Formirana je nova Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Demokratska većina u Parlamentu FBiH konačno je omogućena da Nermina Nikšića imenuje za premijera FBiH. SDA uložila je ogromne napore da spriječi da se ostvari demokratska volja građana Federacije. I na posljednjim izborima zabilježene su brutalne krađe. Nakon što je čelnik ove stranke Bakir Izetbegović brutalno izgubio na izborima, SDA je počela ulagati ogromne napore, a i resurse, da izvrda demokratsku volju birača. Čak tri delegata u bošnjačkom klubu Doma naroda odlučila su naprasno promijeniti dres i prijeći u njihov tabor, a naklonjena im je bila u kuglica u Livanjskom kantonu kojom je SDA (potpomognuta DF-om) došla do magične brojke od 13 delegata u bošnjačkom klubu, dok je osmorka ostala na 10, što znači da je jedino ova stranka mogla predložiti potpredsjednika FBiH.
Lendina blokada
Na taj način u rukovodstvo Federacije utrpali su Refika Lendu sa zadatkom da blokira izbor nove Vlade FBiH, ako u njoj ne bude učestvovala SDA, što je on sedmicama i činio ultimativno zahtijevajući da ova stranka bude vlast. Tako je Federacija dospjela u zaista rijetko viđenu situaciju u svijetu, da član Predsjedništva blokira demokratsku volju onemogućavajući parlamentarnoj većini da imenuje novu vlast.
Uporedo s ovom blokadom, postoje saznanja da je SDA nudila unosne novčane iznose članovima nove većine da prijeđu u njihove redove i spriječe izbacivanje ove stranke iz vlasti, a navodi se da su pojedinačno nuđeni višemilionski iznosi. Također, mnogim zastupnicima i delegatima je i direktno prijećeno, a sve je pratilo i medijsko-obavještajna mašinerija koja je predstavnike nove većine nastojala slomiti prijetnjama i optužbama da su izdajnici i sluge stranih interesa.
U posljednji čas, u pomoć su im priskočili i Stranka za BiH i NES objavom da neće učestvovati u novoj vlasti.
Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) odlučio je ovom siledžijstvu stati ukraj te je donio odluke kojima je odblokirao uspostavu vlasti u FBiH. Osim toga, odlučio je stati ukraj i kupljenim političkim preletačima, namećući krivično djelo o kupovini zastupnika, kojima je zaprijećena kazna zatvora od 10 godina. Također je odlučio uvesti i mogućnost vanrednih izbora koji bi poboljšali demokratski proces u našoj zemlji u slučaju budućih blokada.
Popravljanje situacije
Ovo je nastavak Šmitovih intervencija iz izborne noći u oktobru prošle godine, kada je ukinuo mogućnost brojnih blokada, ali i promijenio broj delegata u Domu naroda FBiH.
Osim toga, Šmit je u nekoliko drugih svrha koristio brojne ovlasti. Pooštrio je kazne za izborne krađe, suspendirao Dodikove neustavne zakone kojima je pokušao oteti nadležnosti i imovinu BiH te je nametnuo odluku o finansiranju izbora koja je omogućila da se izbori u BiH uopće i održe.
Za razliku od svog prethodnika Valentina Incka (Inzko), koji je 10 godina „izražavao zabrinutost“, Šmit je od prvog dana jasno dao do znanja da će, ako se političari ne urazume i ne usaglase oko nekih od ključnih izazova bh. društva, koristiti bonske ovlasti i ispravljati greške iz našeg sistema.
Iako je Šmit od prvog dana, pod žestokom propagandom SDA i DF-a, kao kočnica za njihove malverzacije i opstanak na vlasti pod svaku cijenu, Šmitove odluke, zapravo, omogućavaju istinske demokratske promjene u BiH.
Rođen u Bavarskoj
Kristijan Šmit rođen je 26. avgusta 1957. u Oberzenu u Bavarskoj. Član je Kršćansko-socijalne unije (CSU). Šmit je bio ministar hrane i poljoprivrede Savezne Republike Njemačke od 2014. do 2018. Na funkciju visokog predstavnika u BiH stupio je 1. avgusta 2021.
