Nakon dvije godine opstrukcija, kandidiranja na dnevni red i odlaganja Vijeće ministara BiH je na posljednjoj sjednici usvojilo programe reformi iz Akcionog plana za članstvo u NATO-u za 2021. i 2022. godinu.

Mentalni sklop

Vojni ekspert i profesor Berko Zečević kaže da je to dobra stvar zbog kontinuiteta, stvaranja preduvjeta za čvršću saradnju s NATO-om kroz obuku, edukaciju, prilagođavanja resursa i načina funkcioniranja OSBiH i Ministarstva odbrane BiH, ali da usvojeni dokumenti ne prejudiciraju prijem u NATO.

- S druge strane, ovo pokazuje besmisao, jer, kad napravite program reformi odbrane, onda to podrazumijeva da usvajate šta planirate raditi u narednom periodu. Nigdje u svijetu se ne dešava da usvajate programe za dvije godine koje su već prošle, ali to je BiH i to govori o mentalnom sklopu Vijeća ministara, ljudi koji stoje iza Vijeća ministara, komisije za pripremu tog dokumenta, ali i Ministarstva odbrane u cjelini - kaže Zečević.

Činjenica da su za prijedloge glasali i ministri iz RS ne znači da je došlo do promjene stava u manjem bh entitetu, dodaje Zečević.

Samit u Madridu

- Veoma je važno da se NATO ne obazire na formalnopravne cake naših kvazipolitičara, jer je već u ovoj godini intenzivirao veoma dobru saradnju s OSBiH i Ministarstvom odbrane. Ekstremno je važno što se vrše stalne edukacije jedinica i to se planira i ubuduće, što je u skladu s novom doktrinom NATO-a koja je krajem juna usvojena u Madridu, kada je BiH postala jedan od važnih faktora stabilnosti na južnom krilu NATO-a i toga su ovih mjeseci postale svjesne i snage koje rade na opstrukciji transformacije i modernizacije OSBiH - ističe profesor Zečević.

Na početku agresije Rusije na Ukrajinu, Dodik i njegovi saradnici bili su mnogo aktivniji i radikalniji, ali su shvatili da nema ni govora o porazu ukrajinske vojske, pa su postali puno obazriviji.

- Secesija BiH je krajnji cilj, ali scenarij u slučaju da je Ukrajina brzo pala bio je da se BiH zadrži u sadašnjem okviru, ali bez mogućnosti da državne institucije djeluju efikasno, a da se u okviru RS nastave kreirati dokumenti i oduzimati nadležnosti koje pripadaju državi.

Trebalo je doći do formiranja Vojske RS, jačanja Žandarmerije, a zatim promjena u Graničnoj policiji, izmjena carinskih nadležnosti. Ekstremno je važno ko kontroliše carinski i poreski sistem, kao dva sistema koja donose novac. Ovo što se desilo u Ukrajini je to zaustavilo, a sadašnji razvoj događaja jasno pokazuje da je svijet postao svjestan velikog ruskog koncepta o nekoj novoj velikoj Rusiji. To je vizija jednog čovjeka koji jednu bogatu zemlju i ljude koji nisu za rat gura u rat - pojašnjava Zečević.

Na samitu NATO-a u Madridu BiH, Moldavija i Gruzija, ali i Crna Gora, iako je formalno u NATO-u, označene su kao potencijalne krizne tačke. Profesor Zečević smatra da je stanje u Crnoj Gori teže nego na Kosovu i u BiH. Nestabilnost Balkana uglavnom zavisi od daljnjeg razvoja situacije na ratištima u Ukrajini.

Devet mjeseci rata

Zečević kaže da od početka agresije Rusija nije ostvarila samo jedan cilj, da smijeni vlast u Ukrajini. Okupacijom velikog dijela zemlje te uspostavljanjem nove linije fronta koju je lakše braniti, a što je u toku, svoj ratni plan Moskva je uglavnom ostvarila.

- Sadašnja linija je rezultat i žestokog otpora Ukrajine, uz ogromnu pomoć SAD i NATO-a. Realno, sad imate tampon-zonu duž granice Ukrajine i Rusije sa skoro istom dubinom. Ruske snage iz Hersona povlače se zbog uspostavljanja vodene linije u toj zoni, kako bi na Dnjepru zaustavili daljnji prodor ukrajinske vojske. Ukrajina, po meni, ima vitalni interes da zauzme mali poluotok u Crnom moru blizu ušća Dnjepra u Crno more, jer tako bi spriječili korištenje obale u ekonomskom i vojnom smislu. Žestoke borbe će se nastaviti, ali u nekom periodu doći će do stabilizacije tih linija i bez obzira na trenutni stav Zelenskog (Volodimir, predsjednik Ukrajine, op.a.), da nema pregovora dok Rusi ne napuste teritoriju Ukrajine, do toga neće doći i dugoročno ćemo imati jedno zamrznuto stanje - ističe Zečević.

Cijeli svijet

Dodaje kako će u određenom momentu primirje morati biti potpisano, da Ukrajina neće prihvatiti okupaciju svojih teritorija, ali da Rusiju neće biti briga za to, pa će sankcije Moskvi i sve ekonomske posljedice koje osjeća cijeli svijet trajati godinama.

Na pitanje je li BiH globalnu situaciju mogla iskoristiti da riješi vlastite sigurnosne izazove, Zečević kaže da to nije imao ko da uradi te da se u ovom momentu trebamo pobrinuti da stabiliziramo ekonomiju da građanima ne bude ugrožena egzistencija.

Zašto ne vole svoju zemlju

Promjene na unutrašnjem planu moći će se postići jačanjem FBiH i probosanskih snaga u BiH te motiviranjem stanovništva da barem 20 posto pasivnih učestvuje na narednim izborima i pokrene promjene na lokalnom nivou.

- Da za dvije godine bude eliminiran sistem štimanja rezultata, da imamo nove snage s jasnijim odnosom prema korupciji, sigurnosti, ravnopravnosti ljudi, jačanju infrastrukture, zdravstva... A kad sve to ojača, onda će i ukupna sigurnost biti značajno povećana, a snage koje se suprotstavljaju BiH će značajno oslabiti. Upravo one to neće da urade, snage koje žele srušiti BiH su koruptivne. Ne treba ubjeđivati nekoga da misli kao ti, to je jedan od najvećih problema do sada, u integritet pojedinca ne smiješ dirati. Državu BiH neka voli onaj ko je voli, na to nikoga ne treba tjerati, ali ti ljudi treba da se zapitaju kako je moguće da oni koji su rođeni u ovoj zemlji ne vole svoju zemlju. Odgovora na to nema jer to je jedan od rijetkih slučajeva u svijetu - naglašava Berko Zečević.

NATO-a u Madridu BiH, Moldavija i Gruzija, ali i Crna Gora, iako je formalno u NATO-u, označene su kao potencijalne krizne tačke.