Nakon nagovještaja u kojem pravcu će ići rješenje dugogodišnje političke, pa i sigurnosne krize između Srbije i Kosova, odlučnog zahtjeva SAD i EU da se konačno postigne trajni sporazum, te izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića iz kojih je jasno da Srbija mora izabrati ili kompromis ili političku i ekonomsku izolaciju, za nedjelju su najavljeni protesti ultradesničara u Beogradu.

SAD i EU odlučni

“Krsni hod” ulicama glavnog grada Srbije organiziraju bratstvo „Krstonosci“, Pokret „Svetosavlje“, Savez pravoslavnih žena i slična udruženja, a uz poziv građanima ističu parole “Kosovo je srce Srbije” i “Sveto Kosovo spašava Srbiju”.

- Ultradesna nacionalistička Srbija u nedelju je zakazala šetnju i, po mom mišljenju, to je njeno prvo testiranje koliko ona ljudi može da izvede na ulicu. Koliko znam, vlast je dosta uznemirena zbog toga. Beograd je grad od milion i po ljudi i nekoliko hiljada uvijek možete izvesti, a biće interesantno vidjeti da li mogu više. Nekoliko ekstremno desnih stranaka je, zahvaljujući sniženom cenzusu od tri posto, ušlo u Parlament, i kada bude organizovana rasprava o Kosovu, ona će svakako biti veoma glasna - kaže za “Avaz” prof. dr. Žarko Korać, poznati srbijanski političar, bivši potpredsjednik Vlade Srbije i penzionisani profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Okidač za odlučan stav Zapada da se, nakon stalnih tenzija zbog niza neriješenih pitanja, odnosi Srbije i Kosova konačno moraju normalizirati bili su, dodaje Korać, incidenti na granici prije nekoliko sedmica. Podsjetimo, u pripravnosti su bili i vojska i policija, podignute su barikade na sjeveru Kosova, predstavnici Srba povukli su se iz institucija Kosova, a registrirani su čak i oružani incidenti.  

- I ranije je toga bilo, ali sada prvi put predstavnici EU i SAD zajednički i odlučno nastupaju. Oni su došli do predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i stavili mu osnove jednog mirovnog sporazuma na sto. Pri tome prvi put vrlo jasno su mu rekli koje vrste sankcija će uslijediti ako odbije da vodi pregovore s Kurtijem. Dakle, vrlo je veliki pritisak i na Prištinu, i na Beograd - ističe Korać.

Vučić ne vjeruje Rusiji

Beograd i Priština moraju prihvatiti prijedlog sporazuma iza kojeg stoje SAD i sve članice EU, čak i one koje još nisu priznale nezavisnost Kosova. Između ostalog, sporazumom je predviđeno da se Srbija neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji, obje strane će međusobno podržati težnje za članstvom u EU, a Kosovo mora formalizirati status Srpske pravoslavne crkve (SPC) na Kosovu i osigurati visok nivo zaštite srpskog vjerskog i kulturnog naslijeđa. U slučaju da ne prihvati plan koji bi vodio ka uspostavljanju dobrosusjedskih odnosa, Srbija bi se suočila s političkom i ekonomskom izolacijom, te povlačenjem stranih investitora, što je prije nekoliko dana kazao i sam Vučić.

- U ovom trenutku Zapad je koncentrisan na rješenje problema do kojeg bi trebalo da dođe ove godine, u sljedećim mjesecima, pa će većinu energije tu uložiti. Čak su u izvjesnom smislu u drugom planu i sankcije Rusiji. Sve je koncentrisano na opšti mirovni sporazum Prištine i Beograda - kaže Korać.

Za racionalan pristup ultimatumu Zapada Vučić će imati podršku svoje stranke i većine njemu naklonjenih medija, ali je pitanje koliko je jaka desnica koja ga već mjesecima optužuje za izdaju. Korać smatra da Vučića najviše brine kako će se u trenutnoj situaciji postaviti Rusija.   

- Vučić nema bliske odnose s Rusijom. Niti Rusija vjeruje njemu, niti on Rusiji, to je jedan pakt od interesa, a ne ljubavi. On se najviše boji da iza svega ovoga ne stoji upravo Rusija, jer ona ima veliki interes da dođe do nemira u Srbiji. Onda bi se pažnja Zapada djelimično okrenula od rata u Ukrajini, ovdje bi bili angažovani političari, materijalna sredstva, možda čak pojačano vojno prisustvo na Kosovu. Druga stvar je kako će na sve reagovati SPC, koja se još nije oglasila. Dakle, ostaje da vidimo šta će Rusija uraditi i šta će SPC reći o sporazumu o Kosovu - naglašava profesor Korać.

U BiH se ne puca

Bivši potpredsjednik Vlade Srbije podsjeća na pravilo da se Zapad našem regionu okreće samo kad je on na ivici konflikta ili je konflikt već počeo.  

- S obzirom na to da u BiH nema pucanja, a u suštini je disfunkcionalna država - sada su u toku neki pokušaji da ona bude funkcionalnija, mada ćemo vidjeti domete toga - ostavljeno je Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt) da on rješava probleme Bosne, iako su problemi mnogo veći nego što bi Šmit mogao da uradi - kaže Korać.

Na pitanje mogu li SAD i EU recept za rješavanje krize s Kosovom primijeniti i u BiH, i Crnoj Gori, Korać odgovara da se problemi međusobno razlikuju, ali da Zapad, kad punom težinom „legne“ na rješenje, može postići dogovor.

- Naravno, ostaje otvoreno pitanje kakvo bi to rješenje bilo i da li bi uvijek bilo najbolje za nas koji živimo u ovom regionu. BiH ima jedan fenomen da, otkad je potpisan Dejtonski sporazum, tamo niko nije pucao na strane vojnike. To je i uticalo da se to ne vidi kao neki primarni problem Evrope u ovom trenutku. Tužno je što ja ovo govorim, da oni reaguju samo kada su njihovi najdirektniji interesi ugroženi. Za rješenje bh. problema potrebno je više pretpostavki, a, po mom mišljenju, prva i osnovna je da se napravi ogroman pritisak na Beograd i Zagreb. Teško da bi Dodiku podrška Putina, koji ima svoje veoma velike nevolje, bila dovoljna da može da se ovako ponaša. Beograd i Zagreb moraju se naći pod ogromnim pritiskom. To nije dovoljno, ali bi taj pritisak stvorio uslove da se može na drugi način razgovarati - ističe profesor Korać.

Situacija u Crnoj Gori opasna

Situaciju u Crnoj Gori profesor Korać ocjenjuje izrazito lošom, jer niti jedna institucija ne funkcionira.

- Vlada je pala i u tehničkom je mandatu, a apsurdno je što je vode dvije stranke koje zajedno nemaju četiri posto podrške u biračkom tijelu. Postoji jak otpor da se izaberu sudije Ustavnog suda, koji bi imao konačnu riječ kad su izbori u pitanju. Crna Gora tone u nešto što bi se moglo nazvati entropijom, tamo je sve neodređenije stanje, s vrlo mogućim opasnim konsekvencama - pojašnjava Korać.