Usvajanjem seta energetskih zakona u FBiH ostvarujemo jedan od osnovnih ciljeva - stvaranje konkurentnog unutrašnjeg tržišta koje će građanima i kompanijama omogućiti niže cijene energije, veće standarde usluga i koje će doprinijeti sigurnosti snabdijevanja i održivosti na okolinski prihvatljiv način.
Tri zakona
Ovo je za „Avaz“ kazao federalni ministar industrije i energetike Vedran Lakić, nakon što je Predstavnički dom PFBiH usvojio set s tri zakona.
- Zakon o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH propisuje dugoročne ciljeve vođenja energetske politike u FBiH te uvodi mehanizme za zaštitu ugroženih i zaštićenih kupaca energije. Zakon o električnoj energiji FBiH, između ostalog, pojednostavljuje administrativne postupke za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana - pojašnjava Lakić.
Novim zakonom propisana je zabrana izdavanja energetskih dozvola za izgradnju hidroelektrana snage manje od 10 MW.
Ostale vrste elektrana, s instaliranom snagom manjom od 1 MW, oslobođene su obaveze pribavljanja energetske dozvole, čime se smanjuju administrativna opterećenja i stimulira izgradnja manjih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije. Zaštita okoliša i trajna kontrola utjecaja na okoliš, ističe Lakić, sada su među kriterijima za izgradnju proizvodnih objekata.
- Predložena rješenja značajno rasterećuju administrativne postupke i olakšavaju izgradnju proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvore energije, naročito kada su u pitanju solarne elektrane i vjetroelektrane male instalisane snage, a koje u pravilu koriste građani - kaže Lakić.
Jasne obaveze
On potvrđuje da se radi o reformskim zakonima s kojima je BiH napravila novi korak ka ispunjavanju uvjeta za pregovore o članstvu u EU.
- Za donošenje sva tri zakona u sektoru energije u FBiH obavezali smo se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za BiH. U oblasti energetike obavezali smo se da ćemo biti usmjereni na prioritete pravne stečevine i da ćemo se razvijati s ciljem postepenog integrisanja BiH u evropska energetska tržišta, zasnovana na ugovoru o uspostavi Energetske zajednice - pojašnjava Lakić.
Podržali Zelenu agendu
Dodaje da se ugovorom o uspostavi Energetske zajednice BiH obavezala da će kreirati jedinstven regulatorni okvir i tržišni prostor, koji osigurava pouzdano snabdijevanje energijom i energentima i može privući investicije, te da s drugim ugovornim stranama radi na uspostavi zajedničkog tržišta koje će funkcionirati po EU standardima.
Potpisivanjem Sofijske deklaracije, podsjeća Lakić, zvaničnici vlada zemalja zapadnog Balkana, među kojima i BiH, podržali su Zelenu agendu za zapadni Balkan i obavezu da, zajedno s EU, rade na ostvarenju cilja da do 2050. godine Evropa bude klimatski neutralan kontinent.
