagog, istraživač i naučnik, nekadašnji direktor Zavoda za javno zdravstvo BiH, ministar rada, socijalne politike i migracija u Vladi RBiH, predstavnik BiH na Generalnoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije, stalni predstavnik BiH pri Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) u Beču, na knjizi je intenzivno radio godinu, ali pripreme dokumentacije trajale su mnogo duže.

- Veći dio sadržaja čine biografije značajnih ljudi koji su doprinijeli da u BiH, od perioda Kraljevine Jugoslavije do danas, dođe do unapređenja zdravstvenog sistema i da se riješe glavna javnozdravstvena pitanja. 

Prezentirane su biografije i dostignuća tih značajnih osoba, od dr. Andrije Štampara, dr. Milana Jovanovića Batuta i prim. dr. Hamdije Karamehmedovića. Ne radi se samo o ljekarima već i ljudima koji su se bavili drugim društvenim aktivnostima, a doprinijeli su unapređenju javnog zdravstva, poput Mehmeda Bublina, Branka Mikulića… - kazao nam je profesor Smajkić.

Suzbijanje uzročnika

Kao godina početka uspostave zdravstvenog sistema uzima se 1923., kada je u Sarajevu formirana prva bakteriološka stanica, zahvaljujući upravo doktorima Štamparu i Jovanoviću. Ona se smatra prvim oblikom organiziranog institucionalnog javnog zdravstva u BiH. 

Dvije godine kasnije osnovan je i Državni higijenski zavod, koji je u svojoj djelatnosti imao i otkrivanje i suzbijanje uzročnika zaraznih bolesti, posebno tada opasnih pjegavca, tifusa, dizenterije i drugih bolesti.

Prati se napredak

- Postoje pokazatelji na osnovu kojih se prati napredak, a jedan od tih parametara je očekivana životna dob, koja se zaista produžava. Ona je sada na oko 75 godina i znatno je duža nego što je bila u prošlosti i, ako ćemo po tome suditi, došlo je do unapređenja. Kroz neke druge indikatore možemo govoriti o kvalitetu života, ali i zdravstvenog sistema koji imamo s nizom poremećaja koje trpimo - rekao je prof. dr. Arif Smajkić.