Predsjednici sudova u Republici Srpskoj nisu javno osudili niti žele komentarisati direktne prijetnje predsjednika entiteta Milorada Dodika da će ugasiti sudove i ostaviti ih bez finansiranja ako budu provodili odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Niti jedan od od devet predsjednika osnovnih i okružnih sudova u Republici Srpskoj koje je kontaktirao Detektor ne želi komentarisati izjave entitetskog predsjednika o zatvaranju sudova koji budu provodili obavezujuće presude državnog Ustavnog suda. Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) nije javno osudio izjave Milorada Dodika sedam dana od kada ih je izrekao u Narodnoj skupštini RS.

Najviše problema imat će građani RS

Nakon što je Skupština usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj prije sedam dana, predsjednici osnovnih i okružnih sudova u Republici Srpskoj izbjegavaju da pričaju na tu temu, a stručnjaci upozoravaju da će najviše problema zbog zakona imati građani Republike Srpske.

Dodik je na posebnoj sjednici održanoj u srijedu, 27. juna, rekao da će sudovi koji budu primjenjivali odluke Ustavnog suda BiH biti ukinuti i ostati bez budžeta.

- Dakle, sud u Trebinju ili u (Istočnom) Sarajevu će odlučivati da vrate odluku Ustavnom sudu BiH. Ako neko ne vrati, istog trenutka ćemo ukinuti taj sud i ukinuti mu budžet - kazao je Dodik.

Bojan Stević, predsjednik Okružnog suda u Trebinju, na poziv Detektora nije želio komentarisati Dodikove izjave i odluke Narodne skupštine o nepoštovanju presuda Ustavnog suda.

- Nemam namjeru odgovarati jer odgovaramo samo na ozbiljna pitanja. Pitanja nisu konkretna, kada se desi konkretan slučaj, pitajte i odgovorit ćemo - rekao je Stević.

Dodatni pritisak na sudije

Iz Okružnog suda u Istočnom Sarajevu nisu odgovorili na pismeni upit Detektora za komentar.

Osim odluke o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, poslanici su od Vlade entiteta zatražili da dopuni Krivični zakonik na način da će kao krivično djelo biti tretirano poštovanje odluka Ustavnog suda BiH. Navodi se i da će institucije koje budu provodile odluke Ustavnog suda BiH biti na udaru sankcija, a možda i zatvorene.

Takva odluka dovodi sudije u situaciju da biraju da li će primjenjivati entitetske zakone ili državni Ustav, koji, kao dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, odluke Ustavnog suda čini konačnim i obavezujućim. Svojom izjavom Dodik je na sudije stavio dodatni pritisak.

Ali sedmicu nakon usvajanja zakona koga je u međuvremenu poništio visoki predstavnik u BiH, sudije se nisu javno oglašavale.

Detektor je poslao upit na adrese ukupno devet većih osnovnih i okružnih sudova.

Tek nekoliko njih je uopšte poslalo odgovor na e-mail. Iz prijedorskog Okružnog suda obavještavaju samo da nemaju konkretan odgovor.

- Nećemo se oglašavati povodom toga - rekla je u kratkom telefonskom razgovoru Nikolina Gašić, sektretar Okružnog suda u Prijedoru.

Iz banjalučkog Okružnog suda navode da predsjednica tog suda nema ovlaštenja da komentariše zakone.

Nadležnost NSRS

Shodno Zakonu o sudovima Republike Srpske, predsjednica nema ovlaštenje da daje mišljenja na zakone, navode u odgovoru, u kome se dodaje kako je u nadležnosti ovog suda, u skladu sa Zakonom o sudovima Republike Srpske, samo primjena zakona i drugih pravnih akata u konkretnim predmetima.

- Tumačenje zakona koji su stupili na snagu u isključivoj je nadležnosti Narodne skupštine Republike Srpske, odnosno Zakonodavnog odbora Narodne skupštine Republike Srpske, pa stoga nemamo ovlašćenja da damo odgovor na Vaša pitanja - navode u Okružnom sudu u Banjoj Luci.

Nikakvi odgovori na pismene upite, uz obrazloženja da su predsjednici sudova na godišnjem odmoru, nisu stigli iz Osnovnog suda Banja Luka, Osnovnog suda Doboj, Okružnog suda Doboj, Osnovnog suda u Prijedoru, Okružnog suda u Istočnom Sarajevu i Osnovnog suda u Trebinju.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta nisu odmah odgovorili na upit Detektora za predsjednika Halila Lagumdžiju. Ova krovna državna institucija nije se javno oglašavala nakon Dodikovih izjava o gašenju sudova.

Izjava o ukidanju sudova je politički pritisak na pravosuđe i na građane o čijim pravima se odlučuje, smatra advokat Aleksandar Jokić.

Političke borbe

- Prijetnje da će postojanje i budžeti sudova zavisiti od sprovođenja političkih odluka jeste neustavni i nedemokratski pritisak na sudsku granu vlasti - kaže Jokić.

On dodaje kako bi političke borbe morale da ostanu u domenima zakonodavne i izvršne vlasti, dok je sudska grana vlasti nezavisna i niko ne bi smio da uslovljava njen rad na način na koji je to uradio Dodik ili drugi sličan način.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac vidi posljedice izjave po vladavinu prava.

- Ovo je neviđeni politički pritisak na pravosuđe koji u potpunosti urušava vladavinu prava i predstavlja klasični primjer totalitarizma.

Ukoliko vlasti i pravosuđe budu insistirali na primjeni zakona koga je poništio visoki predstavnik, građani Republike Srpske bi mogli imati problem da u potpunosti ostvare svoja prava jer će im biti zatvoren put do Evropskog suda za ljudska prava, koji podrazumijeva i odlučivanje Ustavnog suda BiH u nizu koraka, objašnjavaju stručnjaci.

- On (Dodik) je donio odluku da se ne provodi ni jedna odluka Ustavnog suda. To znači da svaki građanin koji ima spor pred Ustavnim sudom ne smije koristiti tu odluku više, jer ako zakuca na vrata u opštini u Banjoj Luci i kaže "dajte to provedite", on će donijeti zakon da je to krivično djelo. Ovo šteti samo građanima Republike Srpske. Ljudi iz Republike Srpske su sada blokirani - smatra advokat Vlado Adamović.

Apelaciona nadležnost

Advokatica Kisin Zagajac objašnjava da jedino Ustavni sud BiH u Bosni i Hercegovini ima apelacionu nadležnost i da se entitetski sudovi ne bave povredom osnovnih ljudskih prava.

- Blokadom rada Ustavnog suda BiH i donošenjem neustavnih propisa o nesprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske najveća šteta se upravo nanosi građanima, onima kojima su upravo institucije Republike Srpske i redovni sudovi povrijedili neko od osnovnih ljudskih prava - kaže ona.

Građani Republike Srpske su ovim zakonom izgubili još jedno osnovno ljudsko pravo – pravo na pristup sudu, i pravo na pristup Evropskom sudu u Strazburu, kategorična je Kisin Zagajac.

- Izgubili su pravo ne na svoje parče pravde, već na svoju mrvu pravde, koja je ionako negdje visoko i daleko od njih lebdila u neistraženom prostoru vladavine neprava i sile - kaže ona.