Ne stišavaju se reakcije nakon obraćanja zvaničnika iz regiona na sjednici Generalne skupštine UN-a. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić optužio je Srbiju i Hrvatsku da žele podijeliti našu zemlju, dok se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, uz podršku evropskoj perspektivi BiH, ponovo miješao u unutrašnja pitanja pozivajući na izmjene Izbornog zakona BiH.

Neprihvatljive izjave

Politolog i politički analitičar Davor Gjenero kaže da je najbolji komentar o nastupu Željka Komšića na Generalnoj skupštini UN-a dao bh. ambasador Zlatko Lagumdžija, koji je kazao da državnici trebaju govoriti promišljeno, odmjereno i jasno definirati razlike među političkim pozicijama i kad se s njima ne slažu. Gjenero je saglasan s Lagumdžijom da je Komšić iznosio lične stavove, precizirajući da se radi o političaru koji iz vlastite perspektive kao protivnika definira hrvatskog premijera, a ne predsjednika, kao najglasnijeg i najvulgarnijeg u napadima na njega.

- Za politiku koja zagovara jedinstvenu, funkcionalnu i suverenu BiH vrlo je važno da razluči izazove koji dolaze od politike u Beogradu, koji otvoreno dovodi u pitanje održivost suverene BiH, te Hrvatske, koja često čini korak previše i ne zna se „obuzdati”, ali u biti je saveznik onima koji brane bh. državni suverenitet i cjelovitost. Kad antagonizira premijera Plenkovića, Komšić to ne vidi i svoj osobni politički interes stavlja ispred interesa BiH - smatra Gjenero.

Milanovićevu izjavu da su presude Evropskog suda za ljudska prava “idiotske i opasne” smatra neprihvatljivima i za seosku birtiju, a ne predsjednika države članice EU i države koju obavezuje načelo vladavine prava, kao jedan od temelja evropskih integracija. Komentirajući odnose u BiH, Gjenero kaže da je teško zamisliti da se oni mogu zakomplicirati više nego što jesu, ali da treba biti svjestan inovativnosti političkih klasa u BiH i posebno štetnog utjecaja aktera iz okruženja.

- Odgovorna politika u BiH je samo politika uspostavljanja makar minimalnog konsenzusa, traganja za minimalnim zajedničkim nazivnikom, a onda pokušaj nalaženja rješenja koja će biti kompromisi s kojima svi mogu živjeti, a da se pritom ne naruši načelo jedinstvene, suverene i funkcionalne države. Kvadratura kruga? Možda, ali nema drugog rješenja - kaže Gjenero.

Članstvo u EU

Međutim, smatra da su političke klase u BiH mnogo sklonije populističkom podilaženju nego osjetljivim kompromisima. Na pitanje hoće li EU odustati od BiH i ostatka zapadnog Balkana, Gjenero odgovara da to zavisi od domaćih politika.

- Provodite reforme, insistirajte na prilagođavanju sustava europskom i time ćete pritisnuti Brisel da vas smatra ozbiljnim kandidatom. To na zapadnom Balkanu, do neke mjere, radi samo Sjeverna Makedonija, svi drugi su obustavili reforme i govore o tome kako ih EU nije spremna primiti - pojašnjava.

Krajnje opasno za BiH

Na ovaj način ni 2030. godine većina zemalja regije neće biti spremna za članstvo.

- Najgrotesknija je, ipak, politika predsjednika Vučića, koji ne želi svoje javne politike, pa tako ni vanjsku i sigurnosnu politiku, harmonizirati s onom EU. Čak i u Njujorku govori o tome da Srbija ide prema EU, ali se ne odriče starih prijateljstava, dakle, najavljuje da očekuje da se EU prilagodi acquisu Srbije, a ne obratno, a onda se žali da Unija više pozornosti posvećuje Ukrajini, koja se harmonizirala s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, nego Srbiji, koja njeguje „stara prijateljstva” s ključnim europskim protivnicima. Za BiH je krajnje opasno što ne samo Dodik nego i drugi političari u manjem entitetu prenose taj politički mentalitet i u ovu državu - ističe politički analitičar Davor Gjenero.

Ističe da nije bilo nikakvog interesa za bilateralne susrete s Milanovićem, pa je jasno da je on izoliran, posebno unutar europskog i euroatlantskog kruga.